Fatma Ashraf je Egipćanka koja je prije 20 dana odlučila posjetiti svoju veliku životnu ljubav – Bosnu i Hercegovinu. Iako nema nikakve poveznice s našom državom, ona već duži niz godina istražuje bh. historiju, a u međuvremenu je uspjela naučiti i bosanski jezik.
Fatma Ashraf je rođena prije 26 godina u Egiptu, u malom gradiću Ismailija nadomak glavnog grada Kaira. Kaže da se nakon završetka osnovnog obrazovanja preselila u centar Kaira, gdje je završila srednju školu i studij iz oblasti historije. Međutim, kaže kako je njena porodica morala emigrirati u Tursku nakon državnog udara u Egiptu i nakon svrgavanja s vlasti nedavno preminulog Mohameda Morsija.
Ashraf ističe da je prvi put došla u dodir s konkretnom materijom o Bosni prije pet godina kada je počela čitati knjigu koja je u jednom svom dijelu problematizirala zbivanja iz prve polovine prošlog stoljeća u BiH. Ona naglašava kako ju je ova knjiga zaintrigirala i kako je čitajući suosjećala s ljudima koji su proživljavali ratne strahote u BiH tokom 90-ih godina.
Interesantan je i podatak da Fatma Ashraf, osim arapskog jezika, koji joj je nativni, govori i turski, engleski, ali i bosanski jezik, na kojem smo i vodili razgovor. Kaže kako je na drugoj godini studija pronašla prvi priručnik s osnovama bosanskog jezika i da je tako sve počelo.
“Iako je na samom početku bilo teško, vremenom sam se prilagođavala i sve brže sam učila. Kada sam savladala osnove, za otprilike godinu, počela sam se interesirati i za bosansku muziku, posebno za pjesme Dine Merlina. Onda sam počela čitati priče za djecu, a zatim sam na internetu pronašla jedan fantastičan priručnik za učenje gramatike bosanskog jezika. Sretna okolnost je bila i činjenica da sam imala jednu prijateljicu kojoj je otac Egipćanin, a majka Bosanka, s kojom sam mogla vježbati. Sada u Istanbulu radim na izradi master teze koja se temelji na historiji Bosne pod osmanskom vlašću”, priča nam Ashraf.
Spoznavala Bosnu kroz djela Alije Izetbegovića
Više puta tokom razgovora ona je kazala kako je o bosanskom jeziku i savremenoj historiji ovih prostora najviše učila kroz djela prvog predsjednika samostalne RBiH Alije Izetbegovića. Ona govori i to kako je jednom dijelu egipatskog naroda blizak Alija Izetbegović, zbog slične sudbine s egipatskim svrgnutim predsjednikom Mohamedom Morsijem.
“U svijetu se smatra da je rat sukob između dvije zemlje, dok je rat u BiH bio specifičan po tome što se nekoliko naroda međusobno sukobilo u jednoj državi. Lično meni je bilo fascinantno kako je tadašnji predsjednik RBiH Alija Izetbegović mogao da vodi bosanski narod kroz ovaj rat. Poslije sam se počela interesirati i za njegov život te sam počela iščitavati njegova djela, ali ne prijevode, već isključivo tekstove na bosanskom. Slast je čitati djela na jeziku na kojem je pisac izvorno pisao. Izetbegović me zaista fascinira zbog svoje osebujne ličnosti i zbog hrabrosti i smjelosti da bosanski narod vodi u tako teškom vremenu. Uvijek me zanimalo kako neko može napisati tako duboka djela u tako teškim životnim razdobljima”, kazala je Fatma.
Ističe kako Egipćani puno znaju o BiH, ali da je tužno što su te informacije uglavnom vezane za ratni period. Kada god neko spomene Bosnu, stanovnici Egipta odmah pomisle na rat, ističe ona.
“Tamo se mogu kupiti i neke knjige, ali opet o sukobima. U trenucima kada sam počela svoju avanturu istraživanja o ovoj lijepoj balkanskoj državi nisam imala internet pa sam bila prinuđena čitati knjige i radosna sam zbog toga. Jedan moj profesor, koji je preminuo prije dvije godine, ali koji mi je bio veliki oslonac, poklonio mi je ‘Islam između Istoka i Zapada’ i nakon svakog pročitanog poglavlja ja sam razgovarala s njim. Dugo sam namjeravala s njim doći u Bosnu, ali, kako rekoh, umro je prije dvije godine. Osim navedene knjige, i ‘Islamska deklaracija’ je prelijepa knjiga, ali u ‘Islamu između Istoka i Zapada’ svakim novim čitanjem izvučete novu pouku”, pojašnjava nam.
Životna želja da preseli i počne živjeti u BiH
Fatma govori kako prvi put boravi u BiH i kako joj se teško odlučiti kada je neko pita šta joj se ovdje najviše dopada. Priča kako su Sarajevo i Mostar premašili njena očekivanja i kako jedva čeka novu priliku da posjeti našu državu.
“Ponavljam da su sva moja dosadašnja saznanja o Bosni bila vezana za rat. Ja sam kroz literaturu znala šta se u ratu dešavalo na Dobrinji, znam ratnu prošlost Baščaršije i Markala, ali kada sam ta mjesta vidjela uživo bilo mi je jasno da se Sarajevo promijenilo. Ista je stvar i sa Starim mostom u Mostaru. Sarajevo je zaista prelijepo, ali posebno me se dojmio upravo Stari most i on zaista ima posebno mjesto u mom srcu. Znate, tokom rata je ova građevina, koja je stara više od 500 godina, bila srušena i mene samo podsjećanje na takav monstruozan čin razbjesni. Još i danas razmišljam o tome zašto su željeli srušiti nešto tako originalno samo zato što je bosansko. Osim ove građevine koja me zapanjila kada sam je prvi put vidjela uživo, i prizor Sebilja će mi vječno ostati u pamćenju. Također, ovdje je i hrana fantastična, posebno ćevapi i sarme”, dodaje ona.
Na kraju nam govori kako je njen životni san da jednog dana dođe i da počne živjeti u Bosni, ali napominje kako je to teško ostvariti. Govori kako je preteško dobiti boravišnu dozvolu za BiH. Ističe kako joj je čak i za turističku posjetu BiH trebala preporuka nekoga ko ima vezu s Bosnom, a to je u ovom slučaju bila jedna njena prijateljica.
Piše: Mirza Abaz
