SARAJEVO ŽELI VJEŠTAČKU DIJASPORU: Vlada RS protiv prenosa nadležnosti u saradnji sa iseljeništvom

Ovaj tekst objavljen je na portalu “Srpskainfo”  u septembru prošle godine, pošto nije izgubio na “aktuelnosti” prenosimo ga u cjelosti……..

U iseljeništvu živi gotovo 1,7 miliona ljudi rođenih u BiH koji godišnje pošalju novčane doznake između dvije i tri milijarde KM, ali kada domaće vlasti treba da ozvaniče saradnju sa njima – tu nastaje problem.

Savjet ministara BiH je za sada usvojio samo okvirni dokument – Politiku saradnje sa iseljeništvom, u planu je usvajanje strategije, a potom i zakona o dijaspori BiH.

Međutim, u Vladi Srpske tvrde da se radi mimo njihovog pristanka i da sve miriše na prenos nadležnosti.

– Vlada nije konsultovana prilikom izrade, niti se izjašnjavala o Politici saradnje sa iseljeništvom, a posebno nije dala saglasnost na usvajanje iste. Praksa Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, kao i drugih institucija na nivou BiH, je da zaobilaze Vladu RS i da jednostrano usvajaju dokumente i zakone, što je nastavak politike oduzimanja nadležnosti – kaže za Srpskainfo Nemanja Kovačević, pomoćnik ministra za ekonomske odnose i regionalnu saradnju.

Kada je riječ o najavljenom usvajanju zakona o dijaspori, stav Vlade RS je da ne prihvata donošenje bilo kakvih planskih ili strateških dokumenata, koji bi predstavljali osnov za donošenje zakona na nivou BiH, čiji je krajnji cilj prenos nadležnosti suprotno Ustavu RS.

– Razlog za neprihvatanje donošenja ovog zakona i strategije je nepostojanje bazičnog konsenzusa o dijaspori unutar BiH i ko čini tu dijasporu. Kroz ove zakonske i strateške akte pokušava se nametnuti postojanje bosanskohercegovačke dijaspore i predstavlja nastavak pokušaja unitarizacije BiH – tvrdi Kovačević.

Prema njegovim riječima, primjer neuvažavanja stavova Vlade RS jeste i projekat ,,Dijaspora za razvoj“ koji realizuju UNDP u BiH i Ambasada Švajcarske u BiH zajedno sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstvom inostranih poslova BiH.

Taj projekat predvođa osnivanje predstavničkih tijela dijaspore u Austriji, Njemačkoj i Švajcarskoj, te pokretanje portala „bh. dijaspore“.

– Iako je Ministarstvo, nakon brojnih urgencija i apela, dobilo obavještenje da će se svi prijedlozi Vlade RS uvrstiti u projektni prijedlog, da projekat neće ulaziti u suštinu onoga što se naziva dijaspora srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda, da neće nametati nikakva rješenja mimo institucija RS – to se nije ispoštovalo. Za RS projekat koncipiran na ovaj način je apsolutno neprihvatljiv jer bi u konačnici doveo do stvaranja vještačke ”bh. dijaspore” i doveo do podjele srpske dijaspore na teritorijalnoj osnovi – zaključuje Kovačević.

Istovremeno, on tvrdi da je saradnja Vlade i institucija RS sa dijasporom aktivna, posebno putem predstavništava RS u zemljama u kojima ima veliki broj Srba, bez obzira na geografsko porijeklo.

– U februaru ove godine, na inicijativu i pod pokroviteljstvom predsjednika RS održan je Prvi forum dijaspore. Učesnici porijeklom iz Srpske, BiH, Srbije, ali i drugih zemalja gdje vjekovima živi srpski narod, istakli su da se ne smije dozvoliti podjela srpske dijaspore po geografskom porijeklu te pozvali vlasti RS i Srbije da odbace takve inicijative – zaključuje Kovačević.

Na poslaničko pitanje šta je do sada urađeno na donošenju zakona o dijaspori BiH, Savjet ministara BiH je odgovorio da je njegovo usvajanje predviđeno Politikom saradnje sa iseljeništvom koji su usvojili još 2017.

Međutim, za zastoje krive Vladu RS koja se, kako tvrde, prvo složila sa donošenjem strategije saradnje sa dijasporom, a potom ih obavijestila da je protiv i strategije i zakona.

Zanimljivo je da Savjet ministara tvrdi da je, bez obzira na protivljenje iz RS, Ministarstvo za ljudska prava BiH odlučilo da nastavi sa pisanjem strategije tokom 2018.

U pomenutoj Politici saradnje sa iseljeništvom BiH kao tri strateška cilja navedeni su razvoj pravnog sistema, pružanje podrške iseljeništvu i stvaranje uslova za veći doprinos iseljeništva razvoju BiH.

Plan je da budu formirana predstavnička tijela iseljeništva, odnosno da u svakoj zemlji s brojnom dijasporom, ukoliko je to moguće i ukoliko postoji interes, uspostavi tijelo u kojem se osigurava jednako učešće predstavnika sva tri konstitutivna naroda.

Cilj je da se olakša komunikacija iseljeništva sa institucijama u BiH. Govori se o uapređenju saradnje u oblasti privrede, obrazovanja, nauke, kulture, sporta.

Koliko je iseljenika?

Prema statističkim podacima kojima raspolaže Savjet ministara BiH, broj osoba koje žive u inostranstvu, a koje su rođene u BiH, bez obzira na njihovo sadašnje državljanstvo u 50 zemalja svijeta, jeste 1.671.177, od kojih u zemljama EU živi 57 odsto.

Ovim brojem nisu obuhvaćeni potomci rođeni u zemljama prijema, ali se procjenjuje da je, zajedno sa njima, konačna cifra prelazi dva miliona stanovnika.

Na pitanje kolika je dijaspora Srpske, Kovačević kaže da RS želi da sačuva jedinstvo srpske dijaspore, a da bi mapiranje dijaspore, koja je isključivo porijeklom iz Srpske, dovelo upravo do njene podjele. Zato su RS i Srbija 2013. potpisale Memorandum o zajedničkom nastupu prema srpskoj dijaspori.

https://srpskainfo.com/sarajevo-zeli-vjestacku-dijasporu-vlada-srpske-protiv-prenosa-nadleznosti-u-saradnji-sa-iseljenistvom/ 

BHDINFODESK

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Visit us on Facebook