Hiljade Amerikanaca u Nju Džersiju ispratilo Dr. Safeta Ćatovića „čovjeka Bosne i svijeta“

U danu kada je u Bileći slavljeno postavljanje spomenika ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata, četničkom komandantu Draži Mihailoviću, u Nju Džersiju, u SAD, u 95. godini je nakon duže bolesti na bolji svijet preselio univerzitetski profesor u penziji, dr. Safet Ćatović. „Čovjek Bosne i svijeta“, kako su ga nazivali mnogi koji su ga poznavali.

Riječ je o Bilećaninu kojem su upravo Dražini četnici 1941. godine u jednom danu ubili mnogočlanu porodicu – roditelje, četiri sestre, braću, te još mnoge druge članove čuvene porodice Ćatović.

Živi bačeni u zloglasne hercegovačke jame

Dženaza dr. Ćatoviću obavljena je u ponedjeljak u Nju Džersiju, a prisustvovalo joj je nekoliko hiljada poštovalaca njegovog imena i djela. Kako je u svom emotivnom tekstu napisao dr. Aras Konjhodžić, također univerzitetski profesor iz SAD, na dženazu su došli „Bošnjaci, Turci, Arapi, Pakistanci, Albanci, crnci, mješanci, konvertiti, te na stotine žena i djece“ iz raznih država SAD.

– Ovo je bila jedna od najvećih dženaza u Nju Džersiju, ali i u Americi. Prvo je njegov unuk Ammar poveo “naš” bosansko-turski salavat, a zatim su Pakistanci i Arapi to propratili i svojim salavatima i zikrom. Ummet Muhammed, a. s., u rijetko viđenom jedinstvu, harmoniji i ljepoti je na bolji svijet ispratio prof. dr. Safeta Ćatovića – zapisao je dr. Konjhodžić.

Tragična sudbina familije iz koje je potekao dr. Safet Ćatović teško da može stati u jedan novinski tekst. Slika je to stradanja hercegovačkih muslimana od četnika 1941. i 1942. godine, gdje su cijele muslimanske porodice ubijene, a mnoge žive bačene u zloglasne hercegovačke jame.

Naime, Safetov otac Abid Ćatović, čuveni trgovac iz Plane kod Bileće, prema jednoj ispovijesti dr. Ćatovića, početkom Drugog svjetskog rata stao je na čelo bošnjačke pobune protiv ustaškog odvođenja u logor Jasenovac njihovih komšija Srba.

Među onim Srbima koji su tada bili spašeni bio je i Abidov prijatelj iz susjednog sela, izvjesni Božo Vukoje, koji je, zbog svega što je Abid tada učinio, nakon izvjesnog vremena došao njegovoj kući kako bi mu izrekao neizmjernu zahvalnost za iskazano  junaštvo, uz obećanje da će Abidovo ime biti upisano zlatnim slovima u srpskoj istoriji.

I nije prošlo mnogo vremena, prema saznanjima dr. Ćatovića od onih koji su preživjeli masakr, Božo Vukoje sa svojim četnicima krenuo je ubijati svoje komšije muslimane.

Božo Vukoje zaklao oca, majku, sestre, braću

Prvi na redu za klanje bio je upravo Abid Ćatović, a nakon njega i Abidova supruga Derviša, porijeklom Ćerimagić, te njihova djeca, među kojima je Safetova najmlađa sestra Suada imala samo pet godina.

U svom zločinačkom pohodu bilećki četnici su tada ubili i u jame bacili na stotine članova porodica Ćatović, Bajramović, Avdić…

Sudbina je htjela da dr. Ćatović, koji nikad nije prebolio tragičnu smrt svojih najmilijih, preseli upravo u vrijeme postavljanja spomenika četničkom komandantu Draži Mihailoviću u Bileći.

Među onima koji su taj dan slavili zločinca Mihailovića bili su i potomci Bože Vukoja, ubice porodice Ćatović.

Završio agronomiju u Zagrebu, doktorirao u Americi

Sudbinu svojih roditelja, sestara i braće dr. Ćatović je izbjegao tako što je ranije poslan u Sarajevo, gdje je pohađao Gazi Husrev-begovu medresu.

Saznavši šta se dogodilo njegovoj porodici, nakon završetka rata otišao je u Zagreb i završio Agronomski fakultet, a onda, početkom šezdesetih godina, uputio se najprije u Tursku, a zatim u Ameriku, gdje je magistrirao i doktorirao.

Tokom svoje akademske karijere predavao je na više američkih univerziteta. Ugled koji je uživao, kako u naučnoj zajednici tako i u američkom društvu uopće, učinio ga je jednom od najaktivnijih i najznačajnijih osoba u velikoj muslimanskoj zajednici Sjeverne Amerike, gdje je neumorno radio na očuvanju njihovog muslimanskog identiteta, ali i integraciji u američko društvo u najpozitivnijem smislu te riječi. Bio je osnivač najvećih krovnih muslimanskih organizacija u Sjevernoj Americi, kao i utemeljitelj prvih muslimanskih studentskih organizacija u toj zemlji.

Početkom agresije na našu zemlju on i njegova cijela porodica sve svoje kapacitete stavili su u službu pomoći BiH.

Šestero sinova i kćerki nosi imena ubijenih

Na nezapamćeno velikoj dženazi dr. Safetu Ćatoviću, koja je klanjana u jednom od sportskih centara u Nju Džersiju, njegov najstariji sin Saffet Abid Ćatović prisutnima se obratio riječima da je njegov otac o vjeri islamu učio u Bosni, u „Gazi Husrev-begovoj medresi“, te zamolio prisutne bosanske alime koji su stigli na dženazu da priđu tabutu njegovog oca i prouče salavat.

Da ne bi bili zaboravljeni ubijeni članovi njegove porodice, dr. Ćatović je svojim šestero uspješnim sinovima i kćerkama dao njihova imena.

 

Almasa HADŽIĆ /Avaz

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Visit us on Facebook