U borbi protiv Korone: BORBA SA PANDEMIJOM ULAZI U NOVU FAZU

Svijet ulazi u novu fazu koju u cijelosti diktira korona virus. Tehnička i medicinska opremljenost, kao i efikasnost mjera koje su uvedene u zemljama koje su u epicentru pandemije, ako izuzmemo Kinu kao pozitivan primjer u borbi protiv širenja korona viusa, uz ocjenu da mnoge evropske zemlje, nažalost, trenutno ne slijede primjer države u kojoj je virus Covid-19 prvi put pronađen.

U tim primjerima možemo slobodno izdvojiti Italiju, odnosno Sjedinjene Države koje su prilično imale jedan nonšalantan odnos prema odjecima ovog virusa, s jedne strane, te sa druge strane Njemačku, koja je još u početnom stadiju izradila sve mjere zaštite i provela iste restriktivne mjere na svim nivoima vlasti.

U kontekstu javnog života ljudi te u ekonomskim i finansijskim akspektima, radilo se o veoma nepopularnim mjerama koje graniče sa zabranom kretanja i socijalnih kontakata te kolidira sa osnovnim zakonima o ljudskim slobodama, na drugi način efektivno djeluje na suzbijanje ovog virusa koji se u eksponencijalnom obliku širenja sveo na minimum.

To se svakodnevno pokazuje i u brojkama zaraženih te radi onih koji su ponovno „ozdravili“, odnosno, onih koji su imali dovoljno vremena u fazi napredovanja virusa tako da je odbrambeni sustav izgradio dovoljno antitijela i na taj način suzbio agresivni tok razvoja oboljenja koji u većini slučajeva završava potpunim otkazom funkcije pluća i neminovno dovodi do potrebe vještačke ventilacije, koja zbog ograničenog medicinskog stupnja i malog broja dostupnih respiratora stavlja na ozbiljnu probu zdravstveni sistem cjelokupne države.

Ukoliko se ovo gore navedeno stanje prenese u okvire BiH, onda može svako za sebe zaključiti koliko je stanje, ustvari, ozbiljno. Akutna stanja koja obično završavaju neizostavnom ventilacijom posredstvom jednog respiratora su drugačija i zahtjevnija nego u slučajevima klasičnih ventilacija kod drugih oboljenja koja zahtijevaju ovaj vid medicinske skrbi. 

Obično pacijenti moraju ležati na stomaku zbog bolje ventilacije pluća i sprečavanja atelaktaze te manje mogućnosti nakupljanja vode u organima i periferiji tijela. Osim toga, sediranje pacijenta je neizostavna mjera i obično se čini u kombinaciji sa Propofolom i Isufentom jer prvi obično hipotenzira pacijenta.

Više se o tome govori da ova stanja mogu dovesti do kolapsa i drugih organa i nerijetko završavaju kobno. Skoro niko ne govori o tome da, i u slučaju oporavka nakon ovakvih stanja infekcije korona virusom, u većini slučajeva ostaju trajna ostećenja funkcije pluća i nerijetko traju ostatak života. Korona virus će biti teško iskorijeniti iz našeg života i onda kada ga ne bude više, tako da će ovaj proces trajati mnogo duže nego što mnogi očekuju, jer je širenje istog uzelo maha na kontinentima Afrike, Azije ili Latinske Amerike gdje je zdravstveni sustav, a s tim i mogućnost adekvatne medicinske zaštite u mnogome lošiji i na nižem nivou nego recimo u Evropi. U tom kontekstu je tok i dužina pandemije potpuno neizvjesna…

Širinu problematike borbe oko korona virusa pokazuje i nedovoljan broj testova koji bi se trebali primijeniti u kontekstu ranog otkrivanja zaraženosti virusom te u krajnosti u boljoj medicinskoj skrbi tih pacijenata. Naravno da bi ‘triage’ ili sortiranje u još početnom stadiju moglo izdvojiti one bolesne od onih zdravih, pa tako u tom kontekstu mnogi, sve više, pribjegavaju testovima kojim se testira stvaranje antitijela tzv. Lateral flow testovima. Na osnovu tih testova bi se, prema količini antitijela u organizmu, moglo zaključiti da je došlo do infekcije, i utvrditi stvarni uzročnik iste, korona ili neki manje ozbiljan virus. 

Već odavno u borbi sa korona virusom su angažovani svi kapaciteti stručnjaka virologa i epidemiologa širom svijeta u otkrivanju, u što kraćem vremenu, sredstva koje bi efektivno bilo moguće upotrebiti u hospitalizaciji, ali i prevenciji, i novozaraženih kao i pacijenata koji su već ušli u agresivni stadij oboljenja. Tako se na forumima saznaje o nekoliko lijekova, koji su ili verifikovani, a tim i korišteni u liječenjima sličnih oboljenja, ili su još u testnim fazama te zbog ozbiljnosti situacije ulaze u šire faze testiranja.

Neki od tih lijekova djeluju na raskidanje proteinskih lanaca u DNA strukturi kao što su lijekovi koji se koriste u liječenju HIV-a, a neki poput Chloroquine djeluju na umanjeno umnožavanje lanaca DNA.

Chloroquine u međuvremenu, prema mnogim mišljenjima stručnjaka ne ulazi u uži izbor za liječenje zbog velikog broja nuspojava. Sasvim suprotno je s lijekom naziva Remdesevir koji se do sada koristio u liječenju od jednog drugog veoma opasnog virusa, a to je virus ebole. Po mnogim stručnjacima je navedeni lijek LIJEK NADE i smatra se da bi najvjerojatnije bio veoma uspješan u borbi sa korona virusom.

Borba sa korona virusom ulazi u jednu novu fazu, pogotovo za BiH i region. Posebno nakon desetina hiljada građana koji su za vrijeme praznika posjetili svoje najmilije. Nekoliko hiljada ih je u samoizolaciji, ali su prije toga imali neograničeni broj kontakata koji su, također, tako upitni. U svakom slučaju nam predstoje mjeseci borbe sa opakim virusom i bezgranična nada i želja da ga pobijedimo.

Želim nam to od sveg srca!

Bosanac iz Bihaća Sead Graf Kozličić godinama živi i radi u Sindelfingenu, u njemačkoj pokrajini Baden-Wirtemberg (Baden-Württemberg). Gospodin Kozličić je ekspert za izvankliničko intezivno liječenje pacijenata raspiratornog trakta. Od početka pojave korona virusa u SR Njemačkoj, aktivno je uključen u praćenje i suzbijanje ove pojave.

Piše: Sead Graf Kozličić

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Visit us on Facebook