Mnogi vole da posjete takozvano drvo iz mladosti po kome su se u djetinjstvu verali jer ih podsjeća na bezbrižnije dane. Nekima je kućica na drvetu bila svojevrsna oaza, dok inicijali u kori omiljenog drveta kod drugih bude drage uspomene. Prema tvrdnjama stručnjaka, dvosatni boravak u šumi dva puta mjesečno blagotvoran je za zdravlje i jača imunitet.
Sve više stručnjaka širom svijeta smatra da boravak u šumi može da ojača imunitet i pomogne u liječenju nekih bolesti.
Djeca se rađaju sa potencijalom za 30 i više čula, navode neki autori.
U modernoj civilizaciji jedva razvijamo pet osnovnih čula; tako smo manje sposobni da se snalazimo u prirodi i na otvorenom prostoru.
Na tim osnovama se razvio veliki pokret vraćanja prirodi, povezan sa komplementarnom terapijom ‒ dendroterapijom ili podizanjem kvaliteta života boravkom među drvećem.
Japanski stručnjaci su prvi primjetili blagodeti takozvanih šumskih kupatila. Praktično je dokazano da dvosatni boravak u šumi podiže imunitet protiv malignih bolesti i održava se na tom nivou dvije nedelje. Poboljšavaju se koncentracija, rad srca, liječi se depresija. Dakle, potrebno je da uđemo u šumu sa poštovanjem i osjetimo njenu energiju i energiju drveta koja nas privlači, i da probamo da u šumi vježbamo svoja izgubljena čula.
Energija i fitoncidi
Na primjer hrast „donorˮ je energije pod kojim su se nekada oporavljali ranjenici, trudnice su voljele da odmaraju i leže pod lipom a mlade devojke pod brezom. Bor je dobar za one koji imaju problema sa respiratornim sistemom a da je kleka djelotvorna protiv nesanice, zbog čega se njeni opiljci koriste i za punjenje jastuka.
Bukva je dobra za koncentraciju, pa je korisno učiti pod bukvom, dok se kesten savetuje za ublažavanje reumatskih tegoba.
Sjedenje pod drvetom, kao i šetnja šumom zapravo omogućavaju da se udišu fitoncidi – isparenja eteričnih ulja drveta koja mogu biti blagotvorna kod određenih zdravstvenih problema.
Drveće je djelotvorno i u terapiji dece sa posebnim potrebama, rijč je o terapiji koja podrazumeva penjanje po drveću, aa taj način, uz pomoć terapeuta, djeca se osećaju snažno i moćno i to je jedan dodatni input koji omogućava da se ta djeca osećaju zdravije.
Savremeni način života ‒ nedostatak vremena za boravak u šumama ‒ poseban je problem za one koji žive i rade u većim gradovima. Stručnjaci, međutim, smatraju da u tom slučaju i šetnja kroz neku od gradskih zelenih zona takođe može biti blagotvorna za zdravlje. I još nešto ‒ u šumu treba ići u društvu.
Suzana Ćivša / BHDINFODESK
