Moj stav

ŠAH JE VIŠE OD IGRE

Šahovska igra je umijeće življenja, iz kojeg saznajemo koliko možemo biti mali ali i veliki, ako ne nađemo ili nađemo svoje mjesto u sistemu. Porazi u šahu su opomena, pouka, upozorenje, a pobjeda ohrabrenje, podrška, potsticaj. 

Nekad veoma popularan, danas se sve više igra. Kao mnogi iz moje i ranijih generacija, rado sam ga igrao. Bio član šahovskog kluba i nosilac visokih kategorija. Tada sam šah shvarao kao stvaralačku igru. Prepoznao njegovu kreativnu i pokretačku snagu. Vjerovao sam da je šah mnogo više od igre, ali nisam znao da se kroz šah može toliko naučiti o životu, da je šah u nekom smislu sistem života. Kao svi koji su ga igrali, znao sam vrijednost pješaka, lovca, konja, topa, kraljice i kralja, i njihovu snagu sam koristio sukladno vrijednosti koja im je pripadala. Znao sam kada i kako upotrijebiti pješaka, žrtvovati figuru da dobijem poziciju, znao se braniti i napasti. Brzo sam shvatio prednost koje daju bijele figure nad crnim, ali tada sam malo ili nimalo razmišljao o tome šta je šahovska ploča našeg života, ko je osmislio raspored figura, ko kreira i upravlja sa tim sistemom.  Sada pouzdano znam da su sve šahovske figure u rukama onih koji su ih osmislili, a mi ih samo pokrećemo po sistemu koji su oni osmislili i razradili.

Cijela zemaljska kugla je šahovska ploča. Sve što se na njoj odvija dio je sistema, koji danas zovu globalizacija. Figure su iste i one su kao i oni koji ih pokreću rukama podsistema i sistema. Mislim da ni jedan kralj, zvao se car ili predsjednik, u okviru postojećeg globalnog sistema, ne pokreće figure po svojoj volji, već po zahtjevu sistema.

 

Šah je više od igre

 

Šah je mješavina sporta, umjetnosti, nauke i različitih strateških modaliteta,  ali i mnogo više od svega toga. Šah je  umijeće i umjetnost analize, koja nam pokazuje koliko možemo biti mali ali i veliki u okviru sistema, kojem smo samo dio, ali i nezamjenjiva komponenta. Kad pješak nadvisi sebe može postati sve što želi, sve do kralja. Ako ne može postati kralj, može odbraniti ili ugroziti njegovu poziciju.

 

Šah je umijeće življenja. Šah nas od nastanka uči kako da umjesto inertan korak nazad pravimo dva osmišljena koraka naprijed, kako da na osnovu onog što se već dogodilo predvidimo šta će se uskoro dogoditi i kako će na to što mi preduzmemo reagirati i odgovoriti druga strana. Porazi u šahu su opomena, pouka, upozorenje, a pobjeda ohrabrenje, podrška, potsticaj.

Važne figure u šahu, kao i u životu, nisu samo kralj i kraljica, već mi pješaci, piuni. Radi nas se živi život, radi nas se vode ratovi, sa nama se ide u pobjede ili podnose porazi. Žrtvovati nas znači izgubiti sebe. Ako kralj izgubi pješake, a s njima ne postigne cilj, doveo je sebe u kolaps i sledi mu pad.

 

Šah još nije uključen na olimpijadu, ali šah ima svoju olimpijadu. To je smotra umijeća pred očima sviju nas. Prva šahovska olimpijada održana je 1927.g. u Londonu pod nazivom “Turnir nacija”, a od tada se u organizaciji FIDE održava svake parne godine kao Prvenstvo svijeta u šahu ili Šahovska olimpijada. Naredna 45. Šahovska olimpijada održaće se 2022. u Minsku. FIDE je Međunrodni šahovski savez, koji objedinjuje sve nacionalne šahovske saveze, normira šahovska pravila i dodjeljuje šahovske titule, od titule majstorski kandidat do velemajstor.

 

Iz historije šaha 

 

Po nekim zapisima šah se prvi put pojavio u Indiji u 6-tom vijeku pod imenom “čaturanga”(četvoredna), a odražavala je poredak indijske vojske koju su tada sačinjavala 4 roda: pješaštvo, konjica, slonovi i borbena kola. U sredini su se nalazili radža – kralj i njegov savjetnik mantrin – današnja kraljica ili dama. Ovu igru su u 6-tom stoljeću igrali i Perzijanci, a u sedmom preuzeli Arapi, koji su je u 9-om vijeku prenijeli u Španiju. Prva šahovska tabla s naizmjenično crno-bijelim poljima napravljena je u Evropi 1090.g. Šah je usavršen uvođenjem rokade, povećanjem djelovanja kraljice i lovca, a 1280.g. u Španiji je prvi put uveden dvokorak pješaka (kretanje za dva polja).U Drugom svjetskom ratu neki od vrhunskih šahista bili su dešifranti ratnih kodova, jer su u svom mozgu imali vijugu više. Poznato je da su britanski majstori Hari Golombek i Stjuart Milner uspjeli dešifrirati nacistički kod “Enigma”.

 

Prema istraživanju YouGov iz 2012.g. šah u svijetu igra 605 miliona ljudi. Najduža partija u istoriji šaha završena je nakon 5.949 poteza. Broj mogućih otvaranja, nakon četiri poteza povučena sa obe strane, je 318,949.564.000. Iz početne pozicije moguće je 8 kombinacija za mat u dva poteza i 355 kombinacija za mat u tri poteza. Po izračunu “American foundation of chess” za prvih 10 poteza u šahu postoji 169,518,829,100,544,000.000,00 kombinacija. Nakon što oba igrača odigraju svoj prvi potez, postoji 400 mogućih pozicija, 72.084 pozicije nakon što odigraju dva poteza, a preko 9 miliona nakon što odigraju po tri poteza. Izraz “šah-mat” potiče iz perzijskog “Shah Mat”, što znači “kralj je  mrtav.”

 

Šah u mnogo čemu preslikava i odražava stvarni život, jer se bazira na životnim principima samodržanja. Šahovska tabla je 8 x 8 sa 32 bijela i 32 crna polja, ima 32 figure, od kojih 16 bijelih i 16 crnih, a one simbolizuju ljudsko društvo i poredak koji u njemu vlada. Pod jurisdikcijom kralja,  kraljica, lovac, skakač, top, kao moćno oruđe u rukama vladara, predstavljaju vrh piramidne moći stroge društvene hijerarhije, sa pješadijom koja uglavnom, i danas, služi za žrtvovanje, dok sve to zajedno simbolizuje sklonost društva prema ratovanju. Šah je strategija u kojoj sudbina vojnika zavisi od poteza koje povlači igrač i od spremnosti na razumno žrtvovanje.

 

Šah igraju dva igrača, jedan sa bijelim a drugi s crnim figurama, a partiju uvijek  počinje igrač sa bijelim figurama. Igrajući šah šahista razvija intuiciju i pronicljivosti, koja mnogima nedostaje, a vodi logičnom razmišljanju.

Cilj igre je zarobiti i matirati kralja, a mat je nalik nokautu u boksu. Partija šaha završava pobjedom jednog igrača, remijem, koji je sporazumni prekid – neriješeno, sa kojim oba igrača dobiju po pola boda, ili pat-pozicijom. Rezultat šahovske igre zavisi isključivo od vještine igrača, a nimalo od sreće. Svaki potez u šahu ima posljedice, zato mora biti pažljivo povučen. Nema dobrog šahiste bez dobre taktike  i  razrađene strategije.

 

Šah se igrao i igra na našim prostorima

 

Od pedsetih do sedamdesetih godina prošlog vijeka šah je bio veoma popularan na prostorima bivše Jugoslavije. Svaki grad je imao jedan ili više šahovskih klubova, koji su se međusobno takmičili. U užem centru grada imao ga je i moj grad Bosanska Dubica. Uz šahovsku tablu proveo sam bezbroj sati i dana, a šah tabla je bila obavezan dio kućnog namještaja i ne samo moje porodične kamp opreme. Jedno vrijeme, kao i u drugim dijelovima svijeta, bile su veoma popularne simultanke, šahovske partije koje je šahovski velemajstor igrao istovremeno sa većim brojem šahista. Simultanke su obično igrane na 30 i više šahovskih ploča. U jednoj od njih, organizovanoj 1963. u Bosanskoj Dubici sa velemajstorom Svetozarom Gligorićem, igrao sam i ja i bio poražen.

U bivšoj Jugoslaviji često su održavana šahovska takmičenja više nivoa. Mnogima od nas ostaju u uspomeni šahovski turniri Portoroža, Budve, Beograda…na kojima su nastupali najpoznatiji šahisti svijeta. Ove godine, od 26.6. do 8.7. 2019. u Zagrebu je održano jedno od najvećih takmičenja u šahu u povijesti, za nagradu od $325.000, na kojem je učestvovalo 12 tamičara: Aktuelni prvak svijeta –  Novežanin Magnus Carlsen, Amerikanac Fabiano Caruana, Kinez Liren Ding, Nizozemac Anish Giri, Azerbejdžanac Šahrijar Mameđarov, Francuz Maxime Vachier-Lagrave, Indijac Viswanathan Anad, Rus Ian Nepomniači, Amerikanci Levon Aronian, Hikaru Nakamura i Wesley So, Rus Sergej Karjakin. Pobjedio je Magnus Carlsen, drugo mjesto zauzeo Wesley So, a treće Levon Aronian.

 

Najpoznatiji šahisti svijeta 

 

Aktuelni prvak svijeta u šahu od 2013-te godine je norvežanin Magnus Carsen. Rođen je 1990, šah počeo igrati sa 5 godina, a velemajstor postao u 13.godini.

 

Najveći šahisti svijeta svih vremena su:

  • Emanuel Lasker, Njemac, koji je titulu svjetskog prvaka odbranio 7 puta, sve do 1921. godine, i bio je najduže vlasnik titule svjetskog šahovskog prvaka, punih 26 godina.
  • Wilhelm Steinitz, koji je od šaha stvorio nauku, definisao logičku strukturu, usavršio igru odbrane…Umro 1900 u New Yorku.
  • Paul Morphy, advokat iz New Orleansa, sa 9 godina bio najbolji u svom gradu, neslužbeni prvak svijeta. Zvali ga “Ponos i tuga šaha”.
  • Jose Raul Capablanca, kubanac, je treći svjetski prvak  od 1921 do 1927.g. Jedan od najvećih talenata i najboljih igrača šaha. Zvali ga šahovski Mozart. Svjetski prvak postao pobjedom na Laskerom, kojeg je 4 puta pobjedio i 10 puta remizirao, bez poraza, i taj rekord je zadržao punih 79 godina, dok Kramnik nije pobjedio Kasparova sa dvije pobjede i 13 remija, bez poraza.
  • Aleksandar Aljehin iz Moskve. Pobjedom nad Capablancom 1927.g. postao četvrti svjetski prvak. Prepoznatljiv po napadačkom stilu, pozicionoj igri i završnici. Uveo nova otvaranja poznata kao “Aljehinova odbrana”.
  • Robert Fischer, Amerikanac (1943-2008), po mnogima najveći šahist svih vremena. Nije završio ni srednju školu. Postao svjetski prvak 1972. pobjedivši Borisa Spaskog. Prestao igrati, odustao od odbrane titule, pa je naslov svjetskog prvaka 1975. pripao Anatoliju Karpovu. Zbog meča sa Spaskim na Svetom Stefanu (području pod sankcijama) za nagradu $ 5 miliona, morao bježati da izbjegne kaznu 10 godina zatvora. U svoje vrijeme Fisher je zasjenio svijet, postao opsesija. Njegove pokretačke vrijednosti bile su zamajac cijeloj generaciji, naročito mladih.
  • Mihail Botvinik, inžinjer, bio tri puta svjetski prvak, od 1948-1957, 1958 do 1960, 1961 do 1963. Sa 14 g. na simultanki u Lenjingradu 1925. pobijedio Capablancu. Njegova snaga bila u pripremi prije i analizi iza meča. Posvetio se razvoju kompjuterskih šahovskih programa.
  • Anatolij Karpov bio je svjetski prvak od 1975 do 1985.g. Postao prvak bez borbe, jer mu se Fischer, kome je FIDA odbila ispuniti neke zahtjeve, nije suprostavio, odbio igrati finale. Karpov je 1995. odigrao simultanku u okupiranom Vukovaru.
  • Gari Kasparov, sovjetski velemajstor iz Azerbajdžana, postao je 1985.g najmlađi svjetski šahovski prvak, u 22 godini života.

 

Staru gardu šahista čine: Korčnoj, Spaski, Smislov, Petrosjan, Short, Talj, Gligorić, Boris Spaski, Vasilij Smislov, Geler, Larsen, Hort, Euwe, Polugaevsky, Tamjanov,…

 

Najpoznatiji šahisti bivše Jugoslavije su: Svetozar Gligorić, Emir Dizdarević, Zdenko Kožul, Bojan Karajica, Milan Vidmar, Predrag Nikolić, Gordana Rodić – Kureš, Ivan Sokolov, Milan Vukić…

 

Kompjuterski šah

 

Danas su poznati različiti vidovi igranja šaha: Dopisni, Online-šah, Emai-šah, šah protiv kompjuterski razvijenih programa…Kompjuterski šah se razvija od 1946. godine, a pokrenuo ga je engleski matematičar Alan Tjuringje, koji je 1950. napisao prvi šahovski program za kompjuter UNIVAC proizveden 1948.g. Kompjuterski šah predstavlja vještačku inteligenciju, koja koristi matematičku teoriju, programiranje, bazu podataka, različit hardver i softver. Još od 60-tih godina prošlog vijeka sistem umjetne inteligencije poznat kao Arpad Elo korišten je za ocjenu vrijednosti šahovskih majstora, na osnovu kojih se predviđalo ko će biti pobjednik u predstojećim takmičenjima.

 

Prvo kompjutersko prvenstvo u šahu održano je 1970 u New Yorku, a pobjedio je program Chess na kompjuteru CDS 6400. Prvi šahovski sistem  je Belle, a konstruisan je 1977.g. Prva kompjuterska mašina koja je nadigrala šahovskog velemajstora 1988. bila je Deep Thought. Gari Kasparov je 1985. u Hamburgu igrao simultanku protiv 32 najbolja stroja na svijetu koja igraju šah i pobjedio; 1994. je izgubio od programa Fritz 3, a 1996. je pobjedio IBM-ov sistem Deep Blue, koji je nakon toga usavršen i  pobjedom nad Kasparovim 1977.g. osvojio nagradu $100.000, koja je dodjeljena konstruktorima programa. Danas su najbolji šahovski programi : SHREDDER, FRITZ, CHESS TIGER, Komodo, Houdini, Rybka, Critter i drugi, koji su skoro nepobjedivi za ljudske mogućnosti, jer ne prave grube greške. Trenutni prvak računarskog šaha je Stockfish.

 

Šah je igra beskonačnih mogućnosti

 

Istraživanje šaha raste. Šah je igra beskonačnih mogućnosti i kombinacija. Šahisti razvijaju pronicljivost posmatranjem protivnika, što im omogućuje predvidjeti njegov sljedeći potez, a to vodi logičnom razmišljanju i intuiciji. Mnogi ga smatraju kraljevskom igrom, jer se najviše igrao na dvorovima.

Svaki igrač ima na raspolaganju: kralja, damu, 2 topa, 2 skakača, 2 lovca i 8 pješaka. Dama i top su tzv. teške, a skakač i lovac lake figure. Skakač  vrijedi 3 pješaka, lovac 3, top 5 pješaka, dama 9 pješaka. Kralj  je najvažniji i on se jedini ne može ukloniti s table. Kralj je matiran kad se u sljedećem potezu ne može osloboditi prijetnje šahom. Dama je najjača figura u šahu. Pješaci pokazuju svoju snagu ako su pokrenuti, a nisu blokirani od protivnikovih pješaka, ako su međusobno povezani u jaku liniju, ako su prodrli duboko u protivničko polje i prijete promocijom u zadnjem redu. Cilj otvaranja u šahu (prvih 15 poteza) je mobilizacija figura, osiguranje kralja, te zaposjedanje središnjeg dijela šah table. U središnjici se pokušavaju ostvariti ciljevi, a u završnici napasti i matirati kralja. Pat pozicija, kao i remi, su stanje kad naredni potez ne može dovesti do pobjede.

 

Partija šaha se igra bez sata ili sa satom, koji mjeri vrijeme razmišljanja. Šahovska teorija se izučava, a sadrži niz varijanti šahovskog otvaranja, šahovske strategije, zamke u šahu, šahovske završnice. Svaki povučen potez treba brižljivo razmotriti, jer svaki koji je povučen ima posljedice na ono što će se nakon toga dogoditi. Vraćanje poteza nije dozvoljeno. Šahisti brže od drugih shvate da poraz ne znači neizostavno i neuspjeh, ali se iz poraza uvijek može naučiti, samo se greške ne smiju ponavljati.

 

Obrazovne i razvojne odlike šaha

 

Šah već dugo nije igra zabava za  penzionere, kako se nekad smatralo. Konstante šaha, koje je šah definirao, u većini zemljama svijeta su nezamjenjive komponente života. Podučavanje šaha je važna lekcija za djecu i mlade u planiranju i trasiranju njihove budućnosti. Pojavom kompjutera stvorene su znatno šire mogućnosti za sticanje znanja o šahu, čime se mijenjaju način igre i stil života.

Šah kod djece djeluje vaspitno i razvija brojne sposobnosti i sklonosti. Šah uči dijete kako da rješava matematičke i druge probleme, doprinosi izvođenju zaključaka, uči vrijednostima ozbiljna rada, doprinosi jačanju samopoštovanja i samoizgrađivanja; dijete prihvata odgovornost za svoje postupke, i posljedice, jača dječiju individualnost, razvija koncentraciju, vizuelnost, odmjerenost, analizu, intuiciju…

 

U 30-tak zemalja svijeta šah je obavezan predmet u školama, a u Rusiji već 40 godina. Povratak šaha u škole ima sve argumente. Zato se u više evropskih zemalja šah uvodi u škole kao obavezan predmet, što se objektivno može očekivati i na našim prostorima.

 

Šah je zaista više od igre. Šahovska igra je umijeće življenja, iz kojeg saznajemo koliko možemo biti mali ali i veliki, ako ne nađemo ili nađemo svoje mjesto u sistemu. Porazi u šahu su opomena, pouka, upozorenje, a pobjeda ohrabrenje, podrška, potsticaj.

 

Burlington, 17. Avgusta 2019                               Zijad Bećirević

 

 

Related posts

Zemlje regiona: Prof. dr. sc. Ivan Đikić tvrdi da nije riječ o drugom valu pandemije, već o …

BHD Info Desk Administrator

IZ NEHATA: Metak zaraze s igmanskog derneka luta Federacijom BiH

BHD Info Desk Administrator

Kalifornija: Studenti Berkeli univerziteta pokrenuli peticiju za raskidanje ugovora sa prof. dr. Jasminom Vujić

Editor

Leave a Comment