Nakon žestokih uličnih borbi, na današnji su dan 1878. godine austrougarske snage ušle u Sarajevo i uspostavile svoju upravu.
Radi odbrane grada Sarajeva, pokretu otpora pristupili su mnogi ugledni građani Sarajeva i oko 5.000 dobrovoljaca, naoružani s nekoliko topova. Bili su odlučni da brane grad do kraja. Napad austrougarskih trupa na Sarajevo izvršen je 19. augusta u rano jutro. General Josip Filipović je znatan dio svojih snaga rasporedio u obuhvatni manevar preko brda koja dominiraju Sarajevom, a glavninu je uputio od Ilidže prema središtu grada. Bitka za Sarajevo trajala je više od šest sati.
Bočne trupe su brzo savladale branitelje na okolnim brdima i uključile se u napad na grad, tukući ga snažnom artiljerijskom vatrom iz 52 topa. Glavnina snaga naišla je na žestok otpor branitelja u zapadnom dijelu grada, ali ih je uspjela potisnuti prema središtu. Tu se vodila borba za svaku ulicu i svaku kuću, a u borbama su učestovovale mnoge žene, pa i djeca. Poslijepodne, branitelji su bili primorani da se pred nadmoćnim austrougarskim snagama povuku prema Romaniji.
Prema zvaničnim podacima austrougarskog Generalštaba, u bici za Sarajevo austrougarske trupe su imale 370 mrtvih i ranjenih. Tačan broj gubitaka branilaca Sarajeva se ne zna, ali se računa da je bilo oko 350 mrtvih i 1.500 ranjenih.
Nakon zauzimanja grada austrougarske jedinice su hvatale i slale u zarobljeništvo građane koje su našle po ulicama, a naročito muslimane. Tako je uhvaćeno oko 600 osoba, koje su 24. augusta upućene u Olomouc u Moravskoj. General Filipović odmah je zaveo i prijeki ratni sud, koji je osudio na smrt 9 Sarajlija, među njima obješen je i Muhameda Hadžijamaković.
Public
