Moj stav

KUDA IDE BIH DIJASPORA (15) – ALMIRA PAPIĆ: Da li će Bošnjaci Makedonije napisati historiju ili će završiti u njoj?!

Odakle da počnem, kada je malo urađeno.

 

Kada  vidimo koliko nas ima u Makedoniji i koliko smo vrijedni kao narod, mi nismo adekvatno organizovani, djelujemo sasvim polahko od slučaja do slučaja. Država nam je dala prva, čak smo i Ustavotvoran narod, a mi ta prava ne tražimo i neradimo na tome da bi uživali u blagodatima što su nam pruženi. Razloga ima dosta i razočarenje u naše prestavnike i političare koji su nas prestavljali u Vladi R. Makedonije.

Ako uzmemo u obzir da smo imali četiri političke stranke, samom tom činjenicom mi Bošnjaci trebali smo kotirati najbolje od svih naroda koje žive u R.Makedoniji, ali praksa je pokazala nešto sasvim drugačije. Uprkos toj činjenici da u R.Makedoniji živi po slobodnim našim procjenam oko 30 000 Bošnjaka, (a prema posljednem popisu stanovništva u 2002. godini ima 17 018, sto cini 0,84 %, od ukupne populacije u ovoj zemlji. Jedan dio Bošnjaka se deklariralo kao Muslimanima, Crnogorcima, pa čak i Sandžaklijama),  a politički su bili rasuti na četiri političke stranke. Kad to rasitnite, onda postaje jasno da prisustvo Bošnjaka u političkom životu u R.Makedoniji ne koristi ni toliko prava koliko je izmjenom ustava dato. Veća je konfrontacija bila unutar stranaka  jedne nacionalnosti, nego konfrontacija među strankama interetničkog korpusa. U prošlom preiodu imali smo prestavnike, koji su bili tako reći marijonete i potpunjavali brojke u Skupštini PM. Ono što možemo rjeći da političko organiziranje kod Bošnjaka je na niskom nivou, odnoso prema Registru političkih stranki, postoji samo jedna aktivna stranka, a još ako se uzme u obzir da je vanparlamentarna stranka njen uticaj i pridones za ostvarivanje prava Bošnjaka je nemoguć.  Malo je bolje organizovan nevladin sektor, ali njihno aktivno funkcionionisanje i djelovanje je nisko radi nedostatka prostornih i finasiskih srestava za nihov normalan rad.

Bošnjaci u R.Makedoniji moraju konsolidirati svoje redove i hitno pronaći rješenje o tome kako se oduprijeti ovim izazovima i kako adekvatno i organizovano se odbraniti asimilacije koja je na vidiku. Političke i društvene organizacije Bošnjaka potrebno je da se uklope u inicijativu za konsolidaciju, isto se može, donekle, napraviti i kao popis ili baza podataka sa posebnim ličnostima Bošnjaka koji mogu dati svoj doprinos za ovu konsolidaciju i dalje poboljšati stanje u svim oblastima društvenog života.

Veliki problem kod Bošnjaka u Makedoniji je što pozadi sebe nemaju jaku matičnu državu (kao turci na primjer)  koja bi se angažirala i branila interese svog naroda. U proteklom periodu se ne možemo pohvaliti i na ambasadu BiH, kod Bošnjaka se stvorio dojam dali uopšte i postoji ambasada BiH u Makedoniji,  jer u svakom pokušaju da se stupi u kontakt za neku suradnju isto nije bilo moguće ostvariti. Ambasadorica Lepa Babić nažalost nikada se nije odazvala na nekom svečanom događaju, tribini, konferencij, debati a kamoli da okupi naše političke i nevladine prestavnike i da se angažuje za naše probleme. Jedino što Bošnjaci Makedonije žele da matica BiH pošalje još jednog ambasadora kao što je bio Fahrudin Kulenović, koji je svako mjesto posjetio gdje žive Bošnjaci, prisustvovao je na svakom događaju, angažovo se za probleme našeg stanovnišva i dao doprinos  za afirmaciju Bošnjaka i bosanskog jezika. Ono što nas je maksimalno razočalalo od strane  naše matice BiH, je u imenovanje novih ambasadora, posebno u zemljama gdje žive Bošnjaci, da nema nijedan Bošnjak.

 

O autorici: Almira Papić rođena je 21.12. 1983. godine u Prilepu. Osnovnu školu pohađala je u selu Žitoše, kod Prilepa, a srednju školu u Prilepu. Diplomirala je 2007. godine na Pedagoškom fakultetu u Skoplju. Počela je pisati na polju dječije literature 2008. godine, a objavila je i svoju prvu knjigu kratkih priča i pjesmica pod naslovom Dječja priča. Na književnom konkursu portala Bosnjaci.net 2009. godine njena “Priča Javorova” osvojila je drugu nagradu. Prema ovoj priči 2011. godine je objavila istoimenu dramu koja je finansijski podržana od strane Ministarstva kulture R. Makedonije. Novinsku karijeru, radeći na Makedonskom radiju, započela je u Skoplju, a sada je glavni i odgovorni urednik časopisa Šadrvan. Istovremeno, na Filozofskom fakultetu Sv. „Kiril i Metodi„ u Skoplju, 2012. godine završava postdiplomske studije.

BHDINFODESK

Related posts

Memić pita Tegeltiju: Ko je bio potkivač u predmetu Dženan Memić?

Slovenija: otkriven tajni špijunski prostor iz doba Jugoslavije

Između lažnih diploma i lažnih ljudi: Neću, neću imigrante

Editor

Leave a Comment

Visit us on Facebook