Adis Burazerović IT inženjer u Londonu: Elektronsko glasanje smanjuje izbornu prevaru

Glasanje putem pošte i u nekoj mjeri glasanje putem glasačkih listića u praksi se pokazalo kao nesigurna i jednostavna metoda za manipulaciju. Elektronsko glasanje pruža mogućnost da smanji prevaru, eliminišući mogućnost za promjenu ili uništavanje glasačkih listića.

 Kako se bliže izbori u Bosni i Hercegovini, sve više glasača, organizacija iz dijaspore te mnogobrojne političke partije traže da se što hitnije uvede elektronsko glasanje, jer ovaj dosadašnji komplikovani način registracije i glasanja putem pošte nije dao očekivane rezultate. Naime od 1,5 milona bh. glasača koji žive u inostranstvu, oko 25.000 iskoristi svoje glasačko pravo. Adis Burazerović je IT inženjer koji živi i radi u Londonu i njega smo zamolili da za agenciju BHDINFODESK kaže nešto više o elektronskom glasanju o kojem se toliko priča: “Elektronsko glasanje, inače poznato kao e-glasanje, postalo je sve popularnije. Postoje različiti oblici elektronskog glasanja koji variraju od upotrebe bušenih kartica, optičkih skeniranja i elektronskih sistema direktnog snimanja (DRE) za glasanje putem glasačkih listića i telefonskih glasova. Ne samo da se zemlje razlikuju u obliku elektronskog glasanja već se, također, razlikuju u količini korištenja, pri čemu se zemlje poput Brazila oslanjaju isključivo na elektronsko glasanje, a zemlje poput Italije trenutno eksperimentišu sa elektronskim metodom glasanja. Estonija koristi e-glasanje na svim izborima. Mala baltička država – 1,3 miliona stanovnika – predstavila ga je u oktobru 2005. Na prvim izborima samo 1,9% glasova je urađeno na internetu. Međutim, u svakoj narednoj kampanji povećan je procenat glasanja na internetu, koji je na parlamentarnim izborima 2015. godine dostigao 30,5%. U ovom tehnologijskom svijetu, čini se neizbježnim da će jednog dana svi glasački procesi pretvoriti u elektronske sisteme glasanja ili postati sve više zasnovani na tehnologiji. Elektronsko glasanje na biračkom mjestu ili primjeri internetskog glasanja održani su u Australiji, Belgiji, Brazilu, Kanadi, Estoniji, Francuskoj, Nemačkoj, Indiji, Italiji, Namibiji, Holandiji (Rijnland Internet izborni sistem), Norveškoj, Peruu, Rumuniji, Švicarskoj, Velikoj Britaniji, Venecueli i Filipinima.

Šta nam, osim praćenja svjetskih trendova, elektronsko glasanje može donijeti, i koje su prednosti i pogodnosti ovakvog načina glasanja?

 Izbori i glasanje su bitan element demokratije i osobeni su svojim okruženjima. Oni mijenjaju sudbinu nacija, utječu na sudjelovanje i aktivizam u politici i duboko utječu na živote i stavove građana. Izbori pokazuju jasnu važnost za naše društvo tako da izborni sistemi moraju funkcionisati, a ljudi moraju vjerovati da isti sistemi rade ispravno. Trenutni izborni sistem i mehanizam omogućava nam osobno glasanje kao i glasanje putem pošte. Elektronsko glasanje direktno utječe na dvije osnovne grupe: glasačko tijelo i Vladu. Stoga, kako bi se elektronsko glasanje pokrenulo, mora postojati značajna prednost jedne ili obje ove grupe. Idealno, birači dobijaju bolje iskustvo glasanjem, više su sigurni da će njihov glas biti ispravno prebrojan i da će moći lakše i efikasnije glasati. Vlada je potencijalno sposobna da poveća izlaznost birača, smanji troškove, poveća povjerenje birača, obnovi interes za učestvovanje u političkom sistemu (i glasanju) i osigura najbolje moguće demokratske procese. Jedna od značajnih prednosti elektronskog sistema glasanja je mogućnost poboljšanja efikasnosti. Elektronskim glasanjem birači mogu davati svoje glasove i razumno vjerovati da će njihov glas biti ubrojan. Elektronski način glasanja može npr. zaustaviti birače od općih grešaka u izborima, kao što je odabir previše kandidata ili izostavljanje nekih, i na ovaj način ono dovodi do povećanja općeg učinka glasanja. Elektronsko glasanje ima mogućnost povećanja lakoće glasanja za građane koji su inače geografski izolovani od izbornih centara. Organizacija WebRoots Democracy je kroz istaživanje elektronskog glasanja izložila argumente u svom izvještaju (https://webrootsdemocracy.files.wordpress.com/2014/05/webroots-democracy-viral-voting.pdf) , tvrdeći da bi dvije trećine ispitanika glasalo ako bi to mogli učiniti na internetu, a to je naročito tačno za mlađe birače. Pored toga, izvještaj tvrdi da bi glasanje na internetu smanjilo troškove po glavi za trećinu ukupnog iznosa koje se potroši na tradicionalni nacin.

Da zaključimo, glasanje putem pošte i u nekoj mjeri glasanje putem glasačkih listića u praksi se pokazalo kao nesigurna i jednostavna metoda za manipulaciju. Elektronsko glasanje pruža mogućnost da smanji prevaru, eliminišući mogućnost za promjenu ili uništavanje glasačkih listića.

Kako iz ove vaše vizije prijeći u stvarnost, odnosno kako u Bosni Hercegovini uvesti elektronsko glasanje?

Postizanje bilo kakve vizije nije lako. Pripremanje platforme za prve elektronske izbore bi uključivalo rješavanje niz složenih propisa i procesa. Međutim, trenutne napredne tehnologije poput Blockchaina, koje su nam dostupne, mogu se pametno iskoristiti za postizanje sigurnosti aplikacije. Blockchain je vodeća softverska platforma za digitalne resurse i koristi se za kriptovalute poput Bitcoina, Ethera i sličnih. Dok je sigurnost bilo kojeg online sistema diskutabilna, a u isto vrijeme možemo reći, ako su bankovne aplikacije dovoljno sigurne za sve finansijske transakcije na planeti, onda je moguće da se uspostavi sistem elektronskog glasanja u BiH koji bi poboljšao trenutni glasački sistem, posebno onaj dio koji se obavlja putem poštanskog glasanja. Sve ostalo je bježanje od stvarnosti, a realnost je da sadašnji način registracije i glasanja putem pošte više košta nego izrada jedne aplikacije koja bi se mogla postaviti na web stranicu Izborne komisije Bosne i Hercegovine.

BHDINFODESK