S obzirom da oko dva miliona Bosanaca i Hercegovaca živi van svoje domovine, a da većina njih posjećuje našu državu tokom godišnjih odmora, zanimalo nas je da li će biti u mogućnosti ljeto provesti u svojoj Bosni
Pandemija koronavirusa i dalje je prisutna širom svijeta, a samim time su i mjere za suzbijanje širenja iste i dalje na snazi u mnogim državama. Prema podacima od 11. juna, ukupan broj registrovanih pozitivnih slučajeva Covid-19 iznosi 7.462.286, dok je do sada od ovog virusa preminulo 419.090 ljudi. Iako se situacija u većini zemalja vidno popravlja, u nekima je ipak i dalje loša ili ih je “zapljusnuo” drugi val koronavirusa. Tako je recimo broj zaraženih u Sjedinjenim Američkim Državama ubjedljivo najveći i iznosi 2.066.508, a ista konotacija prati Amerikance i kada je riječ o broju umrlih – 115.137.
Iako zvanične vlasti kažu da je pandemija koronavirusa u Velikoj Britaniji u silaznoj putanji, pa su i popustili s nekim mjerama, ipak se u ovoj zemlji svakodnevno bilježi priličan broj oboljelih, prenosi nam situaciju sa terena Namik Alimajstorović iz Birminghama, glavni urednik portala za dijasporu Bosne i Hercegovine Bhdinfodesk. Sa današnjim danom zabilježeno je 290.143 pozitivnih na koronavirus, dok broj umrlih do danas iznosi 41.128.
Sve to itekako utiče na kretanje i putovanje ljudi, pa samim time i naše bosanskohercegovačke zajednice koja na Osrtvu broji oko 8.000 osoba. Do sada je većina nas barem jednom godišnje putovala u domovinu, međutim sada je to zaista neizvjesno iz više razloga. Prvi je što je situacija sa koronavirusom u Velikoj Britaniji još uvijek teška, drugi je što ovdašnje vlasti sugerišu građanima da što manje putuju i da svoj odmor koriste u Ujedinjenom Kraljevstvu, kako se virus ne bi dalje širio. Treći razlog je što se strah od putovanja i zaraze uvukao i među naše ljude, pogotvo kada su saznali da je nekoliko naših građana bilo zaraženo kronavirusom, ističe Alimajstorović.
Dodatna otežavajuća okolnost je što mjera obavezne kućne samoizolacije po povratku u zemlju, koja je do sada bila savjetodavna, od ponedjeljka 08. juna stupila je na snagu kao obavezujuća. Kazna za one koji izolaciju ne budu poštovali iznosi £1.000, a u slučaju ponavljanja prekršaja – £5.000. Osim toga tu je i nesiguran avio prijevoz i prilično skupe avio karte u najavi novih letova.
– U razgovoru sa našim ljudima stičem dojam da se ipak mnogi nadaju da će barem do polovine jula situacija biti nešto jasnija, da će se avio saobraćaj ustabiliti i da će tada moći doći u domovinu, kaže naš sagovornik Namik Alimajstorović, i dodaje kako su nadležne institucije za borbu sa pandemijom koronavirusa uradile puno bolji posao od Britanaca, koji su, kako kaže, zakasnili sa mjerama i sada trpe posljedice.
Otišli smo i na sjever – do Švedske i Norveške.
Period pandemije koronavirusa stvorio je nešto drugačiju sliku Švedske u odnosu na one koje obično “viđamo” u svjetskoj javnosti. Naime, Šveđani su pobrali negativne kritike zbog postupanja u krizi koja je zahvatila čitav svijet. Švedski model “imuniteta krda”, uvjeravamo se iz dan u dan, pokazao se neuspješnim. Ipak, epidemiolozi predviđaju kako će se rezultati ovog modela pokazati tek za godinu dana. Do danas (11. juni), zabilježeno je 46.814 pozitivnih slučajeva, dok je umrlih od posljedica koronavirusa 4.795.
Međutim, kao i od samog početka pandemije, odluke i preporuke švedske vlade i dalje najviše ukazuju na ličnu odgovornost građana. Preporukom koja je na snazi do 15. jula ne preporučuju se putovanja u inostranstvo, osim posebnih situacija kada je to neophodno.
– Veliki broj naših ljudi svake godine putuje u domovinu, i taj željno iščekivani odmor se planira i priprema u toku cijele godine. Neki to rade i nekoliko puta godišnje. Moja porodica i ja dolazimo svake godine u Bosnu, i to nam znači jako puno. Cijela ova situacija unijela je nemir i zabrinutost kod svih ljudi. Život se promijenio, ističe naša sagovornica, profesorica i književnica Vasvija Dedić Bačevac iz Malmöa.
Iako Švedska nije imala istu strategiju kao većina zemalja i stanovništvo Švedske je prošlo i prolazi kroz promjene uslijed pandemije. Gimnazije ne rade od 15. marta i nastava je online. Osnovne škole normalno rade. Posjete staračkim domovima i bolesnicima su zabranjene, operacije odložene…
– Svi izbjegavamo privatna druženja i uglavnom se sve odvija u porodičnim okvirima. I Šveđani su samo ljudi, tako da se nije dovoljno poštovala socijalna distanca – posebno kada je lijepo vrijeme, jer nas je tada gotovo nemoguće “zatvoriti” zbog duge zime. Zbog toga su restorani i kafići bili jako posjećeni, što nije bilo u skladu sa datim preporukama socijalne distance, ističe Dedić Bačevac.
A kada smo našu sagovornicu pitali da li je možemo očekivati kući ove godine, odgovorila je: “Rado bih”, ali…
– Pomisao na mogućnost obolijevanja i svih posljedica koje se odnosile na prava i mogućnost liječenja, dovode dolazak u pitanje. Većina naših ljudi dijeli moju zabrinutost i razmišlja o ljetnom odmoru u Švedskoj. Čini se da će putovati samo mali broj ljudi, i to onih koji imaju posebne razloge, mišljenja je naša sagovornica, izražavajući nadu da će situacija nakon 15. jula biti bolja i da će “laste krenuti u toplije krajeve”.
Za razliku od susjeda Šveđana, Norvežani zaslužuju pohvale. Broj zaraženih, zaključno sa današnjim danom, iznosi 8.594, dok je ukupan broj umrlih u ovoj državi 239. Do ovog trenutka, 11. juna nije registrovan nijedan novi pozitivan slučaj infekcije na koronavirus. Utiske iz ove države prenio nam je naš dopisnik Fahro Konjhodžić.
– Što se tiče dolaska dijaspore iz Norveške, sve je još neizvjesno. Zvanične preporuke su da se ne savjetuje odlazak van države prije 20. augusta. Norveške vlasti agitiraju za ljetovanje u Norveškoj, a nove preporuke po pitanju putovanja očekuju se sredinom juna, kaže Konjhodžić.
Ističe i kako će se granice otvarati u taktu sa zemljama Evropske unije, te da avio prevoznici još nisu pustili karte u prodaju za letove u Sarajevo.
– Znam neke naše ljude kojima su rezervacije za junske letove otkazane. Ja ću vjerovatno doći, kad budem znao moguće termine letova. Kako rekoh, sve je još neizvjesno, naglašava Fahro Konjhodžić iz Osla.
Piše: Ema Džananović/MojaBiH