“Amerika ponovo kreće naprijed” – poruka je Josepha Bidena sa njegova prvog obraćanja članovima Senata i Predstavničkog doma američkog Kongresa nakon prvih 100 dana predsjedničkog mandata
Joe Biden, Jr. je 46. Američki predsjednik. Uspjelo mu je to u trećem pokušaju u 78 godini života na predsjedničkim izborima 2020.g. podbjedivši Donalda Trumpa. Time je postao najstariji predsjednik u historiji SAD. U američkom političkom životu prisutan je već pola stoljeća i izbor za predsjednika je potvrda njegove vrijednosti i dometa. Do tada je bio senator, potpredsjednik SAD i desna ruka u administraciji predsjednika Obame. Rođen je 20.11. 1942. u Scrantonu, Pennsylvania. Od 1972.g. je šest puta biran za senatora iz savezne države Delaware i u Senatu je već 35 godina. Doživio je teške porodične tragedije. Prvu suprugu i tek rođenu kćer izgubio je u saobračanoj nesreći, a njegov sin Beau Biden je umro od raka mozga.
Jedno od najvažnijih Bidenovih obećanja pri ulasku u Bijelu kuću bilo je da će usvojiti novu politiku koja će SAD preusmjeriti s puta kojim je išao njegov prethodnik Donald Trump.
Obraćanje predsjednika Bidena povodom prvih 100 dana mandata
U svom prvom obraćanju, Biden je rekao da je Amerika bila “u požaru” kad je preuzeo predsjednički mandat. Upad pristalica Donalda Trumpa u zgradu Kongresa, pri kojem je smrtno stradalo nekoliko osoba, nazvao je mračnim danom nacionalne historije. Prvi put u historiji SAD iza njega i uz njega bile su dvije žene – potpredsjednica Kamala Haris i predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi. Državni plan zapošljavanja označio je najvažnijim od Drugog svjetskog rata i potpredsjednicu Kamalu označio kao predvodnika u procesu otvaranja novih radnih mjesta. Pri tom je istakao da je od stupanja u mandat otvoreno 1, 3 milona novih radnih mjesta, više nego bilo kog ranijeg predsjedničkog mandata. Reakcija države na pandemiju Covid, u kojoj je bez posla ostalo 20 miliona Amerikanaca, bila je briljantna. Ekonomski plan koji je pri startu usvojen već daje vidne rezultate, što potvrđuje stopa ekonomskog rasta 6,4%. Obezbjeđeno je 220 miliona vakcina i vakcinisano preko 52% odraslog stanovništva. Plan za spas Amerike omogućiće da se tokom ove godine prepolovi broj djece koja žive u siromaštvu.
U svom obraćanju Biden je govorio je o brojnim spoljnopolitičkim prioritetima, uključujući i odnose s Kinom. Pozvao je velike je na globalnu odgovornost, govorio o problemu oružanog nasilja u SAD, povlačenju američkih trupa iz Avganistana, o mješanju Rusije u američke izbore, o razlozima snažnog vojnog prisustva na Pacifiku i zatražio od republikanaca u Senatu da se pridruže demokratima u uspostavi kontrole naoružanja.
Bidenov učinak među najuspješnijim
Prvih 100 dana predsjedničkog mandata je prilika da se sagleda učinak nove vlade. U tom periodu svi predsjednici pokušavaju potvrditi i ozakoniti svoja predizborna obećanja, ublažiti krizu na unutarnjem i vanjskom planu. Većina Amerikanaca odobrava učinak J. Bidena ostvaren u prvih 100 dana njegova predsjedničkog mandata. Ocjena je u osnovi obrnuto od Trumpove, ali nešto niža od Obamine.
Prema provedenim anketama u prvih 100 dana mandata Bidenova popularnost je 57%. Najveću popularnost imali su John Kennedy (1961) 83% i Franklin D. Roosevelt, koji je potpisao 15 zakona o preuređenju ekonomije i borbi protiv velike depresije. Harry Truman je obnovio saveze, ekonomiju i ustabilio zemlju nakon Drugog svjetskog rata. Bill Clinton je potpisao Zakon o porodičnom i medicinskom dopustu, a Barack Obama odobrio potsticajni paket od 800 miljardi za borbu protiv razorne recesije. Popularnost Trumpa 2017.g.bila je 41%.
Većina američkih predsjednika je dio mandata provela sa podijeljenom vladom, a Biden se već na početku mandata susreo sa polarizacijom, većom od bilo kog prethodnika. To potvrđuje i činjenica da ni jedan republikanac nije glasao za predloženi plan spašavanja ekonomije, a pokazali su i rezervu prema drugim administrativnim radnjama. Stanje je otežano i time što demokrate imaju tijesnu većinu u Domu i Senatu, radi čega je Biden već u startu bio prisiljen koristiti Izvršne naloge u politici korona virusa, imigraciji i kontroli naoružanja.
Binden ima podršku većine američke javnosti. Njegov lagan i postojan pristup upravljanja je više nego prihvatljiv u odnosu na dramu koju je često priređivao Trump. Nažalost njegovo viđenje još nije dobilo podršku republikanaca.
Nošenje sa pandemijom
Prema provedenim anketama, Biden je dobio najviše ocjene za upravljanje pandemijom, koja je poharala mnoge zemlje, a nanijela ogromnu štetu i Americi. Pri stupanju Bidena na mandat u SAD je dnevno od korone umiralo 3.000, a sada 700 ili manje. Od korone je umrlo preko 572.000, a razboljelo se preko 10 miliona Amerikanaca.
Prilikom preuzimanja predsjedničkog mandata Biden je obećao da će u prvih 100 dana biti obezbjeđeno 100 miliona, a obezbjeđeno je 290 miliona vakcina. Vakcinacija je obezbjeđena za sve, sa jednom ili dvije doze već je vakcinisano preko 30% Amerikanaca, u tome 52% odraslih, što je najuspješnije u svijetu.
Jedinstvo nacije
Jedan od najvećih izazova za predsjednika Bidena je objedinjavanje nacije, koja je nakon predsjedničkih izbora ostala duboko podijeljena. Mada je do sada manji napredak postignut u vraćanju bipartizma jedinstva nacije, ni jedan republikanac nije glasao za Zakon Covid, a suprostavljaju se reviziji migracije i proširenju biračkih prava. Prema provedenim anketama Biden ima 52% podrške, a 42% ne odobrava njegove mjere.
Ekonomija
Još prije inauguracije Biden je predočio svoj plan za ekonomske olakšice, tražeći od Kongresa 1,9 bilion za jedan krug stimulacije, koji obuhvata pomoć nezaposlenim i podršku malim firmama i školama za oporavak.
Već u prva 2 mjeseca Biden je dao više izvršnih naredbi, nego njegovi prethodnici i potpisao Zakon o olakšicama nazvan “Američki plan spasa” vrijedan 1,9 biliona, za potsticaj ekonomiji i sanaciju ekonomskih posljedica pandemije kod stanovništva, za naknadu preduzećima, državnoj vladi, nezaposlenim i za pomoć djeci da se u toku godine prepolovi stopa siromaštva. Time je obezbjeđena potpora po osobi $1.400 i u čekovima $600, koju je Trump potpisao, uz dalje nastojanje da se savezna minimalna satnica 7,25 dolara poveća na $15.
Tokom pandemije je zatvoreno 400.000 malih preduzeća, 33,5 miliona izgubilo zaposlenje, a 18 miliona ostalo ovisno od pomoći za nezaposlene. Planom podrške značajno je ublažen pad ekonomije uzrokovan pandemijom. Obzirom da se epidemija sve uspješnije kontroliše, većina Amerikanaca se okreće ekonomiji. Nezaposlenost opada, preduzeća se ponovno otvaraju, otvaraju se nova radna mjesta, a tržište dionica raste. U februaru je otvoreno 379.000 radnih mjesta, a u martu skoro 1 million. Plaćenih radnih mjesta je 8,5 milona manje nego u februaru 2020.g. Stopa nezaposlenosti sa 15% u 2020-toj pala je na 6,3% u martu 2021.g. Binden priprema ulaganje 2 biliona u program obnove.
Očekivanja ekonomista su da će ekonomija SAD u ovoj godini imati značajniji rast, ne zabilježen od 80-tih godina.
Preko 52% Amerikanaca je zadovoljno sa Bidenovim upravljanjem ekonomijom i politikom zapošljavanja.
Vanjska trgovina
U SAD se slobodna trgovina sa multinacionalnim međunarodnim ugovorima smatra prihvatljivom, jer omogućuje otvaranje tržišta i jačanje trgovine. U vrijeme George Busha težište je bilo na nafti, Bill Clinton se usmjerio na jačanje Svjetske trgovinske organizacije, George HW Bush proširio slobodnu trgovinu na Centralnu i Južnu Ameriku, Obama proširio na transpacifičko partnerstvo, a sve to Trump je preoblikovao korištenjem carina kao alatom, prijetnjama, odmazdom radi zaštite američlkih ekonomskih interesa. Biden, poznat kao zaštitnik starog međunarodnog poretka, do sada nije puno toga promjenio, jer kineske carine još postoje, a ponovo je uveo carine na aluminij koje je Trump na kraju mandata ukinuo.
Unutarnja politika
Biden je obećao proširiti Zakon o biračkim pravima, kako bi ograničio i smanjio sposobnost države da ograničava prava građana na izborima i zbog policijskih ubistava Afroamerikanaca najavio uspostavu Nacionalne policijske nadzornu komisije i reformu izricanja kazni i kaznenog pravosuđa. Sve to govori da će Biden biti ozbiljno pritisnut brojnim unutar političkim problemima, koje treba što prije rješavati.
Porezi
Obećao ukinuti veliko smanjenje poreza na dobit, koje je uveo Trump smanjenjem stope sa 35% na 21% i povećati porez na dohodak najbogatijih Amerikanaca, s tim da porezi neće rasti onima koji zarađuju manje od 400.000 dolara. Republikanci se protive porezima za kompanije i bogate pojedince.
Vanjska politika
Biden je u predizbornoj kampanji obećao naciju odmaknuti od Trumpove vanjske politike i popraviti odnose sa saveznicima i drugim zemljama, koje je Trump poremetio svojim motom “America First”, i time izbjegavao međunarodne obaveze. Posebnu važnost ima najavljena obnova partnerstva sa EU, koje je od velikog značaja za obe strane.
Najznačajniji Bidenov korak na tom planu je povlačenje iz Avganistana, koje je započeto još za Trampa.
Neki republikanci, kao što je L. Graham, smatraju da je Biden pao na vanjskoj politici, što potvrđuju tvrdnjom da su granice u haosu, da su Iranci otišli od stola za pregovore, da će se Avganistan raspasti nakon povlačenja američkih trupa, te pogoršani odnosi s Rusijom i Kinom…Činjenica je da se Biden sporo vraća za pregovarački sto sa Iranom o nuklearnom programu, a zauzeo je i čvršći stav prema Rusiji od Trumpa i nametnuo joj bankarske sankcije. Rusiji je uveo sankcije zbog hakerskih napada ii miješanja u američke izbore 2020, a i Putina je nazvao “ubojicom”. Zadržao je američke sankcije Iranu, koje je uveo Trump, uz zahtjev da se Iran uključi u direktne pregovore o iranskom nuklearnom programu. Zadržao je i carine na kinesku robu, koje je uveo Trump i povećao pritisak na Kinu zbog gušenja demokratskog pokreta u Hong Kongu i ugrožavanja ljudskih prava Ujgura. Distancirao se od srdačnih odnosa sa Saudijskom Arabijom, koje je njegovao Trump. Priznao genocid Turske nad Armenima 1915, što je dodatno pokvarilo već poremećene odnose sa Turskom.
BiH je za SAD područje posebnog interesa?
U svom nastupu Biden nije pomenuo Balkan, ali se iz ranijih najava zna da su SAD spremne odlučnije djelovati na području Zapadnog Balkana. BiH je za SAD područje od posebnog interesa i zbog sve većeg prisustva Rusije i Kine na Balkanu. U interesu SAD je da BiH naprave samoodrživom.
Biden dobro poznaje Balkanske prilike i osvjedočeni je prijatelj BiH. Svoju podršku je već ranije nagovjestio. SAD podržavaju dejtonsku BiH sa dva entiteta, bez promjene granica, sa zahtjevnim reformskim procesima, uz ograničene ustavne promjene. Značajnija podrška SAD rješavanju gorućih problema BiH do sada je izostala. Ostaje pitanje hoće li SAD konačno zaustaviti stalno miješanje Hrvatske i Srbije u unutrašnje odnose BiH?! Moželi se očekivati od SAD sankcionisanje političkih podrivača Dodika, Čovića…koji preko 15 godina destabiliziraju ustavni poredak zemlje?… i podrška promjeni Ustava BiH po evropskim principima i standardima? Prva poruka SAD bi mogla biti Briselu da nema secesije u BiH i da papire sa kojima mašu neki u EU bace u smeće.
Imigracije
Premda je na meksičkoj granici sve više maloljetnika bez pratnje i dokumenata, koji pokušavaju ući u SAD,
Biden je promijenio Trumpovu imigracijsku politiku. Ukinuo je Trumpovu zabranu ulaska u SAD za državljane 13 uglavnom islamskih zemalja i zaustavio gradnju zida prema Meksiku. Sa reformom imigracionog sistema Biden želi otvoriti put za sticanje državljanstva 11 miliona migranata, uz zaštitu onih koji su ilegalno uvedeni u zemlju kao djeca i granicu od 15.000 ulazaka povećati na 125.000. Bidenova migracijska politika je pod pritiskom s obe strane, što otežava i usporava njegov put prema prioritetima kao što su zdravstvo, obrazovanje i kontrola oružja.
Zakon o posjedovanju oružja
I pored Bidenovog nastojanja da promijeni tradicionalnu američku kulturu u korištenju vatrenog oružja, uvođenjem zabrane na prodaju vojničkih jurišnih pušaka i velikih količina oružja, zabilježen je porast nasilja sa vatrenim oružjem u školama i na javnim mjestima.
Klimatske promjene
SAD opet žele biti globalni lider u oblasti zaštite okoliša. Ranije umjeren zagovornik zaštite okoliša, Biden je postao pobornik aktivnijeg otklanjanja prijetnji koje nastaju zbog klimatskih promjena. Bilden je odmah vratio SAD u Pariški sporazum o klimi iz 2015.g. iz kojeg je Trump istupio i obećao do 2030.g. smanjenje emisije ugljena za 50% ispod nivoa iz 2005.g. Biden želi 2 biliona uložiti u zelenu tehnologiju, obnovive izvore energije, za nacionalne ceste, električne automobile i održivu poljoprivredu, što će otvoriti i nova radna mjesta.
Amerika opet kreće naprijed
Sa ovom porukom nakon prvih 100 dana predsjedničkog mandata predsjednik SAD Josef Biden najavio je svoje nove ambiciozne korake na čelu države koja je još u uslovima pandemije i opterećene ekonomije, duboko podjeljena oko mnogih pitanja, uključujući rasna, imigraciona, kulturna…Uz to treba prevaziči haos nasljeđen iz Trumpova četvorogodišnjeg mandata,
popraviti poremećene odnose sa ključnim evropskim saveznicima i odgovoriti na izazove koji dolaze od Kine i Rusije. Prvi test za obnovu evropskog savezništva je njemačko – ruski strateški energetski projekt Sjeverni tok 2, kojim Rusija povećava moć nad američkim saveznicima u Evropi.
Jedno je sigurno, pred Amerikom i predsjednikom Bidenom su veliki izazovi, ali i veliki potencijal.
Burlington, 30.4.2021 Zijad Bećirević
