U Plavu su večeras 28. septembra počeli 46. Plavski književni susreti i 21. Likovna kolonija. Predsjednik opštine Plav, Nihad Canović se prisutnim gostima, poslenicima kulture i građanima obratio sljedećim riječima: ,,Riječ je ta koja je gradila, književnost, kulturu, vjekove, prostore i mostove među narodima. Slavna imena književnosti Plava koja su ispisala neke od naljepših stranica poezije i proze potekla su na ovim prostorima. Zato neka nam naša tradicionalna manifestacija bude podstrek da nastanu i stvaraju nove a mlade generacije koje će iznjedriti nove: Zogoviće, Redžepagiće, Mekulije, Markoviće i druge čija su imena trajna vrijednost ovih prostora ali i Crne Gore.“
U 19. časova počeo je književni program ,,Naš Zogović“ o stvaralaštvu Radovana Zogovića govorili su: akademik Zuvdija Hodžić, književnik i antologičar Bogić Rakočević dok je moderator programa bio Božidar Proročić, koji je i čitao pjesme Radovana Zogovića.
Akademik Zuvdija Hodžić je istakao: ,,Zogović pripada onoj plejadi stvaralaca čija su djela i život obilježili jedno vrijeme ali i prostore na kojima su živjeli. Živa riječ pretočena u poeziju svojom orginalnošću nas uvijek podjeća koliko je Zogović bio poseban po mnogo čemu. U toj svojoj orginalnosti ali i temama nadmašio je mnoge. Zogović je odavno prešao granice književnosti njegova interesovanja su i etnološka, antropološka i etno-psihološka. “
Bogić Rakoćević književnik i antologičar je istakao: ,,Poezija Zogovića predstavlja dio najupečatljivijih pjesničkih dokumenata o snažnoj nadi čovjekovoj da se odupre zlu i osvoji slobodu. Dominantne teme i motivi njegovih pjesama su sloboda, kritika nepravde, priroda, grad sa svim svojim tajnama, Crna Gora, Balkan i njeni narodi. Često se u poemi pojavljuje bijela boja kao simbol ne nažalost života već smrti i stradanja.“ Rakočević je citirao izvode iz svog eseja o Zogoviću dajući posebno lijepu dimneziju ovoj noći.
Program 46. Plavskih književnih susreta i 21. Likovna kolonije nastavlja se sjutra U petak 29. 03. 2023. godine. sa početkom u 10 časova je posjeta dječjih pisaca školama. U sklopu istog dana sa početkom u 18: 30 je veče Zavičajnih pisaca u kojoj učestvuju: Kaltrina Hoti, Zuvdija Hodžić i Senadin Pupović. U 19. časova počinje program posvećen stvaralaštvu velikog pisca Huseina Bašića. O djelu velikog pjesnika i pisca govoriće: akademici Elbisa Ustamujić-BiH, akademik Zuvdija Hodžić, prof. dr Alija Pirić-BiH, Atvija Kerović direktor Almanaha. Dok će konponovane pjesme Senada Gačevića iz antologije Huseina Bašića izvoditi grupa: ,,O DIVE BEL CANTO.“
BHDINFODESK
DRUGA VEČE XLVI PLAVSKIH KNJIŽEVNIH SUSRETA I XXI LIKOVNE KOLONIJE
Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
Drugi dan 46. Plavskih književnih susreta i 21 likovne kolonije započeo je u 10 časova posjetom dječjih pisaca JU Osnovna škola “Petar Dedović“, Murino-Plav. Profesor Alija Redžematović je u kratkoj pozdravnoj riječi istakao značaj, važnost i ulogu prosvjete i obrazovnog sistema u vaspitavanju mladih. Pisci Slavojka-Slava Vojinović i Šejla Hot-Kajić su govorili o značaju književnosti i o važnosti da mladi čitaju ali i pišu. Nakon iščitanih pjesama, stihove su govorili i učenici: Andrej Gračević, Petar Dedović i Jana Marsenić.
Nakon ove posjete prof Alija Redžematović je sa piscima: Šejla Hot-Kajić, Slavojka-Slava Vojinović i Božidar Proročić su posjetili JU SMŠ “Bećo Bašić“ u Plavu gdje je pozdravnu riječ priredila profesorica Senada Đečević. Nakon kazivanja poezije, učenici su postavljali pitanja vezana kada su pisci počeli da pišu. Šejla Hot-Kajić je gvovorila učenicima koji je to put kojim trebaju ići ako žele da kroz sistem obrazovanja postanu budući pisci.
Sa početkom u 18: 30 minuta zavičajni pisac Plava istaknuti doktor i poslenik kulture Senadin Pupović je uz zvuke gitare pred brojnom publikom imao svoj muzičko-poetski performans čime je ovu manifestaciju učinio posebnom.
KNJIŽEVNO STVARALAŠTVO HUSEINA BAŠIĆA TRAJNO KULTURNO NASLJEĐE BOŠNJAKA I CRNE GORE
U 19 časova je počela promocija knjige: “Svjetlovi u kovitlacu” koja govori o liku i djelu Huseina Bašića autorke akademik Elbise Ustamujić. O poetici Huseina Bašića, velikog pjesnika i pisca govorili su: akademici Elbisa Ustamujić, i Zuvdija Hodžić, zatim prof. dr Alija Pirić, Atvija Kerović direktor Almanaha, dok je komponovane pjesme Senada Gačevića iz antologije Huseina Bašića izvodila izvaredno grupa O DIVE BEL CANTO.
Direktor Almana Atvija Kerović je posjetio da časopis “Almanh“ čiji je osnivač bio Husein Bašić predstavlja reprezentativno kulturno-istorijsko glasilo Bošnjaka. Da mnogobrojnim naučnim, stručnim skupovima i simpozijumima koje je “Almanh“ organizovao postignuta značajna dimenzija u očuvanju bošnjačke kulture i identiteta koji čine stubove samog opstanka. Poseban doprinos u saradnji sa međunarodnim institucijama je nešto na čem su posebno ponosni kao i na izdavačku djelatnost.
Prof dr. Alija Pirić je izjavio: ,,Husein Bašić je za života zaokružio respektabilno književno djelo, kao pjesnik, pripovjedač, romanopisac i, konačno, priređivač nekoliko antologija usmenog narodnog stvaralaštva Bošnjaka iz Sandžaka, vrstan esejist i publicist, na način da je osigurao značajno mjesto u književnoj historiji crnogorske, ali i bošnjačke književnosti. Knjiga Elbise Ustamujić bavi se poezijom i romanima ovoga pisca kompleksnim i kombinovanim metodama čitanja iz više perspektiva i tumačenja teksta, pri čemu ostaje vjerna interpretativnim metodama, koje se bave istinski umjetničkim djelom sa bitnim elementima stila, jezika, značenja i uopće strukture umjetničkog djela, za razliku od recentne kritike koja, teorijskim postavkama raznih autora, u književnom djelu traži samo ilustraciju tvrdnji što su često problematične i neprimjerene.“
Akademik Elbisa Ustamujić je istakla da su Bašić i Krleža prešli odavno književno teorijske granice jedan u okviru Hazburške monarhije drugi u okviru Otomanske imperije. Roman ,,Tuđe gnijezdo“ predstavlja samu suštinu i to, kako njegovi romani često govore o dramama bošnjačkog naroda kroz vijekove, od Osmanskog razdoblja do početka ovog milenijuma”. Elbisa Ustamujić je istakla da je posebno značajan njegov doprinos očuvanju bošnjačkog usmenog stvaralaštva zahvaljujući dugom i upornom terenskom radu. Knjiga “Svjetovi u kovitlacu” je naučna monografija o književnom opusu jednog od najplodnijih bošnjačkih pisaca, čija su djela trajne i neprolazne vrijednosti. Roman “Tuđe gnijezdo” Bašić je dobio nagradu ”Svjetlosti”, a za ciklus romana Krivice I, II, III dobio je, na konkursu s temom iz rata i revolucije, prvu nagradu među 147 prispjelih radova.
Akademik Zuvdija Hodžić je istakao da je Bašić bio i ostao ne samo jedan od najplodnjih, najznačajnih već i najenergičnjih pisaca koji su duboko bili svjesni da je život jedan a da je umjetnost vječna. Toga je i vodilo kroz život davalo mu snagu i energiju koju su imali samo rijetki. Govorio je o prijateljskom odnosu tokom svih decenija života sa njim i o zajedničkom sagledavanju kulturoloških prilika ali i djela koja su oba pisca pisali. Posebno je naglasio da je svojim romanima, poezijom, pripovjetkama podjednako bio uspješan u svim književnim formama. Danas je Bašić zastupljen u prosvjetno-obrazovnim programima kako u Crnoj Gori tako i u BiH zaključio je na kraju Hodžić.
ZAVRŠENI XLVI PLAVSKI KNJIŽEVNI SUSRETI I XXI LIKOVNA KOLONIJA
Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
Treće večeri 46. Plavskih književnih susreta i 21. Likovne kolonije završene je manufestacija regionalnog karaktera koja na najljepši način afirmiše kulturu, književnost i likovnu umjetnost eminentnih umjetnika. Danas u subotu 30. septembra 2023. godine moderator i književnica Jelena Božović koja je izuzetnim šarmom vodila ove susrete u 18. časova je najavila promociju romana istaknutog novinara i publiciste Esada Kočana “Naša rijeka.“ O romanu su govorili: dr Milan Popović, prof i teolog Džemo Redžematović i profesorica Senada Đešević.
Profesorica Senada Đešević je govoreći o knjzi Naša rijeka je izjavila: ,,Roman Naša rijeka je po mom mišljenu najznačajnije djelo autora Esada Kočana. Ovo kompleksno književno djelo razrađuje različite aspekte života. Autor govori o iskrenim ljubavima, porodičnim odnosima, prijateljstvu identitetu, tradiciji istražujući istorijske i društvene promjene.“
Prof i teolog Džemo Redžematović je izjavio: ,,Esad Kočan svojim romanom, stvaralaštvom ali i intelektualnim otporom pdsjeća na jednog od najvećih palestinskih pjesnika Mahmuda Derviša. Njihova borba za snagu intelekta, slobodu riječi očuvanje identitea i jezika je snažna poruka čovječanstvu.“
Prof. dr Milan Popović je istakao sljedeće: ,,Tema romana je razaranje mjesta iu zavičaja iz ranog djetinjstva. U životnom dobu kada nije riječ samo o gubljenju zavičaja već i o ličnom odnosu poijedinca prema društvu, sistemu, ličnim promišljanima i esenciji životne energije odnosa prema najbližim.“
Na kraju večeri istaknuti novinar i publicista Esad Kočan se zuahvalio svojim promoterima, gostima ali i Centru za kulturu Husein Bašić-Plav.
Ovogodišnja 21. Likovna kolonija koju su činili eminentni umjetnici sa prostora Zapadnog Balkana je na naljepši način predstavila ulogu i značaj savremene likovne umjetnosti a činili su je: Mirsada Masal, Ilonka Jasak (BiH) Žarko Plavšić, Vuk Marsenić (MNE). Istaknuti umjetnik Islam Hasić (SRB); je izjavio: ,,Da likovna djela nastala u Plavu, predstavljaju posebnu inspiraciju za umjetnike. Samim dolaskom i boravkom u Plavu dobijate inspiraciju gledajući prirodne ljepote planine, jezera, šume koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Čast mi je bila da sam bio dio ove lijepe priče koja traje a Palav itekako to umije dobro da prepozna ono što je dobro vrijedno i dragocjeno u kulturi ali i u likovnoj umjetnosti.“
Centralno veče započelo je u 18. časova istaknuti pisci, pjesnici, poslenici kulture i medija su govorili svoje stihove i to: Senadin Pupović, Jelena Jovetić, Slavojka Vojinović, Božidar Proročić, Sulejman-Beća Kujević, Dijana Tiganj, Jelena Božović, Saša Lješković, Hajredin Kovači, Šejla Hoti-Kajić (MNE); Golub Jašović, Salvica Jovanović (SRB); Prof dr Shyqri Galica, prof Agim Berisha (KS). Grupa grupa O DIVE BEL CANTO je sa dvije muzičke numere obogatila izvođenje poezije istaknutih pjesnika. Profesor Alija Redžematović koji radi kao višu bibliotekar u Centru za kulturu Husein Bašić je sve goste ove i prethodnih večeri na najljepši način dočekao i ispratio u ulozi jednog od domaćina 46. Plavskih književnih susreta i 21 Likovne kolonije. Publika je burnim aplauzima pozdravljala više puta sve učesnike večeri.
Direktor Centra za kulturu “Husein Bašič“ Vladimir-Vlado Knežević je povodom zatvaranja 46. Plavskih književnih susreta i 21. Likovne kolonije izjavio sljedeće: Ovogodišnji susreti bili su dinamični. Programi su osmišljeni da na najljepši način se reprezentuje bogastvo i multikultura naroda. Nastavićemo i u narednom periodu sa istim tempom to je naša obaveza grad Plav je već prepoznat kao jedna značajna kultrno-turistička destinacija. Mogu slobodno reći da smo postali svojevrsna prijestonica kulture na sjeveru Crne Gore. “
