U sjedištu Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku danas je upriličena panel diskusija o ulozi komemoracije i sjećanja u prevenciji genocida.
U sjedištu Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku danas je upriličena panel diskusija o ulozi komemoracije i sjećanja u prevenciji genocida.
Povod za ovaj skup bilo je obilježavanje 76. godišnjice Konvencije o genocidu i Međunarodnog dana sjećanja i dostojanstva žrtava zločina genocida i prevencije tog zločina.
Na skupu su se, između ostalih, obratili direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić i ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija.
Suljagić: Komemoracije ubrzavaju dijalog
– Smatram slučajnošću to što smo se skupili danas ovdje u momentu kad hiljade ljudi biva oslobođeno iz zatvora u Siriji. Tek počinjemo imati uvid u istinite opsege onoga što se dešavalo u Siriji u posljednjih 12 godina.
Smatram emotivnim to što bivaju oslobođeni i oni koji se ne sjećaju vremena kada su bili slobodni. Vjerujem da komemoracija i memorijalizacija igraju ključnu ulogu i u odavanju počasti i sjećanju na žrtve, ali i sprječavanju ponavljanja diskriminacije, nasilja i genocida – kazao je Suljagić.
Naveo je i kako vjeruje da je prerogativ svake grupe preživjelih da odluče kako će se sjećati i čega će se sjetati.
– Kada komemoriramo, aktivno biramo šta je vrijedno sjećanja, šta je tu za historiju a šta ne. Važno je da u ovom procesu preživjeli i žrtve budu u središtu.
U kontekstu Srebrenice, gdje su hiljade djece i muškaraca ubijeni 1995., postoje brojni napori koje mi poduzimamo u tom smislu. Prvi su napori u edukaciji i podizanju svijesti.
Vjerujemo da je uloga spomena i sjećanja podizanje svijesti o tim događajima. Također i da podsjećaju na društveni, politički i historijski kontekst koji su doveli do toga – dodao je Suljagić.
Ističe da su lično i kolektivno sjećanje ili inicijative koje poduzima Memorijalni centar Srebrenica tu da se osigura da se sjećamo na lične priče žrtava i da omogućavamo platformu i glas onima koji su bez glasa – žrtvama.
– Također je bitno da iskustva preživjelih budu očuvana i prepoznata. Ovo kolektivno sjećanje je moćna ostavština i sjećanje ne samo na genocid, nego i na otpor zajednica. To potiče i našu predanost sprječavanju ovakvih događaja u budućnosti – navodi Suljagić.
Dodaje da su komemoracije važne jer ubrzavaju dijalog, te da trebaju ili bi trebale prepoznati patnju, validirati iskustva preživjelih i iznaći načine na prvazilaženju traume.
– Ideja iza komemoracija je pokušati osnovati prostore za dijalog, osvrt i razumijevanje između grupa preživjelih i, za nadati se, doprinijeti socijalnoj koheziji. Na širem nivou, memorijalne institucije utiču na politike, promovišući istraživanje uzroka i posljedica geocida i diskriminacije.
Također, zagovaraju često politike koje jačaju zaštitu ljudskih prava i vladavinu zakona, što je, vjerujemo, osnovno u prevenciji budućih ovakvih slučajeva – naglašava Suljagić.
Dodaje da to u Memorijalnom centru Srebrenica rade kroz edukacijske programe i izložbe koje informišu i lokalno stanovništvo i međunarodnu javnost o masovnim ubistvima i njihovim implikacijama.
– Činimo to i omogućavanjem dostojanstvenog počivališta za žrtve i dostojanstvenog mjesta na kojem će njihove porodice moći doći da ih se prisjete.
Činimo to i tako što jednostavno bivamo tu kao simbol protiv negiranja i revizionizma, što može biti opasan oblik sekundarne viktimizacije i barijere pred naporima u izlječenju i prevenciji.
Činimo to i uz naše međunarodne partnere, da zagovaramo pravdu i odgovornost, za šta mislimo da su osnovne komponente napora u prevenciji – ističe Suljagić.
Održavajući uspomenu na žrtve, njegujući i održavajući okruženje edukacije i razumijevanja, Suljagić kaže kako napori u komemoraciji i očuvanju sjećanja ne samo da odaju počast onima koji su patili, nego i značajno doprinose u kreiranju svijeta koji aktivno radi na prevenciji sličnih tragedija.
– Vjerujemo da fokus na edukaciju i sjećanje osigurava da se naučene lekcije dijele široko, njegujući kulturu mira i razumijevanje društva – zaključio je Suljagić, koji se u skup uključio videolinkom.
Lagumdžija: Presude ne mogu biti izbrisane
U svom obraćanju Zlatko Lagumdžija iskazao je žaljenje što postoji potreba za konvencijom o genocidu, te dodao da mu je još više žao što su je neki kršili.
– Sjećanje i obilježavanje sprječavaju nas da zaboravimo greške iz prošlosti i daju nam beskrajnu nadu da se nikada više neće ponoviti. Nije riječ o ljutnji ili izricanju presuda. Riječ je o razumijevanju zla, indiferentnosti neutralnosti, obračunu, odavanju počasti izgubljenim životima i obrazovanju.
Riječ je o prenošenju presuda za genocid iz sudnica u učionice širom svijeta. Jedna od najmoćnijih lekcija koju smo naučili iz genocida u Srebrenici je da memorijalizacija nije samo o prošlosti, ona je prvenstveno o budućnosti.
Ponovili smo više puta da genocid u Srebrenici nije stvar mišljenja, već historijska i sudska činjenica.
Presude Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije potvrdile su da je genocid počinjen nad Bošnjacima u UN-ovoj sigurnoj zoni Srebrenici, i da sudske presude ne mogu biti izbrisane iz ljudske historije, bez obzira na to koliko neko to pokušavao – dodao je Lagumdžija.
Patria
