HDZ BiH nastoji dovesti do promjena Izbornog zakona kako bi sačuvala svoj politički uticaj. Takvi zahtjevi, smatra Joseph Marko, austrijski ekspert za Ustav BiH, nemaju pravne osnove
Prošlosedmični intervju za bečki list „Der Standard” austrijskog stručnjaka za Ustav BiH Josepha Marka privukao je veliku pažnju u Bosni i Hercegovini. Naime, Marko je istakao da se diglo puno buke ni oko čega i da je presuda Ustavnog suda BiH iż 2016. godine o izmjenama i dopunama Izbornog zakona već odavno provedena i da zbog toga nema pravne potrebe za provođenjem njegove dalje reforme u ovom predmetu, kao što to energično zahtijeva HDZ.
Konkretno, riječ je o provedbi presude Ustavnog suda u predmetu Ljubić, koja je uslijedila nakon žalbe bosanskog Hrvata Bože Ljubića, koji je tvrdio da činjenica po kojoj najmanje jedan Hrvat iz svakog od deset kantona u Federaciji BiH mora biti poslan u Dom naroda Federacije BiH neustavna jer navodno krši ravnopravnost tri konstitutivna naroda (Bošnjaka, Srba i Hrvata).
“Tehnički vrlo jednostavno”
U Standardu se dalje pojašnjava da je HDZ svojim lobiranjem čak uspio da provedba presude u predmetu Ljubić bude navedena u internom dokumentu Evropske unije nazvanom “Mjera 2”. U tom dokumentu, koji je objavljen na portalu Istraga, stoji da je provedba “tehnički vrlo jednostavna”, treba samo izmijeniti odlomak koji je Ustavni sud ukinuo naknadnom presudom.
No, austrijski ekspert ustavnog prava Joseph Marko smatra da upravo to nije neophodno. “Ostale uredbe iz tog poglavlja Izbornog zakona posve su dovoljne za raspodjelu mandata”, smatra Marko i pojašnjava: „Kroz slučaj Ljubić i naknadne odluke o derogaciji, kojom je spomenuti dio rečenice u članu 10.12 paragraf 2, stavljen van snage, na snazi ostaju preostale odredbe članova 10.10 do 10.18 i one su kao pravni osnov dovoljne za raspodjelu mandata”, piše još u Standardu.
Pored toga, u austrijskom glasilu se navodi da je osporavani pasus u Izbornom zakonu i dalje sadržan u Ustavu entiteta FBiH, kako smatra ekspert ustavnog prava Joseph Marko. On nije ukinut od strane Ustavnog suda. “Budući da je moguće tumačenje ove uredbe u składu sa Ustavom Federacije BiH, nema potrebe za promjenom tog ustava”, naglašava on. Znaci, kako ističe novinarka Standarda, za HDZ pa ni za druge aktere ne postoji pravni razlog za promjenu izbornog zakona.
Novinarka Standarda ukazuje i kako se u dokumentu Evropske unije, u vezi sa slučajem Ljubić, EU poziva na preporuku “4 d” iz “Mišljenja Evropske komisije o prijavi Bosne i Hercegovine za status kandidata za članstvo u EU” iz maja 2019. U preporuci “4 d” Evropska komisija je Bosni i Hercegovini 2019. preporučila “reformu Ustavnog suda, uključujući bavljenje pitanjem međunarodnih sudija i osiguravanje provedbe njegovih odluka”. Međutim, budući da je presuda u predmetu Ljubić već provedena, preporuka “4 d” u tom kontekstu nema nikakvu relevantnost.
“Motivacija HDZ nije bazirana na pravnim argumentima već ima uporište u osiguravanju političke vlasti i moći”, zaključak je koji iz svega navedenog izvlači novinarka Standarda. “HDZ želi da predstavnici Hrvata u Dom naroda Parlamenta entiteta Federacija BiH budu birani pretežno iz 4 kantona, u kojima ova partija ima vlast. Ovakvom novom formulom slanja hrvatskih predstavnika u Dom naroda, HDZ BiH želi sebi osigurati da on sam suodlučuje o izboru vlade entiteta FBiH kao i da ima većinu za podizanje veto-a. Međutim, HDZ-u prijeti da izgubi takvu mogućnost blokade, zbog nedovoljne podrške birača”, kaže se u članku austrijskog lista.
Strah od gubitka političkog uticaja i moći
Potvrdu za to austrijska novinarka vidi u tome što je HDZ u Kantonu 10 (Livanjski kanton) doživio ozbiljan gubitak povjerenja birača, jer je u Općini Livno ova stranka dobila tek 33 posto glasova, a na prethodnim izborima je taj procenat iznosio 43 posto. Izborni gubici imali su posljedice – prvi put Kantonom 10 (Livno) više ne upravlja HDZ.
Budući da je zastupnik HDZ-a u Domu naroda Ivan Ivić odobrio imenovanje nove vlade u Kantonu 10, on je u februaru ove godine morao napustiti vlastitu stranku. Još jedan zastupnik HDZ-a, Stipan Šarac iz Tomislavgrada, također je isključen iż članstva, nakon spora sa čelnicima stranke, piše Standard. HDZ BiH stoga sada od 17 hrvatskih zastupnika, koliko ih je u Domu naroda Federacije, kontrolira samo njih 11.
No, ukoliko bi HDZ, kako piše u članku, postigao svoj cilj o promjeni Izbornog zakona – iako za to ne postoji pravni osnov – time bi se ojačale etno-nacionalne aspiracije. Odnosno, kako zaključuje novinarka bečkog lista, u BiH su još odavno trebale biti provedene druge presude Evropskog suda za ljudska prava, koje idu u posve drugom pravcu. Time bi BiH, piše još na kraju članka, postala građanska država u kojoj bi se svi ljudi tretirali jednako i u kojoj Jevreji ili Romi na predsjedničkim izborima više ne bi bili u nepovoljnom položaju, što do sada nije slučaj.
Pripremio: Faruk Šabanović / https://p.dw.com/p/3qlws
