Najava Željka Komšića, predsjednika Demokratske fronte (DF), da će se kandidovati za člana Predsjedništva BiH izazvala je ogorčenje kod političkih predstavnika Hrvata u BiH.
Komšić je za federalne medije izjavio da će se, kako sada stoje stvari, kandidovati za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
“Neću se jedino kandidovati ako me tramvaj pregazi ili tako nešto. Ko zna šta život nosi”, kazao je Komšić o čijoj se kandidaturi na ovu funkciju već spekulisalo, ali sada je prvi put i javno obznanjena. Komšić je već bio član Predsjedništva, i to u dva uzastopna mandata 2006-2010. i 2010-2014. godine.
Borjana Krišto, zamjenik predsjednika HDZ-a BiH i predsjedavajuća Predstavničkog doma BiH, rekla je u petak za “Nezavisne” da će Komšićeva najava usložiti situaciju i da neće ništa dobro donijeti BiH.
“Ne može Željko Komšić reći da je njegova kandidatura u interesu BiH, jer nije on jedini koji voli BiH”, istakla je Krišto i dodaje da svako ima pravo po Ustavu da se kandidira na poziciju koju želi, ali ponovo podvlači da ovo neće donijeti ništa dobro BiH.
Naglašava da se u BiH pokušava dogovoriti izmjena Izbornog zakona, što ide veoma teško.
“Rezultata nema, a ovo sada je nešto što BiH dovodi u pitanje na svaki način”, istakla je Krišto.
Mario Karamatić (HSS), hrvatski delegat u Domu naroda BiH, poželio je Željku Komšiću dug život.
“Treperim sav od sreće na vijest o njegovoj kandidaturi. Nadam se da će ostvariti svoj naum, jer bi onda to bio kraj mutanta od ove države koju je ustanovila međunarodna zajednica. To bi onda značilo da tri naroda sjednu i dogovore se ili se potpuno raziđu”, kazao je Karamatić u petak “Nezavisnim”.
Ilija Cvitanović, lider HDZ-a 1990, kaže da je Komšićeva najava kandidature pokazatelj da su nužne izmjene Izbornog zakona koje se odnose i na izbor članova Predsjedništva, naročito iz reda hrvatskog naroda, gdje će Hrvati imati dominantan utjecaj na izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
“Ovo što Željko Komšić radi samo ojačava poziciju Dragana Čovića”, istakao je Cvitanović.
Nermin Nikšić, lider SDP-a, poručio je da je ova stranka uvjerenja da BiH treba imati jednog predsjednika za kojeg će moći glasati svi njeni građani.
“Međutim, svjesni smo da ljevica, odnosno građanski blok, treba imati sva tri kandidata za člana Predsjedništva BiH. Komšić je legitiman kandidat i imaće podršku SDP-a, kao i svi drugi kandidati građanskog bloka”, kaže Nikšić za “Nezavisne”. Dodaje da će ova stranka odluku o kandidatu ili kandidatima donijeti kada za to dođe vrijeme i da će to biti u dogovoru i saradnji s njihovim partnerima.
Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, nije želio da komentariše odluku Komšića, te naglasio da je to stvar DF-a. Dodaje da Izborni zakon i Ustav BiH omogućavaju Komšiću da se kandiduje.
“Što se tiče izmjena Izbornog zakona BiH, trebalo bi prvo da implementiramo odluku Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu ‘Sejdić i Finci’ i drugima, da izmijenimo Izborni zakona BiH i Ustav u dijelu koji će ukinuti diskriminaciju Srba u FBiH da se kandiduju, a tako i Bošnjacima i Hrvatima u RS da se kandiduju za poziciju člana Predsjedništva BiH, kao i ostalim narodima”, kazao je Džaferović za “Nezavisne”.
Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu BiH, ističe da se dešava upravo ono o čemu je HDZ BiH sve vrijeme govorio i zbog čega su i predložene izmjene Izbornog zakona.
“Nije dobro. Odnosi se dodatno komplikuju. Zbog toga je veoma važno da u što kraćem roku dođe do izmjena Izbornog zakona BiH”, kazala je ona.
I Vehid Šehić, politički analitičar, kazao je u petak za “Nezavisne” da će Komšićeva najava dodatno usložniti situaciju u BiH, ali da dok je ovakav Izborni zakon BiH, svako ima pravo da se kandiduje.
“Sa druge strane, još je rano govoriti o izmjenama Izbornog zakona BiH, ali što prije se mora implementirati odluka Ustavnog suda BiH u predmetu ‘Božo Ljubić’. Ako želimo da implementiramo naredne izbore, to se mora uraditi”, kazao je Šehić, te da non-stop svi jedni drugima osporavaju pravo legitimiteta.
“Ako se žele promjene, onda treba mijenjati Izborni zakon BiH, ali i Ustav BiH. Međutim, to će biti teško jer za to nema dvotrećinske većine”, zaključio je Šehić.
Mirsada Lingo Demirović/N.N.
