Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
Danas je 250 dan borbe Ukrajine, za svoju slavnu i zlatnu slobodu. Okupacija dijela Ukrajine iza koje se kriju velikoruske pretenzije pokazala je sve ono što ruski okupator želi ili pokušava da ostvari ali bez uspjeha. Nesalomivi duh drevnog kozačkog naroda pokazao je i ovaj put kao i mnogo puta do sada sav svoj patriotizam i snagu. Iza politike ruske agresije ostali su: progoni, pljačke, etnička čišćenja, progoni, ubistva, silovanja, uništavanje bolnica, škola, obrazovnih ustanova, crkava, katedrala svih kulturnih i privrednih dobara kako bi se identitet i istorija jednog naroda trajno izbrisali ili asimilovali i utopili u imperijalnu politiku ,,ruskog svijeta.” Evropa i SAD su dali punu podršku Ukrajini, milioni izbjeglica su dočekani u evropskim domovima čime je pokazana solidarnost sa njihovim stradanjem. XXI vijek nam je donio strahotu rata koju često ne želimo da vidimo i koja makar nas sa prostora Zapadnog Balkana, dobro podsjeća na ratove sa početka devedesetih kada su se činila gotovo istovjetna zvjerstva prema manjebronjim narodima koji su želljeli biti onu što su vjekovima bili svoji na svome.
Svaki rat sa sobom nosi trajne posljedice koje će se i kada stane osjećati decenijama i ne samo decenijama već i u narednim vjekovima. Veliku ulogu u svemu ima i Ruska pravoslavna crkva koja sa patrijahom Kirilom, širi mržnju i šalje veoma opasne poruke što nam opet dokazuje koliko oapasan može biti crkveno-religijski kontekst kada ima priliku da se oglasi. U svom autorskom tekstu Vladimir Veljković (Za koga se moleruski svetitelji) ističe: ,,Patrijarh Kiril je u jednoj od svojih ranjih izjava početkom mobilizacije rekao da je svako ko umre u ratu, izvršavajući dužnost i zakletvu, učinio djelo žrtve za druge. Vojničku smrt u ratu, patrijarh je uporedio sa Hristovom žrtvom za spasenje ljudskog roda, poručujući da je žrtvovanje najveća manifestacija ljudskih kvaliteta i ljubavi prema bližnjima. „Zato verujemo da ova žrtva pere sve grjehove koje je osoba počinila“, poručuje Kiril. Analogija između Hristove žrtve na krstu i smrti vojnika u ratu se spominje i u Socijalnoj koncepciji RPC-a i pogrešno se temelji na citatu iz Jovanovog Jevanđelja gdje se kaže: „Od ove ljubavi niko nema veće, da ko život svoj položi za prijatelje svoje“. U Jevanđelju se misli na Hristovu ljubav i žrtvu, koju i apostoli – Hristos ih tu naziva svojim prijateljima – treba da slede, jer im Hristos prethodno zapovijeda da ljube jedni druge kao što on ljubi njih. U svakom slučaju, citat nema nikakve veze sa ratnim kontekstom, niti su apostoli, kao što je poznato, bili nekakva ratnička ili razbojnička družina. Ipak, citat je zloupotrebljavan i tokom ratova 90-tih od strane pojedinih srpskih vladika, na isti način na koji to danas radi i patrijarh Kiril. U Svetom pismu se može pročitati da je Hristos svoje prijatelje (apostole) odabrao, kako ljudi i inače rade u svom privatnom životu, ali ruski patrijarh misli da se prijateljstvo rađa iz obaveze prema državi (vojničke dužnosti i položene zakletve). Hristos je žrtvovao sebe, PRAVOSLAVNE VLADIKE RADO ŽRTVUJU TUĐE ŽIVOTE.
Ukrajinci imaju jaki borbeni moral podsjetiću na moju knjigu u pripremi koja nosi naslov: ”Ukrajinska pobunjenička armija besmrtnih 1942-1956” đe je data hronologija borbe protiv ruskog okupatora ali is vih drugih koji su željeli Ukrajinu za sebe. Ovaj put izdvajam zakletvu UPA-a boraca.
ZAKLETVA BORACA UPA
( Odobrena od Ukrajinskog glavnog osolobodilačkog vijeća (UGOV) i uvedena naredbom Glavnog vojnog štaba GVŠ član 7. 19. VII. 1944.)
Tekst zakletve glasi:
,,Ja, vojnik Ukrajinske pobunjeničke armije, uzimajući oružje, svečano se zaklinjem svojom čašću i savješću pred Velikim Ukrajinskim narodom, pred Svetom zemljom Ukrajine, pred prolivenom krvlju najboljih sinova Ukrajine i pred Vrhovnim političkim vođstvom ukrajinskog naroda: ,,Boriću se za potpuno oslobađanje svih ukrajinskih zemalja i ukrajinskog naroda od okupatora i steći ću Ukrajinsku Nezavisnu Sabornu državu. U ovoj borbi neću štedjeti ni krvi ni života i boriću se do poslednjeg daha i konačne pobjede nad svim neprijateljima Ukrajine. Biću hrabar, odvažan, i neustrašiv u borbi i nemilosrdan prema neprijateljima ukrajinske zemlje. Biću iskren, disciplinovan i revolucionarno-budan vojnik. Izvršiću sve naredbe nadređenih. Strogo ću čuvati vojnu i državnu tajnu. Biću dostojan drug u borbi i u životu svim svojim saborcima. Ako prekršim ili odstupim od ove zakletve, neka me strogi zakon Ukrajinske nacionalne revolucije kazni i pusti prezir ukrajinskog naroda na mene.“
