Almir Čolan je uspješni Sarajlija u Australiji. Svoj rodni grad je napustio nakon kraja opsade zbog liječenja.
Almir Čolan direktor je Australskog centra za islamske finansije i Vakufa Australije, član Upravnog odbora Koledža Garden i savjetnik za karijere u Koledžu Ilim. Član je i radne grupe pri AAOIFI-u (Accounting and Auditing Organization for Islamic Financial Institutions). Savjetuje brojne organizacije koje se bave islamskim finansiranjem, investicijama i poslovanjem. Bio je predavač na predmetu Islamske finansije i tržište kapitala na Univerzitetu La Trobe u Melbourneu. Na ovom Univerzitetu obavljao je i funkciju člana Upravnog odbora na magistarskom studiju, smjer Islamsko bankarstvo i finansije.
Bio je i član Savjetne grupe za razvoj i reviziju univerzitetskih smjerova na NMIT-u te član Upravnog odbora Islamskog konzulata Viktorija. Završio je MBA iz poslovnog upravljanja (biznis i menadžment) na Univerzitetu Deakin, a magistarski studij iz islamskog bankarstva i finansija na Univerzitetu La Trobe u Melbourneu. Na ovom studiju dobio je najviše priznanje – Dekanovu nagradu za “Academic Excellence”. Jedan je od rijetkih Bošnjaka van domovine koji se bavi pitanjima halal-poslovanja.
Sa Almirom Čolanom razgovaramo o uspomenama na Sarajevo, njegovom životnom putu, odnosu dijaspore prema domovini, afirmaciji vrijednosti bosanskohercegovačkog društva.
„Nakon kraja rata zbog povrede leđa odlučio sam se odseliti u Australiju gdje sam planirao da pored liječenja nastavim školovanje. Planirao sam studirati IT, ali sudbina me odvela u ekonomiju i finansije. Australiju sam odabrao jer sam tamo imao rodbinu koja se iselila nakon Drugog svjetskog rata. Ovdje sam se i oženio, stekao djecu i zaposlio“, kaže na početku razgovora Almir Čolan.
Australija je ogromna država sa mnogo mogućnosti i jako visokim standardom gdje su se naši ljudi odlično snašli.
„Bošnjačka zajednica u Australiji je uglavnom organizovana oko džemata i kulturnih centara. Naši ljudi su izuzetno dobro integrisani, snašli su se, imaju svoje firme, rade, doprinose ovom društvu, a pojedini su aktivni i na političkoj sceni. To je vidljivo po jako dobro uređenim džamijama i kulturnim centrima“, ističe Čolan.
Svaka dijaspora ima jaku emocionalnu vezu sa domovinom, a posebno one koje su mnogo udaljene kao što je naša zajednica u Australiji.
„Za Sarajevo me vežu jako lijepe uspomene, nostalgija, emocije su vrlo jake. O rodnom gradu skoro razmišljam svaki dan. Generecije koje su odrasle u Sarajevu, odnosno u Bosni i Hercegovini sa sobom nose životnu vezu sa domovinom koja je neraskidiva. Zbog toga pokušavamo da održavamo vezu sa domovinom i da se kroz konkretni rad odužimo. Ja se lično trudim da kroz svoj angažman, seminare kad se nalazim u Sarajevu, te kroz nastupe na društvenim mrežama iz Australije doprinesem svojoj domovini te da podjelim svoje znanje o ekonomiji sa svojim sunarodnjacima. Dati zekat na znanje je naša dužnost, posebno u dijaspori“, poručuje Čolan.
Ratna dešavanja u Bosni i Hercegovini, odnosno agresija, Genocid, opsada Sarajeva su bili historijska lekcija cijelom svijetu na kraju 20. stoljeća.
„Bosna je nešto o čemu skoro čitav svijet zna, a dešavanja u Bosni su bila lekcija za cijeli svijet. Na Bosni su mnogi naučili svoje životne lekcije. Na putovanjima i predavanjima upoznao sam mnogo ljudi koji su svoj život promjenili nabolje kroz upoznavanje sa onim šta smo mi u Bosni preživjeli. Bosna je primjer kako treba biti dobar čovjek, boriti se, ne odustajati. Ljudi vole da uče i čitaju o različitim iskustvima. Kada u Australiji govorimo o historiji Bosne i Hercegovine, Genocidu, agresiji, opsadi Sarajeva promovišemo našu kulturu, tradiciju, toleranciju. U kontaktu sa medijima, političarima, akademskim radnicima, poduzetnicima pokušavam im predstaviti posebnost Bosne i Hercegovine, a iz toga se mogu izvući mnoge pouke. Na taj način sugerišemo našim sugrađanima da posjete Bosnu i Hercegovinu, da iz prve ruke vide kako se živi kod nas, šta se dešavalo tokom agresije. To je najbolji put za rušenje predrasuda“, pojašnjava Čolan.
Ogromna većina građana Bosne i Hercegovine koji se nalaze u dijaspori ima jaku potrebu za povezivanjem sa domovinom, a na institucijama države je kako će da to prepoznaju i pomognu da se ideje pretvore u dobre projekte.
„Putujući u Australiji i svijetu uvidio sam da mnogi naši uspješni sunarodnjaci imaju jaku vezu sa domovinom i potrebu da doprinesu ukupnom razvoju Bosne i Hercegovine. Oni osjećaju da imaju neki dug prema Bosni. Te emocije, nostalgija tjeraju naše ljude da se žrtvuju za dobro svog rodnog kraja. Sa druge strane, mnogo naših ljudi koji žive izvan domovine na neki način pati jer se kvalitet života ne može mjeriti samo kroz materijalno. Ambijent, društveni odnosi, tradicija, kultura se ne može nadomjestiti materijalnim sredstvima“, smatra Čolan.
Na kraju razgovora Almir Čolan poručuje da svako ko je izvan domovine treba da investira u Bosnu i Hercegovinu.
„Može se naći način, materijalno, intelektuelno… Jako je bitno da se održava konstantna veza kroz putovanja. Ja stalno potičem da se jedan dio ili cijeli godišnji odmor provede u domovini. Bosna je nešto što je u srcu usađeno, to je vrlo jak osjećaj. Volimo da razgovaramo o Bosni, volimo da je posjećujemo. Bosna je naša obaveza, emanet.“
Sanadin Voloder / ntelektualno.com
