Bisera Turković: Diplomatija je elitno zanimanje, a ne uhljebljenje!

Bisera Turković, diplomatkinja s impresivnom biografijom i dugogodišnjim iskustvom, proteklih nešto više od godinu nalazi se na funkciji ambasadorice BiH u državi Katar. Vrh SDA spominjao ju je kao najozbiljniju kandidatkinju za poziciju ministrice vanjskih poslova naše zemlje i razgovori su vodili u tom smjeru. Ipak, finalna odluka još uvijek zavisi od političkih okolnosti.

“Ono što je u ovome času bitno je da državna vlast funkcioniše bez obzira na otežane okolnosti. Bitno je da se sačuva nivo koji je postignut u izgradnji zemlje i da, kada je riječ o mogućoj destabilizaciji zemlje u odnosu na do sada postignute dogovore, postoji nulta tolerancija”, poručila je u intervjuu za Klix.ba ambasadorica koja je 1993. godine postala prvi bilateralni ambasador u historiji BiH pa tako i prva žena na toj funkciji.

U izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH konstatovane su brojne nepravilnosti u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, a Turković je navela primjer da je ovo ministarstvo prošle godine za službena putovanja potrošilo 1.628.759 KM.

“Potrebna je analiza da se vidi gdje su prekoračenja nastala i zašto su nastala, jesu li se mogla izbjeći, koliki je učinak tih putovanja itd. Ured za reviziju kaže da je zapošljavanje državnih službenika putem zloupotrebe instituta rezervnih listi posebno intenzivirano u protekle dvije godine. Postoje i dodatna pitanja kao što su nacionalni balans zaposlenih, realna potreba za kadrom, koliko ti koji su uposleni ispunjavaju realne kriterije, koliko će doprinijeti poboljšanju strukture MVP-a, o kojim potrebama i o kojem nivou obrazovanja je riječ. Govorimo li o uhljebljavanju ili dizanju stručnosti Ministarstva na jedan nivo od kojeg će zemlja imati koristi?”, pitala je.

Država se ne gradi preko noći

Nalazi revizije ukazuju na to da institucije BiH nisu efikasne u upravljanju imovinom i troškovima smještaja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, što je rezultiralo porastom troškova smještaja, propadanja imovine BiH i neujednačenim životnim standardom zaposlenika diplomatsko-konzularnih predstavništava.

“Pitanje koje se postavlja je koliko se ambasade vode pažnjom dobrog domaćina. Pretjerana štednja nekada može dovesti do urušavanja imovine BiH, ali isto tako i rasipanje. Navela sam samo neke od navoda Ureda za reviziju koji zahtijevaju ozbiljnu analizu i pravnu korekciju zatečenog stanja”, istakla je Turković.

Ona poručuje da treba pronaći mjeru, ali i normativno regulisanje koje je dostupno svima, te da svaki uposleni mora biti upoznat o pravima i obavezama.

Govoreći o imidžu i ulaganjima u međunarodno predstavljanje naše zemlje u svijetu danas, ambasadorica navodi da smo mi sretan narod, jer imamo državu i pasoše koji su generalno široko prihvaćeni, ali da svi uvijek možemo više i bolje.

“Država se ne gradi preko noći. Potrebno je puno rada i odricanja. Mi na solidnim državnim temeljima možemo zahvaliti Aliji Izetbegoviću, njegovim političkim istomišljenicima i svim lojalnim državljanima Bosne i Hercegovine koji su znali prepoznati opće vrijednosti i slijediti borca za istinu i pravdu. Alija Izetbegović je impresionirao svojom širinom i tolerantnošću, bio je vjernik i musliman, ali ništa manje nije poštivao druge svjetonazore i nikada nije želio državu samo za slične sebi, već i za druge i drugačije. Njegovo jedino mjerilo kada je riječ o Bosni i Hercegovini je bilo koliko smo spremni da se borimo za zemlju, koliko doprinosimo i koliko nam je ta zemlja u srcu. Danas širom svijeta srećem ljude iz BiH koji s puno ljubavi i pripadnosti govore o našoj zemlji, bez obzira na vjersku ili etničku pripadnost”, poručuje Turković koju raduje da je u porastu broj obrazovanih mladih ljudi koji osjećaju da je Bosna i Hercegovina njihova zemlja.

Naglašava da su aspiracije da unutrašnja organizacija zemlje postane dominantan faktor i preraste u nešto značajnije i veće u povoju osuđene na propast.

“Treba graditi zemlju i uspostaviti pravni sistem kažnjavanja za one koji je nastoje urušiti”, jasna je ambasadorica koja se političkim radom počela baviti u toku svoga življenja i rada u Australiji.

U svemu nam treba znanja

U jeku teških vremena u novembru 1991. godine se s troje djece vratila u BiH i dijelila sudbinu svojih sugrađana u ratnom Sarajevu. Njena diplomatska karijera počela je 1993. godine imenovanjem na funkciju u Hrvatskoj, a potom nastavljena u Mađarskoj, zatim pri OSCE-u, gdje je ostala do imenovanja na mjesto ministrice za evropske integracije BiH.

Po završetku mandata ministrice osnovala je Centar za sigurnosne studije i u isto vrijeme radila kao profesorica na fakultetu. Njen diplomatski rad se nastavio imenovanjem na mjesto ambasadorice pri OSCE-u i UN-u u Beču, a potom od 2005. godine do 2009. godine odlazi u Washington na dužnost ambasadorice BiH u SAD-u, uz nerezidentno pokrivanje Meksika i Brazila. Nakon toga je uslijedilo imenovanje za ambasadoricu u Belgiji i nerezidentno u Luksemburgu te sadašnja ambasadorska destinacija u Državi Katar.

Ambasadori BiH često su na meti kritika javnosti. Nekima mandat prođe, a ostanu potpuno nepoznati, dok neki na funkciju budu imenovani s poslova koji nemaju nikakve veze s diplomatijom. Ambasadoricu Turković smo pitali kakva je DKP mreža BiH.

“U svemu nam treba znanja, od znanja javnosti koja kritikuje pa do onih koji obavljaju ovaj značajan posao. Potrebno je graditi sistem i mjerila vrijednosti. Tačno je da se sve može naučiti ako se ima adekvatno predznanje, volja i trud, a prije svega ljubav prema zemlji. U gotovo svim zemljama postoji ozbiljna priprema i sticanje predznanja za obavljanje ove ozbiljne funkcije. Diplomate SAD-a se pripremaju od šest mjeseci do godinu prije slanja na novu destinaciju. Diplomatija je suviše skupa da bi država trpjela improvizacije”, kazala je.

Dodala je i kako strahuje da smo mi diplomatsko-konzularna predstavništva pretvorili u formalnost bez sadržaja i samim tim urušavamo diplomatsko-konzularnu mrežu.

“Već odavno ne postoji striktna diplomatska obuka, prijenos znanja među kolegama, regionalni sastanci, testiranja… Diplomatija je u svim sistemima elitno zanimanje, a ne uhljebljenje. Treba uspostaviti adekvatan sistem provjere znanja, i prije stupanja na dužnost i u toku obavljanja dužnosti. Kada takav sistem zaživi, sigurna sam da će oni koji se ne uklapaju sami tražiti nova radna mjesta koja više odgovaraju njihovim sposobnostima”, kazala je naša sagovornica.

O politici SDA

Za veterane u diplomatiji, kakva je i sama, kaže da su tu kad god ih država zatreba i u onoj mjeri u kojoj ih treba. Neki od njih prenose znanja kroz pisanje knjiga, biografija, novinskih analiza ili angažmanima u nevladinim organizacijama.

“Ne pokušavamo da dominiramo. Ostavljamo prostor za mlađe. Prirodno je da mlađi imaju potrebu da se dokažu i da imaju drugačije pristupe. Važno je da nam je cilj isti i da svi radimo za dobrobit države, svako na svoj način i u okviru svojih mogućnosti. Važno je voljeti zemlju u kojoj živimo i razmišljati o vlastitom doprinosu, a manje o tome koliko drugi doprinose. Ako svi budemo radili uz maksimum svojih mogućnosti, zemlja će cvjetati i svima će nam biti mnogo bolje”, poručila je.

Na pitanje o politici Stranke demokratske akcije (SDA) u aktuelnom političkom trenutku, kada naša zemlja obilježava godišnjicu općih izbora bez formirane vlasti, Turković je odgovorila: “Stranka demokratske akcije je bila kičma očuvanja Bosne i Hercegovine. Ona je to i danas. Naravno, niko niti umanjuje, niti osporava doprinos svih drugih progresivnih snaga. S obnovljenim predsjedništvom se ulazi u novu fazu razvoja SDA. Predsjednik Bakir Izetbegović učvršćuje strukturu stranke i unosi mnogo više ozbiljnosti u njen rad u odnosu na prethodne periode. Ostavljen je prostor za rad i onih bivših snaga i sadašnjih, ali i budućih u jednom finom omjeru koji omogućava optimalan doprinos pojedinaca. Interni mehanizmi se stavljaju u pogon i očekivati je vidljive pomake. SDA će i dalje imati vodeću ulogu u profiliranju demokratskih principa vlasti u BiH”.

BiH već odavno nije glavna tema u razgovorima evropskih i američkih lidera, a Turković smatra da je dobro što nismo urgentna tema i što smo ušli u jednu novu fazu u kojoj se trebamo izboriti za vlastiti status i mjesto na međunarodnoj sceni.

“Mi to moramo i mi to možemo. Pogledajte jedan mali Katar koji je prije dvadeset-trideset godina životario, a danas predstavlja ozbiljnog finansijskog partnera s ulaganjima širom svijeta, da ne govorimo o stepenu razvoja, ulaganja, nivou obrazovanja itd. Kada se okrenemo interesu zemlje, okrenut ćemo se i svim integracijama koje joj nude prosperitet. Uvijek će biti jedan procent onih koji će opstruirati, ali očekuje se mnogo snažnija akcija onih kojima je stalo do države”, uvjerena je ambasadorica koja od imenovanja Matthewa Palmera na funkciju specijalnog predstavnika SAD-a za Balkan računa na njegovo prepoznavanje progresivnih snaga u Bosni i Hercegovini i podršku.

Pregovori o velikim investicijama iz Katara

Diplomatkinja koja je imala priliku upoznati naše iseljenike u brojnim zemljama svijeta, o brizi BiH za dijasporu kaže da je to još uvijek “pruga u jednom pravcu” i da se naši ljudi u inozemstvu mnogo više bore i pomažu BiH nego što se BiH bori za njih.

O ambasadi na čijem je čelu kaže da je mala, s ambasadorom, prvim sekretarom koji obavlja i konzularne i finansijske poslove te s lokalno angažovanim šoferom i sekretaricom. Ističe da mnogo rade na privlačenju investicija, turizmu, promociji kulture, a da su rezultati vidljivi.

“U Kataru danas svi znaju za Bosnu i Hercegovinu i svi su spremni na zajednička ulaganja s profitabilnim firmama, dolaze kao turisti, ulažu u nekretnine, a u proljeće očekujemo dnevne direktne letove s Katarom. U procesu pregovaranja su velike investicije. Napravljeni su značajni pomaci”, kaže ambasadorica BiH u Kataru i poručuje da je vrlo optimistična da će se naša zemlja izdići “kao feniks iz pepela i postati jedna izuzetno uspješna priča”.

“Do nas je, sve je do nas! A mi to možemo!”, poručila je Turković u razgovoru za Klix.ba.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Visit us on Facebook