Svjetska ekonomija će 2017-te godine ostvariti BDP – Bruto društveni proizvod u nominalnoj vrijednosti 77.9 triliona dolara uz rast 3,6%, a 19.2 triliona ili četvrtinu od toga, sa 324.352 stanovnika, ostvaruju Sjedinjene države, koje su od 1871. najveća ekonomija svijeta.
Vodeće ekonomije, uz SAD, i dalje su ekonomije Kine, Japana, Njemačke, Indije, Ujedinjenog kraljevstva, Francuske, Brazila, Italije , Kanade, a već ove i narednih godina sve bliže vrhu su i gospodarstva Rusije, J. Koreje, Australije, Indonezije, Meksika, Turske, Španije…
Ekonomski rast 2017. nadmašio očekivanja
U godini koja je iza nas svjetska ekonomija će sa sedam i pol milijardi stanovnika ostvariti BDP (Bruto domaći proizvod) u vrijednosti $77.9 triliona dolara, a od toga na Sjedinjene države otpada 19.2 triliona dolara, što predstavlja četvrtinu svjetske proizvodnje. Jednostavnije rečeno – sedam milijardi stanovnika stvara BDP vrijednosti $58.7 triliona, a svega tristo dvadeset četiri miliona stanovnika SAD stvara $19.2 triliona. Veoma indikativno!
BDP (Bruto domaći proizvod) je zbir proizvedenih dobara i usluga u jednoj nacionalnoj ekonomiji u jednoj godini, po tržišnim cijenama. Tako utvrđen BDP pokriva cjelokupnu nacionalnu ekonomiju, ali ne obuhvata dobrobit kroz upravljanje i iscrpljivanje prirodnih resursa i okoliša.
Prema podacima Svjetske banke globalni GDP (Gross world product) u tekućim cijenama, ostvaren je 2016-te u iznosu $75.5 triliona, uz rast 3,5%. Očekivanja za 2017-tu bila su $79.3 triliona uz rast 3,6%, ali se s pravom vjeruje da će ostvareni rast u konačnici biti veći.
Rast GDP u Africi je 4,2%, Sub-Saharskoj Africi 3,9%, Aziji 5,4%, Ist. Evropi 2,2%, Sjev. Americi 1,8%…
Na globalnom nivou najviše stope rasta (oko 6% 2017) bilježe ekonomije istočne i južne Azije – Kina, Indija, Bangladeš…kao i tržišta u nastajanju. I pored političkih poremećaja, ekonomije mnogih zemalja imale su 2017-te ubrzani rast, kao što su ekonomije Argentine, Brazila, Saudijske Arabije…Opravdano se očekuje da će se globalni ekonomski oporavak u svijetu nastaviti, na što ukazuju pozitivna kretanja u oblasti monetarne, fiskalne i trgovinske politike u SAD i svijetu. Za takva predviđanja pored niza pozitivnih trendova postoje i rizici. To su prije svega kriza na Bliskom istoku i turbolentna stanja u Evropi, prije svega na Balkanu.
Očekivani BDP po nominalnim cijenama u 2017-oj godini : SAD 19,362, Kina 11,938, Japan 4,884, Njemačka 3,652, Francuska 2,575, UK 2,565, Indija 2,439, Brazil 2,081. Italija 1,921, Kanada 1,640, Korea 1,530, Rusija 1,469, Australija 1,390, Španija 1,307, Meksiko 1,142, Indonezija 1,011. Turska 841, Holandija 824, Švicarska 681, S. Arabija 679… Očekivanja za BiH su 3,2%, Htrvatsku 3,3%, Srbiju 3,0%, C.Goru 3,3%, Makedoniju 2,8%.
U vrijednosti svjetskog GDP za 2017, iskazanog u nominalnim cijenama, učestvuju : USA 24,32%, Kina 14,84%, Japan 5,91%, Njemačaka 4,54%, Ujedinjeno kraljevstvo 3,85%, Francuska 3,26%, Italija 2,46%, Brazil 2,39%, Kanada 2,09%, J.Koreja 1,86%, Australija 1,81%, Rusija 1,8%, Španija 1,62%, Meksiko 1,54%, Indonezija 1,16%, Holandija 1,01%, Turska 0,97%, Saudijska Arabija 0,97%, Švicarska 0,90, Švedska 0,67%, Nigerija 0,65%, Austrija 0,57%, Norveška 0,52%, Venecuela 0,50, Egipat 0,45%, J.Afrika 0,42%… ostatak dijela svijeta 9,41%.
Uspješan ekonomski rast nastavlja se 2018
Ekonomski analitičari različitio predviđaju rast svjetske privrede u 2018.g. Prema procjeni MMF globalni rast u svjetu očekuje se 4%, a novije procjene idu čak do 4,9%.
Po procjeni ekonomista Focus Economics u 2018. godini može se očekivati BDP : USA 20.232 triliona, uz rast 2,4%, Kina 13.093, rast 6,4%, Japan 4.999, rast 1,2%, Njemačka 3.990, rast 2,0%, Indija 2.876, rast 7,4%, Ujedinjeno kraljevstvo 2.807, rast 1,3%, Francuska 2.787, rast 1,8%, Brazil 2.131, rast 2,3%, Italija 2.095, rast 1,3%, Kanada 1.787 triliona, rast 2,2%, itd.
BiH u 2018.g. očekuje rast BDP 3,7%, Hrvatska 2,6%, Srbija 3,5%, C.Gora 3,0, Makedonija 3,3%.
Oporavak svjetske ekonomije je osjetan, ali još nije potpun. Bliski istok i sjeverna Afrika su usporeni političkim nemirima, subsaharska Afrika ugrožena unutarnjim neravnotežama i siguronosnim prijetnjama, u Latinskoj Americi, Brazilu, Meksiku, Kolumbiji predstoje izborni procesi. Očekuje se da će se jačanje ekonomije dalje širiti i biti jače potsticano ekonomijama: istočne Europe, Ruskog gospodarstva, eklonomijama u nastajanju…, jer je istočna Evropa sve bolje pozicionirana, rusko gospodarstvo se oporavlja, oporavak u Eurozoni je iznad očekivanja (2,2%).
S pravom se vjeruje da će se vlade država nastaviti uspješno nositi sa povećanjem izdvajanja za odbranu i troškovima koji zadnjih 10 godina intenzivno rastu u penzionom, zdravstvenom i javnom sektoru.
Iako je globalni ekonomski rast rezultirao značajnim smanjenjem siromaštva, jaz između bogatih i siromašnih se nastavlja širiti, a jedna trećina svjetske populacije (2,2 milijarde ljudi) i dalje živi sa manje od 2 dolara dnevno.
Pet vodećih ekonomija ostvaruje preko polovine svjetskog GDP
Od 192 zemlje svijeta SAD su po ostvarenom nominalnom GDP i sa 24.32% učešća u svjetskom GDP prve u svijetu, i čine četvrtinu svjetske ekonomije. Pet zemalja sa najvišim BDP su: SAD, Kina, Japan, Njemačka, Francuska i one stvaraju više od pola svjetske proizvodnje.
BDP per capita (BDP po glavi stanovnika) je pokazatelj kvaliteta životnog standarda stanovnika jedne zemlje. Kada se BDP gleda u tom svjetlu, SAD u 2018-toj padaju sa prvog na šesto mjesto od 10 vodećih ekonomija. Prvi je Luksemburg sa 107.500 USD, Švicarska 80.922, Norveška 73.334, Island 70.228, Irska 67.342, USA 59.578, Katar 58.820, Danska 55.939, Australija 54.888, Singapur 53.847…. Mjerenjem ekonomije sa BDP po glavi stanovnika (PPP) dolazimo do spoznaje da 10 vodećih ekonomija svijet čini 70% svjetskog BDP.
U narednih 5 godina, do 2022.godine, najbrži rast BDP po stanovniku (od 64% do 80%) imaće tržišta u nastajanju, kao : Mianmar, Azerbajdžan, Bangladeš, Ukrajina, Dem. Rep. Kongo…Tržišta u nastajanju će značajano doprinjeti i napretku razvijenih gospodarstava.
Ekonomija SAD
SAD su ekonomska supersila sa veoma naprednom tehnologijom i infrastrukturom, sa obiljem prirodnih resursa.
Očekuje se da će američko gospodarstvo 2017. godini ostvariti BDP u nominalnoj vrijednosti $19.63 triliona, uz rast 2,2%, što predstavlja 25% bruto svjetskog proizvoda.
Američko gospodarstvo je od 1871. najveće u svijetu. Mnogi ekonomski parametri pokazuju da je 2017-ta godina bila najbolja godina američke ekonomije u zadnjih 10 godina i s pravom se očekuje da se pozitivan trend još uspješnije nastavi 2018-te, kada se GDP očekuje 20.252 triliona. OECD očekuje da će SAD 2017-te ostvariti rast 2,2%, 2018-te 2,5% , a u 2019-toj 2,1%.
Karakteristike američke ekonomije su: visoko razvijen sektor usluga i intenzivan tehnološki napredak, sa oko 80% vlastitih poroizvoda…U gospodarstvu dominiraju tvrtke u području tehnologije, finansijskih usluga, zdravstvu i maloprodaji, a na globalnoj razilni važnu ulogu imaju velike korporacije.
Kada se BDP mjeri na temelju PPP-a Američko gospodarstvo gubi mjesto kao ekonomija broj jedan. Po tim mjerilima BDP (bruto domaći proizvod) je u SAD $19.42 triliona, a u Kini $23.19 triliona i veći je od BDP u SAD za $3.77 triliona, ali SAD su daleko ispred Kine u pogledu GDP po glavi stanovnika u nominalnom iznosu, koji u SAD iznosi 59. 606 a u Kini 16.676 dolara.
Očekuje se da će nedavno usvojeni poreski paket Republikanaca povećati ulaganja u proizvodnju, produktivnost i plate i da će FED a s njim i središnje banke nastaviti sa normalizacijom monetarne politike, što će rezultirati ubrazanjem ekonomskog rasta. Od posebnog značaja je i Sporazum o slobodnoj trgovini između SAD, Kanade i Meksika ( snabdjevanje naftom).
Evropa
EU teži boljem povezivanju ekonomije, infrastrukture i ljudi u regionu. Opravdano se misli da Evropska unija može opstati samo ako se širi i jača. Rizici EU su uglavnom vanjski ( Bliski istok, Korejski poluotok) i unutarnji ( ishod pregovora o Brexitu). Nada je da će se sa V. Britanijom uspješno okončati krizu Brexita, ublažiti valutna kriza u Eurpzoni, okončati kriza Zombi banke sa UK.
Ekonomski rast u EU i Eurozoni je stabilan i iznosi 2,5% od BDP. OECD očekuje da će Eurozona ove 2017-te ostvariti rast 2,4%, najveći u zadnjih 10 godina, naredne 2018-te 2,1%, a 1,9% 2019.g.
Prema izvještajima Svjetske banke zemlje zapadnog Balkana 2017-te bilježe rast BDP u prosjeku 2,6% , a očekivanja za 2018. su 3,3 i 3,6% za 2019.g.
Problemi EU su geopolitička i ekonomska nestabilnost, monetarna politika, posljedice stroge poreske politike, pooštravanje fiskalne politike, a uz to nedovoljan rast investicija, kolebanja na monetarnom tršištu, jaz bogati siromašni.
U fokusu zemalja EU je racionalizacija javne potrošnje i smanjenje javnog duga. Postoji opasnost da će usporeni rast nekih država EU umanjiti mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta i povećanje plata.
Kina
Kina se 70-tih godina prošlog vijeka transformisala iz zatvorenog gospodarstva sa centralnim planiranjem u izvozno orjentisanu ekonomiju. U zadnja tri desetljeća kinesko gospodarstvo ostvaruje intenzivan rast. Od 1978. godine, kada je azijski gigant pokrenuo ekonomske reforme, postigao je prosječan godišnji rast od 10%, i napravio ekonomiju drugu po veličini u svijetu. Tada je Kina bila na 9 mjestu. Sa 214 miljardi dolara porasla je na 9,2 triliona i postala druga najveća ekonomija svijeta. Time je polovina od 1,3 milijarde stanovnika podignuto iz siromaštva.
U strukturi GDP Kine proizvodnja i usluge čine po 45%, a poljoprivreda 10%. Zadnjih godina moderniziran je tercijalni sektor, koji je 2013.g. učestvovao u BDP sa 46,1%. Iako je zadnjih godina privredni rast nešto niži, oko 7% godišnje, kinesko gospodarstvo je i dalje druga, a po nekim parametrima i prva ekonomija u svijetu. Vlasti Kine sada prelaze na novi privredni koncept „nova normala“, koji znači „usporeno usporavanje“, a ima za cilj izbjeći pregrijavanje gospodarstva.
Očekivani GDP 2017- te je 11.795 triliona. U 2018-toj se predviđa $13.093 triliona uz rast 6,4%, što je niže od rasta zadnjih godina, koji je bio oko 10%.
U svjetskom GDP Kina učestvuje sa 15,1%. Po projekcijama za 2022.g. nominalni BDP u SAD će biti $23.76 trilijuna, a za Kinu $17.71 triliona, dok se BDP u smislu PPP očekuje $23.76 triliona za SAD, a $ 34.31 trilion za Kinu.
Japan
Japan je po veličini treće gospodarstvo u svijetu, a na četvrtom po BDP kupovnom paritetu. U svjetskom GDP učestvuje sa 6,21%. U prvom tromjesečju 2017. imao rast 1,26%, što je manje nego u IV tromjesečju 2016-te,kada je ostvareno 1,62%.
Do devedesetih godina prošlog vijeka ekonomija Japana je imala intenzivan rast, nakon čega je slijedilo usporavanje koje je trajalo cijelo desetljeće, koje neki zovu “izgubljeno desetljeće”. Provedene strukturne reforme i pokrenuti javni radovi doveli su do poboljšanja 2005, ali je novi pad usljedio 2008. svjetskom finansijskom krizom, što je dovelo do recesije.
Nominalni BDP iznosi $4.84 triliona, a njezin BDP (PPP) iznosi $5.42 triliona, dok je BDP po glavi stanovnika 42.860 dolara.
U 2017. Japan je predvidio rast BDP 1,51%, a 2018-te se očekuje BDP 5 triliona uz rast 1,2% .
Njemačka
Njemačka je najveća ekonomija u Evrope, a na svjetskoj razini je četvrta. U svjetskom GDP učestvuje sa 4,39%. Snagu i moć Njemačkoj ekonomiji daje izvoz strojeva, vozila, opreme za kućanstvo i kemikalija. Od 1999. do 2008.g. njemačko gospodarstvo je raslo 1,6% prosječno godišnje, a nakon krize 2008.(koja je teško pogodila evropske i druge zemlje), mnoge kompanije su smanjile investicije u privredne projekte, čime je smanjen izvoz njemačkih kapitalnih dobara, pa je njemačko gospodarstvo 2009. palo za 5,2%, ali se već naredne godine oporavilo i ostvarilo rast 4%, koji je nastavljen i narednih godina na nešto nižoj razini. Najnoviji izazovi za Njemačku su izbjeglička kriza i problemi sa Brexitom.
Veličina nominalnog BDP je $3.42 triliona, a BDP u smislu kupovnog pariteta $4.13 triliona, dok je BDP (PPP) po glavi stanovnika 49.814 dolara. Zadnjih godina njemačka ekonomija se kreće izmeu 1- 2% , a očekuje se da će tako duže i ostati. Za 2018.g. planira se rast BDP 2% sa 3,990 triliona.
Indija
Sve do svjetske fin. krize 2008.g. prošlog vijeka Indija je imala privredni rast 9% godišnje, koji je počeo usporavati. Nakon toga, zaustavljanjem urušavanja rupija i rastom tržišta dionica gospodarstvo nastavlja rast i smanjuje tekući deficit. Time Indija premašuje Kinu i postaje najbrže rastuća ekonomija svijeta. Rast BDP u 2018. očekuje se 7,4%. Sličan trend pokazuju Brazil, Rusija i Meksiko…, zemlje bogate prirodnim resursima.
Indija je šesta ekonomija svijeta, sa BDP $2.45 triliona. U svjetskom BDP učestvuje sa 3,15%. Treća je po BDP u smislu kupovne moći pariteta $9.49 triliona, ali visoka populacija stanovništva svodi BDP po glavi stanovnika na 1.850 dolara. Strukturu BDP čine usluge 57%, industrija 26%, a poljoprivreda još uvijek participira sa visokih 17%. Snaga gospodarstva je u ograničenoj ovisnosti o uvozu, visokoj štednji, povoljnoj demografiji i rastućoj srednjoj klasi. Očekuje se da će Indija 2022. biti četvrta ekonomija svijeta.
Ujedinjeno kraljevstvo
Sa BDP $2.5 triliona dolara V.Britanija je peta ekonomija svijeta. U svjetskom BDP učestvuje sa 3,20%. BDP u smislu PPP je nešto veći, i iznosi $2.91 trilion dolara, a BDP (PPP) po glavi stanovnika je $44. 001. U2018-toj se očekuje BDP 2.807 triliona uz rast 1,3% .
Od 1999. do 2008. godine, prije recesije, BDP je u UK rastao prosječno 2,8% godišnje. Zbog prevelikog investiranja u stambeno tržište i velike ovisnosti potrošača o kreditima, ekonomija UK je 2008. snažno pogođena finansijskom krizom, pa je 2009. BDP pao za 5,2%. Ali već naredne godine gospodarstvo se oporavilo i ostvarilo rast 1,7%, koji se do 2013. sveo na 1% i nastavio rasti, dok se nije dogodio Brexit. Odlukom o napuštanju EU, u 2017-toj dolazi do pada BDP ispod prosjeka EU.
Ekonomija V.Britanije je usmjerena na usluge, koje sa 75% učestvuju u BDP. Poljoprivreda sa poljoprivrednim proizvodima obezbjeđuje 60% potreba zemlje, iako u poljoprivredi radi svega 2% stanovništva.
MMF ekonomji UK predviđa rast narednih godina između 1,5 – 1,9, a po procjenama ekonomista Brexit bi mogao rezultirati dugoročnim gubitkom 2,2 do 9,5% BDP, ovisno o trgovinskim sporazumima, koji trenutno zamjenjuju trenutnu strukturu jedinstvenog tržišta.
Francuska
Francuska je sedma ekonomija u svijetu. Ima visok životni standard i nisku stopu siromaštva. Nominalni BDP 2017.g. iznosi $2.42 triliona, a BDP u smislu kupovne moći $2.83 triliona. BDP po stanovniku je 43.652 dolara. U svjetskom BDP 2017.g. učestvuje sa 3,10%.
Usluge čine 70% BDP Francuske. Njena ekonomija je zadnjih godina usporila i opterećena je visokom stopom nezaposlenosti od 9,6%. Gospodarstvo se uspješno nosilo s krizom koja se dogodila 2008, pa je samo 2009-te zabilježen pad BDP.
Francuska je najposjećenija turistička destinacija i vodeća zemlja po uvozu i izvozu. Ima stabilno unutarnje tržište potrošnje, jer se manje oslanja na vanjsku trgovinu. Ona je jedan od vodećih svjetskih proizvođača automobila, zrakoplova, željeznica, kozmetike i luksuznih proizvoda.
Rast BDP očekuje se narednih 5 godina, a u 2018-toj BDP se predviđa 2.787 triliona.
Brazil
Brazil je osma ekonomija svijeta. U svjetskom GDP učestvuje sa 2,75%. Očekivani GDP za 2017-tu je $2.141 triliona. Do krize 2008. Brazil je imao rast BDP 3,4% prosječno godišnje, što je dijelom bilo rezultat povoljne tražnje za brazilskim robama. Potražnja za robama se 2009. smanjuje, pa gospodarstvo pada za 0,3%, ali se od toga brzo oporavlja i već sljedeće godine bilježi rast 7,5%, najveći u zadnjih 25 g. Od 2011 do 2013-te, pod uticajem inflacije, rast pada i nastavlja padati zbog korupcijskih skandala, političkih nemira i lošijih poreskih uvjeta. I pored tih problema, Brazil se zadržao među prvih 10 vodećih ekonomija svijeta, uz rast 3% 2015 i 2016 i 2,4% 2017.g. U 2018. BDP se očekuje $2.131 triliona, uz rast 2,3%.
Brazil je zemlja BRIC-a i jedna od najbrže rastućih ekonomija. Njegovo gospodarstvo čine razvijeni sektori usluga 68%, proizvodnje 26% i poljoprivrede 6%. Brazilski BDP mjeren paritetom kupovne moći iznosi $3.22 triliona, dok je BDP(PPP) po glavi stanovnika 15.485 dolara.
MMF predviđa da će Brazil nakon neznatnog rasta u 2017.g. naredne 2018- e rasti 1,7% a nekoliko kasnijih godina imati stabilan rast 2%.
Italija
Italija je deveta najveća ekonomija svijeta. U svjetskom GDP učestvuje sa 2,32%. Iako pati od političkih nestabilnosti, nedosljedne ekonomske strategije i nedostatka strukturnih reformi, Italija 2018. očekuje BDP u vrijednosti $2.095 triliona, sa rastom 1,3%.
Do krize 2008. Italija je imala rast prosječno 1,2%, a 2009. je zabilježila pad 5,5%. Ovih godina gospodarstvo se postepeno oporavlja, mada je opterećeno strukturnim problemima. Problem su visoke poreske stope, kruto tržište rada, stagnacija produktivnosti, visok javni dug, opadajući obim zajmova u bankarskom sektoru.
Italijanski bankarski sistem je u krizi, velika je nezaposlenost, a gospodarstvo pati od ogromnog duga, koji prelazi 133% GDP. Vlada preduzima niz mjera da postigne oporavak. Pozitivan rast od svega 0,1% 2011. nastavljen je sa $1.81 trilion nominalnog GDP.
BDP se 2017-te očekuje $1.807 triliona, a mjeren snagom kupovne moći gospodarstva procjenjuje se na $2.3 triliona. GDP po stanovniku (PPP) je 37.905 dolara.
Kanada
Kanada drži deseto mjesto najsnažnijih ekonomija svijeta. U svjetskom GDP učestvuje 2,05%. Od 1999. do 2008.g. imala je snažan gospodarski rast, koji je krizom 2009. smanjen za 2,7%. Zahvaljujući zdravoj finansijskoj politici Kanada se brže od drugih zemalja oporavila i od 2010-te ima godišnji rast BDP 1,4%. U 2018. očekuje BDP $1,787 uz rast 2,2%.
Kanada ima visoko razvijeno uslužno gospodarstvo, uz solidan rast u proizvodnji nafte. Kanadski BDP od $1.6 triliona u 2015. će rasti na $1.9 do 2020g., što Kanadi obezbjeđuje deseto mjesto, ispred Rusije. Očekuje se da će gospodarstvo rasti od 1.8 do 2% od 2017. do 2022.g. BDP mjeren paritetom kupovne moći iznosi $1.75 trilion, a BDP po glavi stanovnika (PPP) iznosi 47.771 dolara.
Povećava se broj snažnih ekonomija
Kako se moglo vidjeti iz pokazatelja, prvih 5 gospodarstava čini 53,82% svjetskog GDP, 10 najvećih čine 67,19% GDP, a 20 gospodarstava čini 80% GDP.
Od 191 gospodarstva, obuhvaćenog analizom svjetskog BDP (bruto domaćeg proizvoda, izraženog u $ po tekućim cijenama), 92 najmanja gospodarstva doprinose samo 1% u globalnom bogatstvu svijeta, a 154 najniže rangirane ekonomije čine samo 10% svjetskog GDP.
Po predviđanjima ekonomista do 2022. godine samo će prve tri ekonomije zadržati svoje mjesto ( mada će prilagođavanjem razlika u cijenama različitih zemalja PPP mjerilima Kina već ove godine preuzeti prvo mjesto od SAD), Indija će doći na četvrto mjesto, Njemačka će sa četvrtog mjesta pasti na peto, a UK će sa petog mjestra pasti na šesto, itd.
Brže narastanje najavljuju ekonomije Rusije, J.Koreje, Australije, Španjolske, Indonezije, Meksika, Turske…U krug prvih 10 najačih ekonomija svijeta mogle bi ući Rusija i J. Koreja, koje su sada 11 i 12, a nisu suviše daleko ni Australija, Španjolska i Meksiko.
Petnaest zemalja svijeta ostvaruje BDP od 1 trilion, a zovu ih “Klub Trilionskog dolara”. Do 2020 ili 2021. godine u taj Klub mogle bi ući : Indonezija, Turska, Nizozemska, koje su sada na 16, 17 i 18. mjestu najvećih svjetskih ekonomija.
Svjetska ekonomija nastavlja rast
Ekonomski rast ostvaren 2017-te godine, nastavlja se u ovoj godini. Promjene u Eurozoni. Japanu, Aziji, Rusiji, Evropskim zemljama u razvoju su snažna podrška SAD i najačim ekonomijama svijeta u podizanju opšteg ekonomskog blagostanja.
Nominalni rast plaća u najnaprednijim gospodarstvima i dalje zaostaje, što se opravdava opadanjem tržišta rada, produktivnosti i drugim razlozima.
Posebanu ulogu u svjetskoj ekonomiji dobivaju tehnološki giganti, kao što su “Apple“, „Amazon“, „Google“, „Microsoft“, „Facebook“…
Ciklično podizanje privredne aktivnosti u svijetu otvara mogućnosti za rješavanje ključnih ekonomnskih problema i jačanje otpornosti od rizika.
Strateški ekonomski ciljevi su gospodarski rast, stabilnost cijena i puna zaposlenost, u uslovima dalje globalizacije, liberalizacije i razvoja novih tehnologija sa većom bioekonomijom sa nižom emisijom ugljika, podržani dosljednom zdravom monetarnom, fiskalnom, trgovinskom politikom.
Poseban značaj za uspješnu ekonomiju imaju mirovni procesi kao “energetsko gorivo“ nosiocima ekonomskog razvoja.
Osnovna karakteristika ekonomskih kretanja u godini u koju smo upravo zakoračili je dalji stanbilan rast, viša ekonomska stabilna razina, podržana učešćem znatno većeg broja sve jačih nacionalnih ekonomija.
Burlington, 5. Januara 2018
Zijad Bećirević
