Zaštite ljudskih prava i sloboda koje sadrži Ahdnama vrlo bi dobro došle i danas svima onima koji su manjina ili su slabiji u odnosu na one koji su na vlasti, a koji vrlo malo poštuju prava slabijih
Ove godine, tačnije 28. maja, obilježena je 556. godišnjica Ahdname sultana Fatiha, a Udruženje bosansko-turskog prijateljstva “Bosfor” već sedamnaest godina obilježava ovaj dan. Predsjednik Udruženja dr. Rizvan Halilović za Stav govori o manifestaciji “Dani Ahdname”, kao i o samom značaju ovog dokumenta. Halilović je doktor pravnih nauka.
Udruženje bosansko-turskog prijateljstva “Bosfor” godinama obilježava godišnjicu Ahdname. Kako je započela manifestacija “Dani Ahdname”?
HALILOVIĆ: Uz svestranu podršku profesora Hasana Balića i fra Luke Markešića, mi smo još 2003. godine u Sarajevu organizirali međunarodnu naučnu konferenciju na temu “Kultura ljudskih prava i sloboda u Ahdnami sultana Fatiha”. Na toj smo konferenciji zaključili kako je neophodno da se 28. maj 1463. svake godine obilježava na svečan i dostojanstven način. Tako smo i ove godine (a to je već po sedamnaesti put) upriličili “Dane Ahdname”, obilježavajući 28. maj kao Dan zajedništva, ljudskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini. Vrlo smo ponosni što se ideja gajenja političke i pravne kulture u Bosni i Hercegovini, pa i šire, na prostoru Balkana, sve više prihvata, a Ahdnama je u najširem smislu prihvaćena kao preteča brojnim konvencijama za zaštitu ljudskih prava i sloboda.
Ko je sve dobio povelje i za šta se one dodjeljuju?
HALILOVIĆ: Povelju “Prijatelj Bosne i Hercegovine” i Povelju “Zlatna Ahdnama” uveli smo kao znak zahvalnosti i odavanja priznanja ljudima koji su dali svoj doprinos međunarodnom afirmiranju Bosne i Hercegovine, kao i obnovi demokratije, ljudskih prava i sloboda nakon ratnih strahota koje su doživjeli građani Bosne i Hercegovine od agresorskih snaga u udruženom zločinačkom poduhvatu na međunarodno priznatu republiku Bosnu i Hercegovinu. Povelju “Prijatelj Bosne” do danas su, između ostalih, dobili Valentin Inzko, Recep Tayyip Erdoğan, papa Franjo, Stipe Mesić, a Povelju “Zlatna Ahdnama” rahmetli Alija Izetbegović, Mirko Pejanović, fra Luka Markešić, Bakir Izetbegović, Ivo Komšić i drugi. Uvjereni smo da ćemo i ubuduće, još više i još svestranije, obilježavati 28. maj – Dan zajedništva, ljudskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini, u znak zahvalnosti velikom sultanu Fatihu i glasovitoj Ahdnami
Da li se pridaje dovoljna pažnja ovom vrijednom dokumentu?
HALILOVIĆ: Povelja Kulina bana, Ahdnama sultana Fatiha i Deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine najvredniji su pravni i politički dokumenti koji svjedoče i potvrđuju da je Bosna i Hercegovina kao država stoljećima imala uređen sistem političkih i pravnih normi po kojima su ljudi vladali i koje su poštovali. Kroz naš sistem školstva mogli bi se u još većem obimu izučavati brojni spomenici kulture i dokumenti koji na najbolji način potvrđuju milenijsku uređenost i kulturu življenja u različitostima u sigurnom okruženju, o čemu svjedoče odredbe u ovim dokumentima. Mediji bi trebali još snažnije dati svoj doprinos očuvanju kulturne baštine, koju nam vrlo često otimaju naši susjedi i komšije, negirajući da mi Bošnjaci baštinimo jednu od najstarijih uređenih država na Balkanu, sa svim svojim vrijednostima i spomenicima kulture koji na najbolji način obilježavaju duhovni prostor Bosne i Hercegovine.
Šta biste naveli kao osnovni značaj Ahdname?
HALILOVIĆ: Ahdnama je značajna po tome što je očuvala multikulturalno društvo u Bosni i Hercegovini i utemeljila ljudska prava i slobode koje su bile u vrijeme sultana Fatiha nezamislive u evropskim državama u kojima je vladao princip “čija vlast, toga i vjera”. Ahdnama i mnogi drugi pravni dokumenti na najbolji način potvrđuju islamsko pravilo da “u vjeri nema prisile”. Pokazuje da su svim ljudima u Osmanskom carstvu, kao najvećem komonveltu, bila zaštićena sva prava i slobode, što potvrđuju etničko, jezičko, kulturno, običajno i svekoliko šarenilo u zemljama koje su stoljećima bile njegov dio; ondje gdje su vladali Španci, Portugalci, Francuzi, Englezi, ondje se uglavnom govori španski, portugalski, francuski i engleski. Tako da je više nego očigledno koliko je bilo značajno to što su Osmanlije poštovale zatečeno stanovništvo i njihovu kulturu, obogaćujući i unapređujući standard života na osvojenim teritorijama.
Koliko mi danas shvatamo i prakticiramo sadržaj Ahdname?
HALILOVIĆ: Zaštita ljudskih prava i sloboda koje sadrži Ahdnama vrlo bi dobro došle i danas za sve one koji su manjina ili su slabiji u odnosu na one koji su na vlasti, a koji vrlo malo poštuju prava slabijih. Savremeni osvajači u mnogima ratovima ne poštuju ni minimum prava i ljudskog dostojanstva, već naprotiv, na najgrublji način krše temeljna ljudska prava i čine brojne zločine, uništavajući drevne civilizacijske vrijednosti i skrnaveći najvrednije spomenike kulture. O tome i sami svjedočimo ovih tridesetak godina i na prostoru Balkana i Mediterana. Međunarodna zajednica, odnosno UN, morali bi pronaći modus efikasnije zaštite ljudskih prava i sloboda, kao i zaštitu kulturnog bogatstva svih naroda, da bi buduće generacije imale priliku uživati u ljepotama drevnih civilizacija.
Vi ste doktorirali upravo na temu pravnog osnova ljudskih prava i slobode u Bosni i Hercegovini. Kakva je pozicija naše države kada su u pitanju ljudska prava?
HALILOVIĆ: U Bosni i Hercegovini elementarni problem jeste primjena ustavnih i zakonskih normi u svakodnevnoj praksi, što potvrđuju brojni problemi u formiranju vlasti nakon posljednjih općih izbora u Bosni i Hercegovini. Možemo reći da su, normativno, Ustavom i zakonima vrlo dobro zaštićena ljudska prava i slobode u svim oblastima, ali je veoma otežano provođenje međunarodnih konvencija, Ustava i zakona na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Razlog su i političke stranke koje obavljaju vlast u entitetima i kantonima, te se vrlo često ponašaju kao da su oni vlasnici ljudskih prava i sloboda, da mogu odlučivati koja prava mogu, a koja ne mogu konzumirati građani različitih etničkih, vjerskih i drugih osobenosti. Mi apeliramo na sve strukture vlasti da se pridržavaju ustavnih, zakonskih i međunarodno pravnih normi i time omoguće funkcioniranje evropskih standarda i evropskih pravnih tečevina, kako bi Bosna i Hercegovina što prije stekla uvjete da postane punopravna članica NATO-a i EU. U protivnom, može nam se desiti da postane zemlja penzionera, što pokazuju najnovija istraživanja.
Danas pojedinci Osmansko carstvo nazivaju “okupatorom”. Šta nam u tom smislu govori Ahdnama sultana Fatiha?
HALILOVIĆ: Velika je razlika između okupatora i osvajača. Posebno kad je u pitanju historijska istina o dolasku Osmanlija u Bosnu 1414. godine. Pobjeda Bosne nad Ugarima u bici kod Dobora 1414. godine dogodila se isključivo zaslugom osmanlijske vojske. Osmanlijski islamski komonvelt nije se ponašao kao okupator, već su svi narodi imali slobodan prostor da se na različitim poljima razvijaju, što je rezultiralo da na Balkanu ima toliko naroda koji su očuvali sve svoje osobenosti i kulturne vrijednosti, kao što su jezik, pismo, vjera, kultura, običaji i druge vrijednosti koje čine jedan narod osobenim. Ahdnama sultana Fatiha, kao i brojni fermani, bujrultije i drugi dokumenti, na najbolji način svjedoči o islamskoj osmanlijskoj kulturi življenja u različitostima koje je Osmansko carstvo u svom petstogodišnjem vladanju na tako velikom prostoru istinski ostvarivalo.
Kako gledate na današnji odnos Turske i Bosne i Hercegovine?
HALILOVIĆ: Odnosi Bosne i Hercegovine i Turske su nakon stjecanja nezavisnosti i međunarodnog priznanja, a poslije 120 godina svojevrsnog vakuuma, sve bolji, svestraniji i sadržajniji. Zahvaljujući velikim prijateljima, kao što su Recep Tayyip Erdoğan i mnogi drugi političari i lideri moderne Turske, svakim danom vidimo da se razvijaju bratski i prijateljski odnosi na svim poljima. Rahmetli Alija Izetbegović i njegovi politički nasljednici nastojali su još 1990. godine obnoviti i osnažiti prijateljske odnose s Turskom, ali i drugim brojnim prijateljima Bosne u svijetu. NATO i EU integracije naš su najbolji put da još snažnije budemo povezani s Turskom, ali i sa SAD-om i svim drugim članicama velike porodice demokratskih i prosperitetnih država koje na globalnom planu prednjače na svim poljima.
Razgovarala: Amina ŠEĆEROVIĆ-KAŞLI
