Čedo Kljajić svjedočio je na Federalnog sudu u Otavi prošlog četvrtka i petka, u postupku za oduzimanje kanadskog državljanstva.
U prostoriju Federalnog suda u Ottawi, nekoliko je zainteresiranih strana došlo da svjedoči ispitivanju i unakrsnom ispitivanju čovjeka osumnjičenog da je u Bosni počinio ratne zločine. Sadašnje suđenje nije usmjereno na utvrđivanje kaznene krivice okrivljenog, već na opoziv njegovog državljanstva i zabranu ulaska u zemlju zbog “lažnih izjava u njegovom zahtjevu za stalni boravak”.
Također je optužen za “njegovu važnu ulogu u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva u Bosni i Hercegovini 1992.”, rekla je tužiteljica Geneviève Bourbonnais u svojoj uvodnoj riječi prošlog ponedjeljka. U četvrtak popodne g. Kljajića ispitivali su u vezi s njegovom ulogom u MUP-a RS-u, ministarstva republike koju su bosanski Srbi proglasili 1990-ih.
“Morate shvatiti da ova pozicija nikada prije nije postojala. Nikada nije bilo definicije zadataka za to radno mjesto. Nitko nije mogao reći koja je uloga”, odgovorio je svom odvjetniku Déborah Enokou. Odgovori su bili dugački i on je iznosio puno detalja, bez da je izravno odgovarao na pitanja svog odvjetnik, koji se često ponavljala i više puta mu tražila da skrati svoje odgovore.
U njegov zahtjev za (permanent residency), koji je predao u Februaru 1995., g. Kljajić je reko da je odgovorio “ne” na pitanje “dali ste u vrijeme rata učestvovali u ratnim zločinima” jer nije mislio da je učestvovao u ratnim zločinima. “Ogdovorio sam ne tada i ogdovarao bih isto danas, jer moja uloga je bila da štitim narod i uspostavim mir”, rekao je.
Svjedok ili osumnjičeni?
Kljajić je također rekao da ga je 2003. godine Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (TPYI) pozvao u Haag da svjedoči o svom iskustvu tijekom rata.
“Kad sam stigao tamo, bio sam iznenađen jer mi je bilo rečeno da sam osumnjičen”, rekao je. Kljajić je također govorio o prijetnjama tokom rata, dodajući da je mogao da odbije naredbe, ali s posljedicama poput smrtne kazne, zatvora ili premještanja na liniju fronta.
Što se tiče njegovih “lažne izjave” o prijavi za stalno prebivalište u Kanadi (Permanent Resident), gospodin Kljajić je rekao da je izostavio da spominje svoje učešće u MUP-u RS, jer je čuo priču svog kolege Vitomira Žepinića, koji je navodno naveo svoje članstvo u MUP-u RS u svojoj prijavi za stalno prebivalište u Kanadi i da ga nakon toga uhapsio ministar Mićo Stanišić na odlasku iz kanadske ambasade u Beogradu. Međutim, u vrijeme njegove prijave (Demand for permanent Residency), prve tu ž be protiv bosanskih Srba su otpočele pred Haškim tribunalom, napominje tužilaštvo.
“Nikada nisam bio u logorima”
Tokom unakrsnog ispitivanja u petak popodne, tužiteljica Geneviève Bourbonnais predstavila je nekoliko snimaka i dokumenata u kojima je gospodin Kljajić informiran o postojanju logora, i da je takodjer bio prisutan na sastancima nacionalističke stranke SDS i govorio o vojnim operacijema. Kanadski državljanin branio se rekavši da su mu prijetili čelnici Republike bosanskih Srba kada su izvodili ratna dejstva.
Kljajić je također rekao da nikada nije posjetio koncentracione logore, ali je o njima saznao iz medija, “kao i svi drugi”. Međutim, tužiteljica mu je pokazala originalni dokument po tom pitanju. Naime, u presretnutom razgovoru 30. Maj 1992., između čovjeka koji se predstavlja kao Čedo i predsjednika Republike Srpske, Radovana Karadžića, razgovara se o topništvu i vojnim operacijama u nekoliko gradova, poput Ahatovića i Rajlovca, gdje se srpska vojska tada bila uputila. “Nek umru”, rekao je Čedo tijekom razgovora predstavljenog na sudu. Gospodin Kljajić odgovorio je na ovaj dokaz navodeći da to nije bio on i da je u srpskoj vojsci bilo nekoliko muškaraca s tim istim imenom.
Iako je rođen u Bosni, Čedo Kljajić kaže da nema bosansko državljanstvo, već Srbijansko, tako ako bude deportiran, mogao bi biti poslan natrag u Srbiju. Suđenje se završava u srijedu.
Lela Savić/BHRAJA.CA
