ŠEHIDISKOM KRVLJU NATOPLJENA ZEMLJA HRVATSKA
Haman su u helać otišli otkako je završen rat u Hrvatskoj?! Malo hatore za njih, pronalaze im na stotine mahana. A bili su im mehlem na ranu u toku ratnog vihora. Ne pomaže im ni njihov tradicionalni sabur i merhamet. Ma, sumorna je priča Bošnjaka u Hrvatskoj!? Gorčinu u grlu još više osjećaju i zbog odnosa hrvatske politike i vlasti naspram matične im države Bosne i Hercegovine. Gotovo svakodnevno su na kušnji. Bez obzira na sve isprepletene historijske činjenice i povezanosti, odnosi između dvije najbliskije države su daleko od onih kakvi bi trebali biti. Jer, Hrvatima (vladajuća kasta i politika) kao da ništa ne znači činjenica da su mnogi Bosanci i Hercegovci i u najtežim trenucima bili uz tu zemlju. A mnogi položili najvrjednije – svoje živote. Šehidska krv natopljena je širom zemlje hrvatske. Nedavno obilježavanje Dana državnosti u Hrvatskoj bila je prilika da se barem u tim trenucima podsjete na Bošnjake koji su stali u obranu te zemlje. No, ni nakon više od četvrt vijeka, u Republici Hrvatskoj ne zna se tačan broj Bošnjaka koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. Broj je fascinantan s obzirom na postotak bošnjačkog stanovništva u toj državi. Međutim, zasigurno se zna da je 1.187 Bošnjaka položilo život za obranu Hrvatske. Među njima je i 9 žena, a za preko 80 još uvije se traga.
Od 22 priznate nacionalne manjine bošnjačka zauzima dominantno mjesto. Ne po statusu koji im pripada ili prema odnosu politike i vlasti prema njima, nego po tome što su za vrijeme agresije na Hrvatsku zajednički dali srce za obranu gradova i sela u kojima su živjeli, ali i za druga područja te države. Mnogi Bošnjaci iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka i drugih zapadnoeuropskih zemalja pridružili su se hrvatskoj vojsci. Apsurdno je to da se mnogi od njih ne nalaze na popisu branitelja. Dodamo li i one Bošnjake koji su živjeli u Hrvatskoj, a bili registrirani u Bosni i Hercegovini, da nikad nisu stavljeni na popisu, ni branitelja, ni stanovništva, onda je to impozantan postotak, koji je daleko premašio udio u odnosu prema stanovništvu drugih nacionalni manjina. Pa, tu su još i Bošnjaci, ne mali broj, koji su se izjašnjavali kao Hrvati.
Prema riječima Fahrudina – Fahre Jašarevića, rođenog Novljanina (Bosanski Novi, BiH), veterana Domovinskog rata i sudionika Specijalne jedinice policije “Alfe”, inače zapovjednika Počasnog voda Bošnjaka u Hrvatskoj, u toj zemlji nije postojala jedinica u kojoj nije bilo Bošnjaka-branitelja. Posebnu važnost i značajnu ulogu Bošnjaci su odigrali na sisačkom području. Branitelj Muharem Mašinović tvrdi da je na prostoru Siska i Petrinje bilo oko 3.000 Bošnjaka raspoređeni u postrojbama hrvatske vojske od Sunje preko Komareva do Mošćenice. Njih 19 je poginulo (šehidi).
Ni riječke Bošnjake nije zaobišla slična briga. U obrani Hrvatske bilo ih je oko 3.000, a na putu do svog cilja, slobodne i nezavisne države Hrvatske, živote je izgubilo njih 27. Barem je toliko imena na spomeniku u Rijeci. Slični brojevi i postoci su u Dalmaciji, dubrovačkom području, Gunji, Slavonskom Brodu, Osijeku, Zagrebu, Varaždinu, Kordunu, Puli, Labinu, Buzetu…
Nažalost, koliko je samo Bošnjaka poginulo širom zemlje Hrvatske, koliko ih je ranjeno, ostalo bez dijelova tijela, koliko ih se politički, gospodarski i na svaki drugi način žrtvovalo, ne samo u obrani… Za uzvrat često su ignorirani i u zapečku svih zbivanja. Kako reče jedan moj Kostajničanin, branitelj na prvoj crti obrane Siska, ma mogu oni nama dati sve, ali ako nam Bosnu dirkaju, džaba im sve, urahatiti se ne možemo.Teška jada – za Bošnjake u Hrvatskoj, i nekada, a i sada!?
Ferhat Korajac
