Pogledi

Baronesa Arminka Helić: NATO mora intervenirati, a mi moramo sankcionirati Dodika

banner

Baronesa Arminka Helić pozvala je Veliku Britaniju da uvede oštre sankcije Miloradu Dodiku i njegovim sljedbenicima. 

U govoru pred Domom lordova, gdje se upravo raspravlja o stanju u Bosni i Hercegovini, ona je istakla da situacija u našoj zemlji nije politički, već primarno sigurnosni problem. 

Istakla je da se destabiliziranje BiH radi uz snažnu podršku Rusije koja hoće poniziti Evropu, a da u tome participira Kina. 

“Evropska unija je duboko podijeljena i samo liberalne političke snage odlučno rade. 

Svjedočimo nastojanjima da se umiri i zadovolje nezajažljive ambicije provincijskog čvrstorukaša.

No, mi mozemo ovo zaustaviti i odbiti napade secesionista.

Kriza u BiH nije politička, vec sigurnosna, i zahtijeva takavo odgovor. 

Vojne snage odvraćanja su neophodne, ne mirinve ili borbene jedinice”, istakla je ona.

Upozorila je i da je 660 vojnika EUFOR-a rasuto po BiH. 

Helić je istakla da postoji cijeli niz pravnih osnova da NATO intervenira u BiH.

Stava je da se brigada vojnika ovog vojnog saveza treba rasporediti prvenstveno u Brčkom, te na aerodromu Tuzla

“NATO brigada koja bi brzo bila raspoređena u BiH bitno bi promijenila stanje na terenu i natjerale nacionaliste na to da se smire i počnu nastupati drugačije”, istakla je. 

Ona je istakla i da oni koji “rade na desturiranju BiH, zaslužuju sankcije. 

A mi imamo mehanizme koji to omogućavaju”, rekla je baronesa Helić. 

Ona je podsjetila i na stav visokog predstavnika Christiana Schmidta da entitet RS već krši Dejtonski sporazum i na putu je da to kršenje dodatno povećava.

“SAD su vec sankcionirale Dodika. Krajnje je vrijeme da im se mi – evropski saveznici – pridružimo se i nametenmo sankcije”, istakla je ona. 

Politicki.ba / N1

Pročitajte cijeli govor Arminke Helić u Domu lordova: Jasne poruke koje pozivaju na reakciju

Dom lordova Britanskog parlamenta jučer je održao raspravu o političkoj i sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, a u raspravi je učestvovala i baronesa Arminka Helić, koja je održala upečatljiv govor.

U raspravi o stanju u Bosni i Hercegovini učestvovali su predstavnici svih političkih opcija, a baronesa Helić je zajedno s lordom Bourneom od Aberyswytha otvorila raspravu te se na početku zahvalila i ministrici vanjskih poslova Velike Britanije Liz Truss na jasnom stavu koji je zauzela povodom krize u BiH.

“Trideset godina od ratova na Zapadnom Balkanu, voljela bih kada bismo mogli govoriti o regiji koja je jednako prosperitetna i čvrsto integrirana u NATO i EU kao što su baltičke države danas, ali to nažalost nije slučaj. Uprkos pričama o napretku i budućnosti u EU, Zapadni Balkan stagnira. Tu se infiltrirala Rusija, države su zahvaćene korupcijom i zaslijepljene kineskim kreditima koji ugrožavaju transparentnost i životnu sredinu. Agresivni nacionalizam koji podsjeća na devedesete već neko vrijeme je u porastu“, navela je baronesa na početku izlaganja.

Tokom govora Helić se osvrnula i na riječi Christiana Schmidta koji je izjavio kako se BiH suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom do sada.

“Plemeniti lordovi se sjećaju devedesetih godina kada je proračunata politika etničkog čišćenja kulminirala prvim genocidom na evropskom tlu nakon holokausta. Svaki građanin BiH stariji od 25 godina ima direktna sjećanja na rat, granatiranja, silovanja, opsadu, raseljavanje, strah i genocid. Skoro svaka osoba mlađa od 25 godina nosi traume svojih roditelja. Taj nacionalizam pomiješan s korupcijom je još uvijek živ. On se manifestuje u negiranju genocida, odluci secesionista da povuku entitet RS iz institucija BiH i najavama o ponovnom uspostavljanju vojske bosanskih Srba koja je počinila genocid“, pojašnjava Helić.

Ona je također navela kako je Dejtonski sporazum na neki način već RS-u dao autonomiju.

Ovo je san o postizanju velike Srbije, isti ratni cilj koji su imali Karadžić i Mladić, ozloglašeni ratni zločinci koji su sada u zatvoru. S tim ciljem, separatisti traže kolaps bosanske države dovodeći zemlju do tačke u kojoj neće biti povratka. Radi se o istim aktivnostima koje su stale 1995. godine, samo ovaj put je Rusija aktivan igrač. Moskva vidi Zapadni Balkan kao donji dio NATO saveza – lako sredstvo za destabilizaciju i ponižavanje Evrope. Ima li boljeg načina da se ograniči širenje NATO-a nego da se cijeli region zadrži u stanju trajne nestabilnosti?”, ističe baronesa.

Baronesa Arminka Helić se osvrnula i na interese Pekinga te je naglasila kako su oni usklađeni s interesima Moskve, što se može vidjeti u radu Vijeća sigurnosti UN-a, ali i osiguravanju energetskih i mineralnih resursa na Balkanu.

“Slika koju vam slikam je mračna, ali nije beznadežna. Mi i naši saveznici imamo kapacitet da ovo preokrenemo i da se suprotstavimo secesionistima, njihovim pomagačima i saveznicima. Moramo priznati da kriza u BiH nije politička. To je sigurnosna kriza i zahtijeva sigurnosni odgovor. Najbrži način da se garantuje sigurnost jeste raspoređivanje ‘snaga za odvraćanje’ u Bosni. Ponavljam, to ne bi bile mirovne ili borbene snage, već demonstracija snage kako bi se odvratio avanturizam. U BiH trenutno postoji samo 660 vojnika EUFOR-a. Moj plemeniti prijatelj, lord Hague nedavno je pozvao da se pošalju trupe na strateški kritična mjesta kao što su Brčko i aerodrom u Tuzli te je rekao kako samo snaga, odlučnost i spremnost za djelovanje mogu odvratiti velike nevolje“, rekla je Arminka Helić.

Ona je naglasila kako bi prisustvo NATO brigada onemogućilo nasilnu secesiju i promijenilo sigurnosnu siutaciju te bi nacionalistički moćnici bili primorani da s prijetnji pređu na kompromis.

“Također, moramo osigurati da se oni koji traže uništenje Bosne suoče s posljedicama. Imamo postojeći okvir sankcija kako bismo podržali teritorijalni integritet, mir i sigurnost u Bosni i osigurali poštivanje Dejtona. Krajnje je vrijeme da se mi i naši evropski saveznici pridružimo SAD-u uvodeći sankcije svima koji potkopavaju Dejton“, pojasnila je baronesa.

Također, ona je naglasila kako bi se nakon rješavanja sigurnosne situacije trebao stvoriti prostor za novi društveni ugovor u BiH.

Prvobitni sporazum je bio zavoj za ranu koja krvari, ali nije trebao biti trajno rješenje. Zaustavio je sukob, ali je zaključao Bosnu u niz ‘kafkijanskih’ institucionalnih struktura. Dejtonska Bosna ima 3 predsjednika, 13 premijera, 14 parlamenata, 147 ministara i 700 parlamentaraca i sve za broj stanovnika koliko otprilike živi u Velsu. Trenutni Ustav BiH namijenjen je za tzv. konstitutivne narode. Međutim, Jevreji ili Romi, ako ne žele da se izjasne kao članovi konstitutivnih naroda, ne mogu se kandidovati za Predsjedništvo ili Dom naroda. Tu su uskraćena osnovna prava. Manjinska prava ponovo su potkopali nacionalisti koji pokušavaju da zaključaju etničku podjelu kako bi učvrstili vlastitu moć. Budućnost Bosne treba biti zasnovana na principima istinske jednakosti, meritokratije i sposobnosti“, izjavila je Helić.

Na kraju, naglasila je kako je jedna od najvećih grešaka bila ta da se bosanska kriza nastojala riješiti preko Srbije i Hrvatske.

Stvoren je mit da su oni, poput SAD-a ili Velike Britanije, garanti Dejtonskog sporazuma. Srbija i Hrvatska su bile potpisnice, ali nisu članice Vijeća za implementaciju mira. Oni nisu garanti. Ne možemo sebi dozvoliti da ponavljamo iste greške iznova i iznova. Svi građani BiH zaslužuju alternativu životu pod strahom i prijetnjom sukoba. Secesionističke elite ne govore u ime većine Bosanaca. Govore za sebe i svoje interese. Ako neko sumnja u želju naroda Bosne da žive u stabilnoj zemlji, u miru i dostojanstvu, treba samo pogledati redove ispred evropskih ambasada u Sarajevu. Samo trebaju pogledati Bosance u školama stranih jezika. Oni vrijedno uče kako bi mogli raditi u inostranstvu. Bosanskohercegovački ljekari rade u njemačkim bolnicama, a bosanski inžinjeri grade puteve širom Evrope”, rekla je baronesa.

U zaključku, ona je naglasila da bi građani vjerovatno željeli ostati u BiH kada bi imali izbor.

“Ako možemo dati Bosni i Hercegovini sigurnost i samopouzdanje da se dogovori novi društveni ugovor za 21. stoljeće, koji će biti u službi građana i koji će učiniti da Rusija i njeni sateliti konačno shvate da postoji linija koju nećemo dozvoliti da pređu, onda mi i naši istomišljenici možemo okrenuti ovo u našu korist. Tada, možemo osigurati da se ružna prošlost nikada ne vrati i da se genocid i etničko čišćenje nikada više ne koriste za uništavanje zemlje u srcu Evrope”, zaključila je baronesa Arminka Helić.

Agencije

Related posts

Senad Hadžifejzović prozvao Dodika: “Otcijepi se, Milorade, šta čekaš?” (VIDEO)

Editor

KRUŽOK U TROJE Dr. Dizdarević: Vozaj gore-dole, dok se ne izgubi i sam razlog umiranja pacijenata

BHD Info Desk Administrator

Novalić, Solak i Hodžić: Sud Bosne i Hercegovine danas će donijeti odluku o jednomjesečnom pritvoru

Urednik BiH Info Desk

Leave a Comment