Kultura

Enki Bilal izlaže u pariskom Muzeju čovjeka: 50 godina uspješne karijere

banner


Čuveni francuski autor stripa, reditelj, scenarist, pisac i koreograf, danas sedamdesetogodišnjak, uvijek napreduje. Rođeni Beograđanin, sin je nekadašnjeg Titovog krojača Adema Bilalovića iz Ljubuškog, kojeg je maršalov stariji sin Žarko, nehotice ranio pištoljem u ruku. Da mu se iskupi i nagradi za pretrpljenu bol i boravak u bolnici, Josip Broz mu omogućava odlazak u Pariz sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća. Nadareni i okretni Adem uspijeva naći mjesto “šnajdera” u ateljeima mnogih, veoma poznatih i slavljenih kreatora svjetske mode. Porodica, supruga Ana, Čehinja iz Karlovih Vary, devetogodišnj sin Enes-Enki i mlađa sestra Enisa, stižu 1960.  godine u parisko predgrađe Garenne Colombes. Dječak crta na pločnicima, izazivajući divljenje prolaznika i vrijedno uči francuski jezik. Sa 20 godina Enki, koji je skratio prezime Bilalović u Bilal, objavljuje prve radove u veoma čitanom časopisu “Pilote”.

I danas, nakon veoma plodne karijere od pet desetljeća, mnoštva svjetski poznatih stripova, kratko i dugometražnih filmova, saradnje s poznatim umjetnicima planete, brojnih dekorativnih uradaka, objavljenih knjiga, Enki Bilal nastavlja usavršavati svoje djelo. Trenutno, u poznatoj pariskoj palači Chaillot, galeriji Jean Rouch u Muzeju čovjeka/Musée de l’Homme/, umjetnik izlaže oko tridesetak značajnih ostvarenja,  pod zajedničkim nazivom “Na međama ljudskosti”/Au frotières de l’humain/. Najprije projicira ličnu viziju ljudskog bića, u doba presađivanja organa, proteza i transhumanizma.

Enki Bilal izložba radova

Humanost kao univerzalni pokretač 

– Svi moji reciti, crteži, slike i filmovi usmjereni su ženama i muškarcima, njihovim međusobnim odnosima,  ali i senzualnosti prema životinjskom svijetu. Svemu postojećem, često zapostavljenom od strane moćnika i upravljača. Zanimaju me ekološki problemi, krhkost i osjetljivost planete na kojoj živimo! Sve je to cjelina, moj vrt u kome razmišljam i nastojim pronaći rješenja, zabavljajući se – ističe Bilal.- Distrofički univers, ponekad zamračen, ipak dozvoljava da posjetilac brzo razumije kako smo usmjereni kraju svijeta! Zabrinjavajuća stvarnost koja ističe autorovu nježnost i naklonost, svemu humanom – povjerila je kustosica postavke Noémie Verstraete.
Izložba traje do 13 juna.

Džana Mujadžić

YouTube

Related posts

Bijeli golub ponovo (ne)leti 206/ 95: BERIĆETNA ISMAROVA „KARANTENA“

Urednik BiH Info Desk

Kur’an najčitanija knjiga na svijetu

Urednik BiH Info Desk

Kosovo: Film “Nikome ništa” reditelja Edina Alije prvi je film snimljen na bosanskom jeziku

Leave a Comment