Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine na 30. godišnjicu od početka opsade odaje počast građanima glavnog grada Bosne i Hercegovine multimedijalnom internet stranicom “Mjeseci opsade”, koja sadrži 44 svjedočanstva osoba koje su preživjele ranjavanja, pogibiju članova porodica, glad te neimaštinu, kao i nedostatak civilizacijskih uslova za život.
Projekat “Mjeseci opsade” predstavlja multimedijalnu internet stranicu koja sadrži 44 intervjua sa građanima Sarajeva koji su preživjeli ranjavanja tokom incidenata snajperisanja i granatiranja, pogibiju članova porodice, glad, neimaštinu, promrzline i nedostatak civilizacijskih uslova za život, neizvjesnost i strah tokom opsade glavnog grada BiH.
Osim masakara i drugih incidenata koji su utvrđeni u Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a o kojima govore haški svjedoci, ekipa Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je zabilježila sjećanja novinara, snimatelja, umjetnika, muzičara, režisera te drugih građana koji su govorili o nedostatku vode, struje, hrane i grijanja, o rizičnim odlascima po vodu ili drva, tifusu, ukopima pod granatama i drugim nedaćama.
Govoreći o projektu “Mjeseci opsade”, direktor BIRN-a BiH Denis Džidić je rekao da je ideja o posebnoj podstranici posvećenoj mjesecima opsade Sarajeva nastala kako bi se odala počast građanima glavnog grada BiH koji su od aprila 1992. do konca 1995. godine preživjeli kampanju terora.
“Fokus na individualna svjedočenja jedinstven je i najupečatljiviji način da ispričate priču jednog grada. Ovo svakako nije priča o svemu što su Sarajlije preživjele tokom opsade, ali je prikaz nekih od najstrašnijih zločina, kao i načina na koji su se obični ljudi borili protiv terora. Iznimno smo zahvalni građanima koji su podijelili svoja sjećanja s nama”, naveo je Džidić.
Jasmin Begić, novinar BIRN-a BiH koji je radio na ovom projektu, kazao je da je najveći broj priča urađen s ljudima koji su izgubili bliske osobe, članove porodica, sa osobama koje su ranjene i preživjele masakre u Sarajevu te granatiranje i snajpersko djelovanje.
Kako je rekao, veliki broj incidenata je naveden u presudama MKSJ-a u predmetima protiv Stanislava Galića i Dragomira Miloševića, nekadašnjih komandanata Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), te bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i komandanta VRS-a Ratka Mladića.
“Iz svih priča se može vidjeti da su civili u Sarajevu, kako je navedeno u presudama, bili mete neselektivnih napada dok su čekali da kupe hljeb, hranu na pijaci, natoče vodu, ili djeca koja su ubijena u školskim klupama. Najteže je bilo razgovarati s roditeljima čija su djeca ubijena i koji svaki put iznova proživljavaju tu traumu. O stanju u opkoljenom Sarajevu smo razgovarali i s ljudima koji su tada bili u gradskoj vladi Sarajeva, zatim doktorima, nastavnicima i profesorima, te ljudima iz kulture koji su, organizacijom koncerata, predstava i snimanjem filmova, pokušavali sačuvati zdrav razum građana Sarajeva”, izjavio je Begić.
Videi su na stranici poredani hronološki, od aprila 1992. do novembra 1995. godine, a 45. video govori o značaju završetka rata za one što ne pamte bolje, odrasle na mlijeku u prahu i humanitarnoj pomoći, koji dolazak struje nakon života u mraku doživljavaju kao najljepši trenutak u životu.
Kompletan sadržaj multimedijalne internet stranice “Mjeseci opsade”, koja je ralizovana uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), možete pogledati ovdje.
Detektor.ba
