Zvornik, 8 i 9. april 92. najtragičniji dani u dugoj istoriji. Oslobođenje ili okupacija – prvi etnički očišćen i opština sa najbrojnijim masovnim grobnicama
Piše: Sead Hambiralović
(O)pisano, od onog prvog davnog naručenog teksta, Glasovi savjesti, pa Deset godina poslije – Grad koji je prvi otišao, Život ide svojim putem… U nekoliko knjiga, RTV i filmski inserti, (in)direktni akter kasnog pokušaja da se spriječi pogrom, potom kako vanpolitički pomoći mirovni proces…
Istina je neumoljiva i samo jedna. Postoje fakta, dokazi i presude. I – Google da je ubijeno preko 1.550 civila, masovnim grobnicama, nekoliko stotina nestalih i ko je sve učestvovao u krvavom poduhvatu. Pod –b- da aferima ima na svim stranama – da je svako pomeo ispred svojih vrata koliko toliko bilo drugačije. Šta radi struka?- liječiti ovu zemlju! Susjedi i bjelosvjetski maheri posebna su priča. A teško onom ko čeka rješenja od drugih.
NA KAZANBAŠČI SVE PO STAROM: Ostala bolna tačka – prije svega ljudska i autorska. U Tornfalksgatan 69 u Örebrou, na spratu majkinog stana, nastajao je idejni projekat sa bijelim cvijetom u fontani, temeljnom betonskom suzom, u vrhu mermerna bijela ploča sa natpisom i srebrni bor – Drvo sječanja na ubijene Zvorničane.
Oko oprosta onaj opštinski vijenac je odjeknuo prije dvije decenije na otvaranju i ostao samo kao dobra vijest. Najteže zbog indicija da ima još neotkrivenih masovnih grobnica i minimiziranja važnosti ovog mjesta i bijelog cvijeta od svojih– idejno se ukazao mnogo prije srebreničkog. Odustao od problematiziranja, jer nisu ispoštovana elementarna pravila. Spomenuti i koicidencije sa praštanjem koje direktno tiču. Prošlog ljeta halalio nekadašnjoj neiskusnoj mladoj nastavnici vezano za pedagoški slučaj koji je obilježio jedan život a sjene oca postale ”svetionik” za dalje.
Nisam siguran za vjerskog službenika zbog grijeha što je bez konsultacija olako dozvolio gradnju surogat- betonske staze po sred mezarja i što nije ispoštovao davno obećano da će se ukloniti! Da bude gore toliko ”bitna”- prešla preko spomeničkog prostora..?!! Koji bezosječaj, izostanak pijeteta i – graditeljski ”krkanluk”! A pisano o jedanaestoj masovnoj grobnici i kako je slučajno otkrivena. Neku godinu ranije stajali baš na tom mjestu kada je stručno objašnjavano kako se (ne)pronalaze. (A ispod te staze moguće nalazi još poneko od onih koji se traže, op.a.).
Nekadašnji mirni grad Zvornik- vazda otvorenih vrata svakome, nije zaslužio tolike zločine nad civilima, propratne grozote i etničko čišćenje. Sve tri džamije srušene, zaredane pljačke – neki hvalili da nisu naišli na bogatiji grad…
FEHRIJINO PISMO IZ BEČA: A mogao i naslov Zidni sat, Idin papagaj i zamolnica Fadila Čiraka.O satu ima u dvije knjige, nedavno u tuzlanskom Ismetovom hramu umjetnosti sa nariktanim pet do 12 dio scenografije promovisane inicijative kako bi moglo pokušati drugačije sve do Drine – svjedoku u hodniku kada su dvojica Arkanovaca zalupala na vrata…; komšije Velinka i Ratko Popović sačuvali i nakon Dejtona predali na entitetskoj liniji. Sada o nekoliko tragova ”nimfinog” kljucanja s gornje strane. Jednom ispod orla – beli papagaja otjerao i s desna nastavio još nekoliko puta.
Već u sedmoj trasiran je put budućeg veterinara. U Bergenu dobila je zeca, pa Hadžiavdagine praunuke naljepnica prasića u dječijoj sobi (iz ”protesta”, zato što su svi protiv te životinje!, op.a.), pas Budi je ušao u literaturu, ”nervozne” Stele jedva se riješila i poklonila, a odlično su društvo u Linzu bili vragolasti cuko Pjer i mačci Helmut i Dagfin…
Ublizu pred pogrom Zvornika kavez sa papagajem prenijeo u dječiju galeriju Haustor (pročula po likovnom konkursu Tata, ne igraj se rata..!, jedan od posljednjih mirovnih pokušaja, op.a.) kada je dobrićina Fadil zamolio da papagaja malo posudim… Malešni Faruk i Fadila mnogo se obradovali i zavoljeli – otimali čiji je… A onda se desilo što ni u snu. Valjalo je sa djecom u podrum- dupke pun, najviše Vidakovaca i Beksujana…
A FADIL..? Pretpostavljao – kamera, mnogo više od puške koju je zadužio i pronosao. Donosio u podrum vreće hljeba svim nevoljnicima…O, tugo – odbrana grada sa puškama i kalašnjikovi što je onaj na ulici nudio za 1.100 DM, pa spustio na 900 – naspram tenka nekadašnje naše JNA kod Vezionice, topova po prekodrinskim brdima i utreniranim paravojnim jedinicama…!!! Valjalo je spašavati porodicu – domogli se Loznice. Zvali kuma Nuriju Pezerovića da vidi šta je sa papagajem- pljačkaši odnijeli sa kavezom i hranom. Onda se kao i mnogi Fadil vratio da prijavistan i javi firmi…
Kasnije Mediha Džonlić pitala- molila za kasetu jer su svi njeni pobijeni za vrijeme pokolja u Beksuji. Nije kod nje, načula da je završila kod nekog vojnika…
Fadil Čirak je ekshumiran poslije 14 godina sa 132 žrtve na Kazanbašči, na mjestu spomenika. Bila je na suđenju Beogradu. Za njenog muža i tri Karaosmanovića samo 13 godina zatvora..?!! Nisam imao srca išta propitivati, a ovako završila: Hvala ti što si se sjetio mog Fadila, mnogo te pozdravljamo i ja i djeca i Živ nam bio! Imam i 4 unuka koji me često pitaju da im pričam o njihovom Dedi… Bol je jaka kao i prvog dana ali ja sam morala da se borim za njih da izvedem na pravi put. Uz Allahovu pomoć uspjela sam! Nisu mogli ići na fakultete ali su mi pošteni ljudi – svi imaju svoje porodice a ja sam uvijek bila uz njih… Dala živote a oni meni razlog da živim i da se borim…
P.S. Bijeljina je prva otišla, za sedam dana rodni grad. Pozivnicu za izložbu Sjećanje na Bijeljinu u Tuzli kasno dobio – ovog vikenda nastavio pripreme muzejske postavke BijeliGolub u nekad i sad najkomšijskijoj zvorničkoj ulici. Volio sresti neumornog Jusufa Trbića i stisnuti ruku slikaru Mehmedu Imamoviću što je smogao snage da po fotosu, koji je obišao svijet, uradi veliki format – vojnika paravojne jedinice kako je zamahnuo desnom nogom da šutira glavu žrtve koja je ležala na pločniku – dalje ne treba.
___________Kolumne i objave u funkciji regionalnog projekta u osnivanju DaBudeBolje &GljivaMira; Reference osnivača projekta OVDJE .Prenose portali: Bolja Tuzla, Regional.ba, Šeher Banjaluka u Švedskoj, povremeno BHDINFODESK; Fb. stranice: BIH DIJASPORA INFODESK, GljivaMira, Zvornik kroz sela, mahale i čaršiju.
