Moj stav Pogledi

Londonski pogled Mostarke Amne Dumpor na predstojeće izbore u gradu na Neretvi

banner

Tekući novembar je mjesec vrlo bitnih dešavanja, kako u svijetu tako i na našoj domaćoj sceni. Amerika je dobila novog predsjednika, njemački bračni par naučnika turskog porijekla je napravio vakcinu protiv korone, a BiH je imala lokalne izbore koji, možda, u nekoj mjeri projektuju i njenu političku budućnost i predviđanja o čemu ću ovdje pokušati  kazati riječ dvije.

U Banjaluci je poražen Milorad Dodik kao kandidat za gradonačelnika grada, iako je njegova stranka SNDS pobijedila u 42 opštine, plus 3 u Federaciji, kako je neku noć u emisiji na tv. N1 Trumpovski-papagajski ponavljao, dovodeći gledaoce u sumnju u njegov kvocijent inteligencije i mentalni nivo uzrasta. 

Umjesto dosadašnjeg gradonačelnika, izabran je novi – Draško Stanivuković, mlađa, ljepša i elokventnija verzija Dodika, ali i radikalna i pročetnički orijentisana. Taj je mladić odrastao na lažima, na narativu RS i njenog zločinačkog legata pa nije nikada ni bio u mogućnosti da spozna pravu istinu. Skeptična sam da će Stanivuković promijeniti svoja ubjeđenja, prihvatiti da je u Srebrenici bio genocid, način na koji je nastala RS ili da će BiH  prihvatiti kao svoju državu. Da bi se to dogodilo, prvo bi se trebali promijeniti stavovi njegovih roditelja, prijatelja sa kojim je odrastao, isao u školu i na fakultet te stavovi šireg okruženja unutar RS. Za to su potrebni zakon i intenzivnije metode denacifikacije svijesti i prihvatanja Haških presuda, a to može jedino nametnuti Visoki predstavnik kao produžena ruka OHR-a. Vidim i po mnogim Mostarcima koliko su po pitanju prošlosti i jugonostalgije zarobljeni u socijalnim relacijama i pritiscima, i nisu u stanju da izađu iz zone komfora.

U Sarajevu je poražen Bakir Izetbegović i stranka SDA, iako je u drugim manjim opštinama odnijela pobjedu. To je veliki poraz, kome su, pored kampanjski odrađene revizije na presudu Haškog suda o umješanosti republika Srbije i CG u rat u BiH, propusta oko Pelješačkog mosta i izlaza na otvoreno more, uveliko pridonijeli kriminal, nepotizam i niz afera – svega lošeg što je ta stranka sebi dopustila, i to prije nego li je bar osigurala državu. 

Takvim postupcima je izgubila povjerenje mnogih građana koji su se nanovo i nanovo razočaravali i koji su svoje povjerenje odlučili dati drugim političkim strankama. Sumnjam da će moći do opštih izbora za dvije godine uspjeti da se povrate na tačku u kojoj su bili prije izbora, a pobjedničke stranke će se zasigurno potruditi da u međuvremenu učvrste svoje pozicije i vlast.

Što se tiče Mostara koji je dugo bio u nacionalnom SDA-HDZ ključu i bez izbora, situacija je daleko složenija. Sa jedne strane je HDZ, koji baštini kompromitovanu politiku krvi i tla pokojnog predsjednika R. Hrvatske dr Franje Tuđmana. Poznato je, ta je politika stvarana na temeljima Herceg Bosne i presuđenog UZP-a, i da u hrvatskom korpusu, nema konkurenciju. 

HDZ je stranka, koja, od Mostara preko zapadne Hercegovine, do Hrvatske, ima jake poluge moći i gotovo jedinstvenu podršku u narodu, koji živi na istom tom, kolektivističkom zločinačkom narativu.

Da bi se ta osovina oslabila i otvorio prostor za istinsku, demokratsku pluralizaciju i u hrvatskom korpusu grada Mostara i BiH, potrebna je sasvim nova paradigma, novi način mišljenja, odstranjivanje straha od drugog i drugačijeg, te odustajanje od svehrvatskih i velikodržavnih snova i paradržavnih djelovanja. Nisam sigurna da je to uopće izvodljivo bez potpore iz Zagreba i učešća Međunarodne zajednice.

A mislim da isto vrijedi i za srpsku komponentu u političkoj slici BiH; bez emancipacije svijesti i novog modela  mišljenja, a onda i prakse, najprije u Beogradu i Srbiji, teško je očekivati transformaciju političkog  mišljenja srpskog naroda u RS. Jednostavo, to su koordinate bh. političke i društvene stvarnosti. 

Sa druge strane, nasuprot moćnoj HDZ, u Mostaru imamo čitav jedan konglomerat političkih stranaka i neovisnih kandidata, te SDA u paketu sa nekolicinom koalicionih partnera pod zajedničkim imeniteljem – probosanske stranke. 

Koalicije su uvijek indikator slabljena jedne stranke, posebno velike i jake kakva je bila SDA. Prvo je bila u koaliciji sa SDP-om, što je ostavilo duboke ideološke posljedice, zatim sa SBB, uz česte prateće skandale, konflikte lidera, interesa, međusobnog medijskog prepucavanja kao i manjka usaglašenih stavova na mnogim političkim pitanjima. 

Očigledno je da to nije samo u pitanju patriotsko grupisanje i  zalagane za jedinstveni grad, već da ta stranka dalje slabi i osipa se, jer je samu sebe dovela u poziciju da se mora udruživati, između ostalog sa kompromitovanim lokalnim moćnicima, profiterima i nekim psihopatama koji već dugi niz godina huškaju i hajkaju ljude po društvenim mrežama te beskrupulozno manipuliraju građane Mostara i šire, čime stranka sebi kao i narodu koga zastupa nanosi nepopravljivu štetu, narušava dignitet i samopoštovanje, a to su stvari koje se nikada ne smiju žrtvovati niti kompromitirati zbog vlasti i ubiranja jeftinih političkih poena.

Za razliku od SDP-a, koji ima naglašeno lijevi i retrogradni politički pravac, Naša Stranka, kao dio zajedničkog bh bloka, ima pretenzije biti strankom političkog centra. Trenutno, to je stranka širokog spektra profila, inklinacija i svjetonazora njenih članova. Mislim da će ova stranka dobiti dosta glasova iz dijaspore i to (mojih) srednjih i mlađih generacija. Ako poradi na ideološkom otklonu ekstremno lijevih elemenata, onda ima velike šanse da postane jedna istinski liberalna i progresivna stranka. No da bi se napravio ideološki otklon, nužno je prvo napraviti kritički osvrt i unutarstranački koncenzus koji bi se kao takav prihvato i prenio na cijelo društvo.

Pored pomenutih, u Mostaru imamo i neke nezavisne kandidate i političke subjekte koje sačinjavaju vrijedni građani i politički aktivisti koji su se u proteklih godina zalagali za ljepši, čistiji i prosperniji Mostar. Za to imaju moju podršku i respekt. I ako se desi da u ishodu izbora budu prelomni faktor i jezičak na vagi, onda se nadam da će to mnogo bolje iskoristiti neko što je Dritan u Crnoj Gori.

Što se tiče srpskih stranaka u Mostaru mislim da će ojačati glasovima iz Srbije kao i šire dijaspore. Po nekim izvještajima glasanja putem pošte, najviše prijavljenih građana Mostara je upravo iz Srbije.

Moj izbor je Platforma za Progres i iskreno se nadam da ću do datuma izbora biti u mogućnosti da otputujem u Mostar i obavim svoju građansku dužnost. Jedino u ovoj stranci i njenom lideru vidim svijetliju budućnost koja se jedino može graditi na principima dostojanstva, poštenja, većeg angažmana mladih i žena. 

Mišljenja sam da bi konačno trebali krenuti graditi i u imaginaciju ljudi, upornim radom i promoviranjem humanističkih vrijednosti – od razvijanja svijesti i pravilnog razumijevanja seta ljudskih prava, do pravilnog razumijevanja ideje građanskog društva i države – oboje na tradicijama zapadnog humanističkog mišljenja, implementirati novu paradigmu i novi sistem vrijednosti. Jedino se tako mogu stvoriti pretpostavke za otklon od kolektivističke matrice mišljenja krvi i tla, u kojoj su, i BiH i grad Mostar, zarobljeni, svih ovih godina od tragičnih dešavanja 1990-ih do danas.

Na kraju, kao građanka Mostara, svima želim sreću na predstojećim izborima, i završavam ovaj osvrt, parafrazirajući stih našeg poznatog mostarskog književnika i pjesnika Hamze Humo iz njegove poeme Hanarin pogled:

 “I znajte građani Mostara: oni što slijede puteve utrte, ne pale svijetla, onima što dolaze”

O autoru:

Amna Dumpor / Glavni urednik portala bosanskipogledi.com London

Aktivni član organizacije pisaca u egzilu i bivši član odbora sa dugogodišnjim iskustvom organizovanja i koordiniranja projekata u Velikoj Britaniji i inostranstvu. Autorica je zbirke poezije “Suza u srcu” uz nekolicinu publikacija na engleskom jeziku.

Obrazovanje:

Postdiplomski studij o izbjeglicama

Združeni diplomski studij iz suvremenog biznisa i političke ekonomije

Studij Menadženta za praksu i razvoj ranog uzrasta

Edukativni kursevi:

Filozofija, univerzitet u Kembridžu

Filozofija i psihoanaliza, Muzej Sigmunda Frojda

Serijal psihoanalitičkih stručnih predavanja, Institut za psihoanalizu u Londonu

Related posts

Analiza: Zbog autokrata na vlasti dolazi li nam balkansko proljeće?

TOLERANCIJA, DIJALOG I HUMANOST-PREDUSLOV BOLJE BUDUĆNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE – PROF.DR.ENES HAŠIĆ

ISLAMOFOBNI STAVOVI BERISLAVA VUJEVA, GENERALNOG KONZULA BIH U CHICAGU

BHD Info Desk Administrator

Leave a Comment