BiH dijaspora

Bijeli golub ponovo (ne)leti 349: Ida zaokružila priču

Tako naša uspješna djeca „brode“ diljem svijeta

Piše: Sead Hambiralović

Mogao sam predložiti kolegama iz „Sunnhordland avis“, „BergenTidende“, BA, VG, NRK, često je išlo o Idi. Ovako jednostavnije i navesti samo najvažnije. A kao uvod šta sve dijasporu može tužno snaći i kako ipak sve dodje na svoje.

„…Djeco moja, da vas otac zagrli… – rekao sam dok sam stajao na vratima. „Ja sada odoh, borite se!“

Ida i Alisa su nijemo gledale. Dok sam ih grlio, osjetio sam nemir u njihovim krhkim tijelima. Sve se to odvijalo nekako brzo i kao da nije istina. I sa završnicom, „s njom“  još da se oprostim. Teška odluka možda se mogla zaustaviti, da se još jednom promisli. Ništa s njene strane. Umjesto toga – ispružena ruka kao navika, kao kraj, i s obje strane želja da se i taj dio što prije završi.

I dođe mi lakše što je tako.

I rekoh li joj:

„Sretno, već ću ja nekako sa sobom…“(nakon zaredanih gorčina u Tuzli još od 96: važno pismo nije predato „Forumu gradjana“, potom Narodno pozorište, pa ondašnji „sekretar“, pa dizajnirani proizvod sa medjunarodnom nagradom, ali da „pazim da neki ne prevare“- obistinilo upozorenje tadašnjeg gradonačelnika, prvi put čuo za IMT- dotuklo „ono“ na Banji, op.a.).

I haj’ u noć, mrklu noć. Imao sam voz blizu ponoći…“

(roman Bijeli cvijet iznad puta, S.H.)

IMA NEKE PRAVDE: Na mome licu je sada mir i smiješak- oni neka se naduravaju i glože. A nije do mene za nedavni feljton i SVE podastro (kolumne 17.05 – 6.07.2021.). Ono najvažnije, ćerke amanet poslušale, kredite podigle i iškolovale…

Brojne su anegdote oko starije Alise: s početka pratila oca na sastanke i pres konferencije, pa kako odigralo oko kraljeve pratnje. Ili, zašto je rekla da će 15 dana „razmisliti“ oko direktorske pozicije, a kako se „postavila“ oko savjetničke na univerzitetu i prihvatila. Haman urezalo ponešto oko oca još od Zvornika, ili šta je odbio na 14. spratu gdje je moć čuvenog norveškog grada, onda lokacija blizu Piramida kada su novci obezbijedjeni, ali s velikim razlogom “nije ponijelo“- ne računati prošlogodišnje u Tuzli.         

Oko Ide još interesantnije- započeto od likovnog konkursa kada je drugarica zamolila da i njoj slično nacrta Gljivograd (priča Idine gljive,“Novo sunce“, S.H.). I, koja (ne)pravda: drugarica dobila prvu nagradu, a Ida drugu! Ćerka šapnula na dodjeli da su oba crteža njena! U sekundi „pedagoški“ prelomio da ostane naša tajna. A jesam u sali potražio ozarena lica djevojčice i nj majke- nisam imao srca da sve razbrkam…

Naredaće još nagrada. Glumila u očevoj dječijoj predstavi “Varför solen gråter”. Završila umjetničku školu, ali je ljubav prema životinjama prevagnula. Sve priča za pričom- od zekana Zvekana, retrivera Budija, Stele, mačaka Dagfina i Helmuta do vragolastog cuke Pjera…

STIGLI FOTOSI:  A zakomplikovalo oko veterine. U Oslu trebalo čekati tri godine na upis. Očev prijatelj, rektor u Sarajevu, imao pravo „lično“ na dva mjesta. Nije išlo da nanovo molim hoće li ćerka moći ispite polagati na engleskom? Bosanski je odlično govorila, ali malo zapinjalo oko pisanja. Brzo „snimila“ uslove i nakon par dana javlja da se upisala na prestižni “Szent Istvan Univercity of Veterinary Medicine” in Budapest. Završi, specijalizirala u Engleskoj…

Onda fotosi iz Bergena sa poznate klinike, pa novinski Ida u operacionoj sali (često hvalili njene „umjetničke ruke“ i davali najkomplikovanije slučajeve)- spasavala ove i one životinje, pa zapao i delfin koji je fasovao u mreži…

Sada je pred otvaranjem svoje privatne klinike u Austriji. To su naša bosanska djeca po svijetu- pa i moja. 

Suzdržavam  suze radosnice- tek kako bi se Majka obradovala da je sada vidi..!

Ćerke zvorničkog umjetnika i novinara Seada Hambiralovića su neodvojivi dio priče u njegovom umjetničkom i mirovnom angažmanu. Mladja Ida je u sedmoj godini, četiri mjeseca pred rat, nacrtala ilustraciju za naljepnicu njegove dječije galerije Haustor u Zvorniku, poznate po organizovanom likovnom konkursu Tata, ne igraj se rata!; u Leirviku, na norveškom otoku Stord, uradila crtež koji je bio inspiracija za projekat GljivaMira; glumila u njegovoj teatarskoj predstavi Zašto sunce plače, a sada pred otvaranjem veterinarske klinike.

­_________

Objave u funkciji regionalnog projekta u osnivanju DaBudeBolje& GljivaMira; Prenose: portal BHDINFODESK, povremeno portal Oslobodjenje Moja BiH i šalje na preko 100 mail adresa. Fb kontakt: Gljiva Mira; mail: dabudebolje@gmail.com

Related posts

Dortmund: Održan Marš mira za žrtve genocida u Srebrenici

Editor

Bosna i Hercegovina na trećem mjestu u svijetu po iseljavanju i odlivu mozgova

Editor

Uz negativan PCR test: Vijeće ministara BiH otvorilo granicu za sve strane državljane

Urednik BiH Info Desk

Leave a Comment