Početkom marta u finskom gradu Turku snijeg je, narodski rečeno, sipao kao iz rukavice. Vjetar sa mora je pojačavao zimu odnoseći snijeg sa brisanog prostora kao da je metlom pometen i stvarajući manje nanose na krajevima puteva i dvorišta. Ovdje ispod sjeverne zvijezde takvo zimsko vrijeme u ovo doba godine nije ništa neoubičajeno, tako da to nije omelo bosanskohercegovačke organizacije da realizuju planirani događaj obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, 1. Mart.
Udruženje logoraša, Udruženje Bošnjaci, Džemat Turku i Bosanski kulturni centar su bosanskohercegovačke organizacije, koje djeluju na regiji Turku i zajedničkim radom i saradnjom organizuju sve bitne događaje vezane za našu nam dragu domovinu, Bosnu i Hercegovinu. Tako je bilo i ovaj put, kada su se zajedničkim snagama udružile navedene organizacije da bi obilježile jako važan dan za našu domovinu, a u samu organizaciju je bio uključen i Grad Turku. Manifestacija je odrzana 3. i 4.3.2023 s obzirom da je 1.3. bio radni dan.
Tradicija obilježavanja Dana nezavisnosti u regiji Turku je duga, i njome se, osim odavanja počasti žrtvama agresije i podsjećanja na referendum o obnavljanju nezavisnosti BiH 28.2. i 1.3.1992, želi također budućim naraštajima prenijeti istina o tim dešavanjima uz poruku da poštujemo, cijenimo i volimo svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu kao i da poštujemo sadašnju zemlju boravka Finsku. Na ovom obilježavanju za temu je uzeta borba protiv bilo kakvog oblika nasilja, jer mi, kao žrtve nasilja u agresiji na Bosnu 1992-1995. godine nažalost znamo da nasilje i upotreba sile ne vode ničem dobrom.
Prvi dio manifestacije održan je u petak 3.3. u Džematu Turku gdje je prigodnim vjerskim programom obilježen Dan nezavisnosti, a učenjem sure Jasin je odata počast kao i podsjećanje na žrtve agresije. U ovom dijelu programa, zapaženo je bilo i izlaganje dvojice boraca Armije RBiH koji su prvi Bošnjaci koji su došli u Finsku 1993. godine kao ranjenici na liječenje i pričali o tim danima, učenju finskog jezika i prilagođavanju novoj sredini. Na ovom skupu se kratko obratio i gost iz Švedske Šerif Velić, koji je ipak promociju svoje knjige ostavio za sljedeći dan kako je i planirano.
Isto veče Šerif se sastao sa članovima Udruženja logoraša BiH u Finskoj, koji su organizovali susret u vikendici u sniježnoj prirodi, u slobodnijem razgovoru bez protokola, evociranju uspomena na teške dane i na kraju završio pjesmom uz harmoniku. Sevdah kao lijek.
Manifestacija obilježavanja Dana nezavisnosti u subotu 4.3.2023 je započeta intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, kao i himne zemlje domaćina Finske, nakon čega je predsjednica Bosanskog kulturnog centra Lejla Pidić ispred organizatora pozdravila prisutne i čestitala Dan nezavisnosti. Skupu se obratila i predstavnica Grada Turku Karoliina Virkkunen, koja je izrazila zadovoljstvo pozivnicom na ovakavu manifestaciju, i prenijela pozdrave i čestitke od Grada Turku.
U prvom dijelu manifestacije je izvedena predstava „Nasilje nije u rasporedu časova“, koju je pripremila dramska sekcija BKCa „Duga“ na čelu sa Irmom Rožajac. Naša djeca su kroz predstavu znalački pokazala kako nasilje ne vodi ničemu dobrom i da je dobro biti dobar. Samo dobro i dobrota mogu voditi dobrom, nikako nasilje i zlo. Kroz performans su ukazali na današnje oblike nasilja, koji nemoraju biti samo fizičke nego mogu biti i psihičke prirode. Ispraćeni su velikim aplauzom mnogobrojne publike, koja je u toku predstave s djecom zajedno i pjevala. U pauzi se zasladilo bosanskim kolačima, koje su nam pripemili Indira i Neđad Vatreš, koji su na ovaj način doprinijeli da manifestacija bude u bosanskom duhu. Uz sve ovo, vrijedna omladina je poslužila i toplo piće salep, koje je bilo pripremeljeno posebno za ovu priliku i odgovaralo hladnom zimskom danu.
U drugom dijelu subotnje manifestacije je bio razgovor sa gostom Šerifom Velićem kroz prezentaciju njegove knjige „Sačuvano od zaborava“. Iako se teške teme nisu mogle zaobići, kao što su agresija na Bosnu i Hercegovinu, i patnje naseg naroda tih godina, ipak se aspekt stavio više na prijeratni život u jednom bosanskom selu. Kroz svoj život u selu Kevljani kod Kozarca u opštini Prijedor, Šerif nam je slikovito predstavio život u tom mjestu vodeći nas, znalački,na putovanje kroz vrijeme, dočaravao događaje i osobe koje su obilježile taj period, pričao o tome kako se nekad živjelo, šta se radilo, kako se ašikovalo i zabavljalo, a sve potkrijepljeno fotografijama iz njegove sehare. I u svojoj knjizi Šerif se bazirao ne samo na agresiju i logoraške dane, nego i na život u Bosni prije agresije i podsjetio na univerzalne vrijednosti koje se uvijek i svugdje cijene, kao što su dobrota, poštenje i iskrenost. Iako je preživio teške dane u logorima, podsjetio je da ne mrzi nikoga i da mržnja i nasilje ne vode ničem dobrom, kao što su djeca u prvom djelu manifestacije i pokazala kroz umjetnost. „Svakako da treba istrajati na pravdi, da počinioci zla budu kažnjeni, ali istrajati na pravdi bez tereta mržnje, jer mržnju je teško nositi, isto kao da imaš cijelo vrijeme vreću cjementa na leđima“ istakao je Šerif, naglasavši kako i pored svega što je preživio ne mrzi nikoga.
Kad se poslije agresije vratio u svoje Kevljane, svojoj kući udaljenoj nedaleko od masovne grobnice, zatekao je ostatke kuće i ruševine, u kakvom su stanje bile i sve ostale kuće, džamija i druge građevine. Kuću, dom je gradio sa svojom porodicom, štedeći i radeći i u inostranstvu. Ne želeći da se ostatci kuće odvoze u grabe ili razvlače po avliji, jer dom se pravi iz ljubavi, odlučio je sve te ostatke skupiti na jednu hrpu, zatrpati ih, urediti i onda podići ploču sa natpisom „ljubav gradila, mržnja rušila“. Ovim je dao epitaf svojoj kući, domu svoje porodice i jednom vremenu.
Šerif je takođe podsjetio mnogobrojnu omladinu i djecu u publici, da trebaju poštovati i ovu zemlju gdje žive i gledati da budu korisni građani ove zemlje.
S obzirom ja tema Šerifove knjige jako zanimljiva i knjiga vrlo interesantna, sve Šerifove knjige su rasprodane u vrlo kratkom roku. Manifestacija je završena uz izvedbu nekoliko sevdalinki, koje je Šerif izveo na harmonici. Iako je manifestacija potrajala skoro tri sata, vrijeme je, ipak, prošlo jako brzo. Iako u Finskoj nema puno bh. građana, oni, ipak, nastoje na razne načine očuvati svoju kulturu i tradiciju.
Ovim putem se zahvaljujemo Šerifu Veliću i svim ostalim učesnicima na predivnoj i inspirativnoj večeri bosanskohercegovačke kulture u Finskoj.
Piše: Neđad Jakupović
