Pogledi

Javno pismo Bosanke iz kampa u Siriji vlastima u BiH: Ruke naše djece ne drže oružje, mi smo u logoru

banner

“Ruke naše djece ne drže oružje”, napisala je žena, porijeklom iz sjevernog dijela Bosne i Hercegovine, koja s troje djece živi u kampu Roj u Siriji.

Pismo je poslala sestri 11. decembra, moleći da ga “objavi javno” kako bi još jednom apelirala na vlasti u Bosni i Hercegovini da ubrzaju procese repatrijacije i “spase djecu teškog života” koji žive zatočeni u kampu koji kontroliraju kurdska administracija i Sirijske demokratske snage.

Ova Bosanka je jedna od 30 žena u dva kampa Al-Hol i Roj, gdje su, osim interno raseljenih sirijskih izbjeglica, u odvojenim dijelovima smještene porodice osumnjičenih militanata tzv. Islamske države. Sa njima je i 66 djece.

Prethodno su živjeli na teritoriji koju je kontrolirala ova teroristička grupa koja je teritorijalno poražena početkom 2019. godine.

Ovo je drugi put da se žena iz kampa Roj obraća vlastima BiH. Prvi put je to učinila u pismu koje je preko RSE poslala u februaru 2019. godine, s još dvije žene iz BiH koje su bile s njom u Roju.

Krajem iste godine u Sarajevo je vraćena jedna od njih, s dvoje djece, u grupi 25 državljana koje je BiH organizirano vratila u domovinu. Od tada do danas nije bilo novih repatrijacija.

Ujedinjeni narodi opisali su ove kampove kao mjesta gdje su “stalna i nečuvena kršenja prava djeteta”.

“Neki ne znaju kako izgleda kuća”

Radio Slobodna Evropa (RSE) imao je na uvid poruke koje je Bosanka poslala 11. decembra sestri putem Telegrama, s dva crteža. Njeno ime zbog sigurnosti neće biti objavljeno.

“Kad ga pogledaš, njegovo tijelo je malo, a mozak veliki, krevet mu je pijesak, a jastuk kamen”, opisala je u pismu djecu i njihov život u kampu.

Piše da djeca više ne osjećaju bol, da su preživjela “tamne noći i hladne dane”.

Pozivajući vlasti da pomognu djeci i dovedu ih tamo “gdje bi imali djetinjstvo”, navodi i da neka od djece nikad nisu vidjela kuću, ne znaju kako izgleda, da sve što znaju jesu “šatori na kojima piše zapaljivo i opasno po život”, misleći na oznake za plinske i kerozin boce koje žene koriste u kampovima za spremanje hrane i grijanje.

“Nismo strašni, imamo pravo da porastemo kao ostala djeca. U rukama držimo samo rane”, dio je pisma.

Riječima da “djeca imaju pravo”, žena moli da se “djeci vrati sloboda” i da “nisu kriva i nisu birala život kakav žive”.

Žena s djecom u kampu Roj, gdje se nalaze obitelji osoba za koje se sumnja da pripadaju grupi "Islamska država", u sirijskoj sjeveroistočnoj provinciji Hasakah 8. oktobra 2023.
Žena s djecom u kampu Roj, gdje se nalaze obitelji osoba za koje se sumnja da pripadaju grupi “Islamska država”, u sirijskoj sjeveroistočnoj provinciji Hasakah 8. oktobra 2023.

Ministar sigurnosti: Niko se neće vratiti dok ne prođe provjere naših službi

“Niko se neće vratiti iz Sirije u Bosnu i Hercegovinu dok ne prođe provjere naših bezbjednosnih službi”, rekao je ministar sigurnosti Nenad Nešić 12. oktobra.

Na pitanje RSE zar nisu već prošli sigurnosne provjere, s obzirom na to da godinu i pol djeluje grupa pri Vijeću ministara BiH koja se bavi ovim pitanjima i koju je imenovala ovo ministarstvo, da je izrađen i Plan povratka, ali i činjenicu da su osobe u Siriji zatvorene već skoro pet godina, ministar kaže da “ima diskreciono pravo da traži dodatne provjere”.

“Vratiće se samo oni koji ne predstavljaju prijetnju po bezbjednost naše djece. Svi moraju proći provjere policijskih agencija u BiH. Imam pravo da tražim nove provjere, i tražim ih, i dok ne budem zadovoljan tim rezultatima, neće se niko vratiti”, rekao je ministar u oktobru.

Ranije je i u maju 2023. iznio slične stavove o tome da djeca iz Sirije mogu biti prijetnja po BiH iako je Ministarstvo sigurnosti BiH ranije više puta za RSE navelo da je ispunilo sve neophodne uvjete u vidu kreiranja pravnog i institucionalnog okvira za povratak osoba iz Sirije.

Potvrda za to je i usvojeni dokument u Vijeću ministara BiH “Plan repatrijacije i programa reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije državljana BiH povratnika iz zona sukoba Sirije i Iraka”, u augustu 2022. godine.

Bosna i Hercegovina je organizirano iz Sirije vratila 25 državljana u decembru 2019. godine, uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država. Njihova rehabilitacija i resocijalizacija je provedena uz koordinaciju više institucija i ustanova u BiH.

Muškarci, njih sedam, osuđeni su na kazne zatvora od jedne i pol do šest godina.

Žene nisu krivično procesuirane i njihova resocijalizacija se bazirala na radu sa socijalnim radnicima i psiholozima. Djeca su nakon izmjena zakona upisana i u matične knjige BiH, s obzirom na to da su neki rođeni na teritoriji Sirije.

Informacije porodica s kojima je RSE u kontaktu, ali i zvanični podaci Centra za socijalni rad u Sarajevu, gdje žive tri žene koje su repatrirane, ukazuju da su djeca uspješno integrirana u predškolske, a onda i školske obrazovne sisteme.

Žene i djeca u kampu Roj, u sirijskoj sjeveroistočnoj provinciji Hasakah 8. oktobra 2023.
Žene i djeca u kampu Roj, u sirijskoj sjeveroistočnoj provinciji Hasakah 8. oktobra 2023.

UN o kršenju ljudskih prava u borbi protiv terorizma

Na osnovu svog dugogodišnjeg rada na repatrijaciji iz pritvorskih objekata u sjeveroistočnoj Siriji, Fionnuala Ní Aoláin, specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za promociju i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u borbi protiv terorizma, utvrdila je da su ugrožena prava djeteta u više zatvorenih kampova, zatvora i zatočeničkih objekata, uključujući kampove Al-Hol i Roj, i još nekoliko mjesta u ovom dijelu Sirije.

izvještaju iz oktobra 2023. istaknula je da su u ovim mjestima većina populacije djeca koja su godinama zatvorena, bez mogućnosti da napuste kamp u kojem su uvjeti nehumani.

“Ne postoji zakonski proces koji bi opravdao pritvor, raširena je tortura, okrutno, nečovječno i ponižavajuće postupanje”, napisala je u izvještaju.

Njen izvještaj naglašava praksu prisilnih nestanaka, mučenja, maltretiranja i zatvaranja bez komunikacije za muškarce, žene i djecu u pritvorskim objektima na sjeveroistoku Sirije.

“Obim ovih praksi može doseći prag zločina protiv čovječnosti prema međunarodnom pravu”, rekla je Ní Aoláin.

Pozvala je pritvorsku vlast da se pridržava osnovnih obaveza sadržanih u Ženevskoj konvenciji i osigura dosljedan humanitarni i nezavisni nadzor nad ljudskim pravima u svakom pritvorskom mjestu.

Posebno je istaknula problem masovnog proizvoljnog odvajanja dječaka u pretpubertetskom i adolescentnom uzrastu od njihovih majki u kampovima. Praksu je opisala kao nečuvenu i štetnu.

“Trauma i nasilje koje su ovi dječaci doživjeli tokom svojih mladih života su tužni i moraju se okončati. Sjeveroistočna Sirija je najveće mjesto za pritvor djece zbog terorizma na svijetu”, rekla je ona.

Žena s djetetom u kampu Roj, februar 2022.
Žena s djetetom u kampu Roj, februar 2022.

Ranije su iz Rojava centra za informiranje, nezavisne organizacije sa sjedištem u sjeveroistočnoj Siriji, koja ima uvid u situaciju u kampovima, za RSE rekli da se “ponekad dešavaju transferi” između kampa Al-Hol i Houri centra, pritvorske jedinice.

“Ovdje se radi o deradikalizaciji i rehabilitaciji za posebno rizične dječake koji su identificirani u kampu. Centar Houri vodi programe deradikalizacije, iako naravno nisu savršeni i dječaci su, ipak, tamo zatočeni”, napisali su iz centra.

Zbog situacije u kampovima reagirala je i specijalna predstavnica generalnog sekretara UN-a za djecu i oružane sukobe Virginia Gamba.

“Ponavljam svoj poziv svim zainteresiranim zemljama porijekla i relevantnim vlastima unutar Sirijske Arapske Republike da olakšaju i ubrzaju dobrovoljnu repatrijaciju žena i djece u skladu s međunarodnim pravom i najboljim interesima djeteta”, poručila je specijalna predstavnica u novembru 2023.

Fionnuala Ní Aoláin, specijalna UN-ova izvjestiteljica tokom intervjua s RSE, januar 2023.
Fionnuala Ní Aoláin, specijalna UN-ova izvjestiteljica tokom intervjua s RSE, januar 2023.

State Department o tretmanu povratnika iz Sirije u BiH

Više od stotinu državljana BiH, uključujući osumnjičene militante “Islamske države” i povezane članove porodica, ostaje u Iraku i Siriji, navodi se u izvještaju State Departmenta.

“BiH je nastavila biti voljan partner u repatrijaciji ‘stranih boraca’ i članova njihovih porodica. Predsjedništvo je u decembru (2022.) ovlastilo Ministarstvo sigurnosti da koordinira repatrijaciju državljana BiH iz Sirije i Iraka, iako su kapaciteti BiH za poduzimanje takve operacije i dalje ograničeni”, navedeno je u izvještaju.

Izmjenom zakona, od 2014. godine odlasci na strana ratišta su krivično djelo u BiH.

Početkom decembra State Department je u izvještaj o napretku u repatrijacijama stranih državljana iz kampova u Siriji objavio da je kao rezultat intenzivnih diplomatskih angažmana SAD-a, između 2022. i 2023. godine, gotovo 30 zemalja repatriralo gotovo 7.000 članova porodica povezanih sa stranim terorističkim borcima iz sjeveroistočne Sirije.

Takozvanoj Islamskoj državi su se od 2011. do 2019. pridružili deseci hiljada muškaraca, žena i djece, napustivši svoje domove.

Prema podacima iz plana povratka državljana BiH, od 2012. do 2016. godine, u zone sukoba Sirije i Iraka ukupno je otišlo između 250 i 300 osoba iz BiH. Od toga je oko 55 posto muškarca, 25 posto žena i 20 posto djece koja su bila maloljetna u trenutku odlaska.

Nakon teritorijalnog poraza 2019., kurdske snage sa stranim partnerima su militante i porodice premjestili u zatvore i kampove za raseljena lica na sjeveroistoku Sirije.

“Otprilike 50 posto stanovnika kampa Al-Hol mlađe je od 12 godina i ako se nešto ne poduzme, oni će ostati ranjivi na regrutaciju ‘Islamske države’. Djeca i porodice trebaju osnovne usluge i uvjete za život, ali i naprednu podršku u rehabilitaciji i reintegraciji, koju de facto vlasti u sjeveroistočnoj Siriji ne mogu efikasno osigurati”, navodi se u izvještaju.

Dodaje se da situacija u kampovima predstavlja ozbiljne humanitarne probleme i lokalne, regionalne i međunarodne sigurnosne rizike.

Navedeno je da je tokom 2022. repatrirano više od 3.000 pojedinaca u nekoliko zemalja, uključujući Albaniju, Barbados, Kanadu, Francusku, Irak, Kosovo, Republiku Kirgistan, Holandiju, Norvešku, Sudan, Španiju i Slovačku.

Tokom 2023. 14 zemalja je vratilo više od 3.500 svojih državljana, informacije su koje je podijelila Globalna koalicija protiv te terorističke grupe.

“Otprilike 35.000 osoba iz više od 60 zemalja izvan Sirije i dalje je u kampovima Al-Hol i Roj, od kojih su većina ugrožena djeca mlađa od dvanaest godina. Repatrijacija je jedino trajno rješenje”, naveli su iz Koalicije u decembru.

Među njima ostaju i bh. državljanke u oba kampa s djecom u “logoru u kojem ne vide ništa osim mraka”, napisala je Bosanka koja se nada povratku.

Izvor: Pismo Bosanke iz kampa u Siriji: Naša djeca su u logoru (slobodnaevropa.org)

Related posts

Živio 1. Maj!: Od Dana radničkih prava ostala je samo izbljedela parola

BHD Info Desk Administrator

Fikret Hodžić: Prije četiri godine ova seoska varalica bila je u centru skandala, ali tada s majicama koje je…

Editor

POGLED IZ AMERIKE: ODBRANA I ZAŠTITA DRŽAVE MORA BITI PRIORITET UNUTARNJE I VANJSKE POLITIKE BIH

Editor

Leave a Comment