Na današnji dan prije 30 godina, prilikom povlačenja pripadnika JNA iz kasarne na Bistriku došlo je do sukoba s pripadnicima Teritorijalne odbrane BiH u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici kada su stradali vojnici JNA.
Tog 3. maja 1992. godine trebala je biti izvršena razmjena tadašnjeg vojnog vrha Druge vojne oblasti i vojnika iz Kasarne Bistrik u zamjenu za zarobljenog predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića. Njega su dan ranije pripadnici JNA kidnapovali i zarobili na sarajevskom aerodromu dok se vraćao s mirovnih pregovora u Lisabonu.
Kolona vojnih vozila JNA krenula je iz kasarne na Bistriku, ali je zaustavljena u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici. U koloni je bila 261 osoba. Tada je počela pucnjava.
Uprkos naređenju da se obustavi vatra, koje izdaje general Armije BiH Jovan Divjak, u okršaju branilaca Sarajeva i pripadnika bivše JNA u Dobrovoljačkoj, prema podacima Tužilaštva BiH, smrtno je stradalo sedam, a ranjeno 14 osoba.
Tužilaštvo BiH je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj “Dobrovoljačka”. Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju “Dobrovoljačka” stav je dao i Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila “legitimna vojna meta”.
Međutim dana 20.11.2018. godine je donesena odluka Tužilaštva Bosne i Hercegovine da se Naredba o obustavi istrage o dešavanjima u Dobrovoljačkoj od 17.01.2012. godine stavlja van snage u odnosu na pet osoba i naređuje ponovno otvaranje istrage. Ovom odlukom je u potpunosti postupljeno po svim izjavljenim žalbama te je u potpunosti izvršena Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu broj: AP-1638.
Haško tužilaštvo je, istražujući ovaj događaj, utvrdilo da je kolona JNA koja se povlačila iz centra Sarajeva prema kasarni u Lukavici (sada Istočno Sarajevo) imala sve elemente legitimnog vojnog cilja.
Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu u slučaju Dobrovoljačka, a optužnica je ‘otišla’ na Sud BiH koji treba da donese odluku o tome je li optuženje osnovano ili ne.
Ipak Tužilaštvo BiH podiglo je 26.04.2022. optužnicu protiv deset osoba zbog sumnje da su počinili krivično djelo ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici, protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hamida Bahte, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušine, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žiška. Među optuženima nema Kerima Lučarevića koji je bio obuhvaćen istragom, ali je zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja krivični predmet protiv njega razdvojen.
I dalje se špekulira o broju ubijenih nekadašnjih pripadnika JNA. Predstavnici udruženja porodica stradalih i nestalih u ratu iz RS tvrde kako je u Dobrovoljačkoj ulici počinjen ratni zločin, te da to obuhvata ubistva 2. i 3. maja u kome su ubijena 42 pripadnika ЈNA, 71 ranjen, dok ih je 207 zarobljeno.
U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, a koji je bio u koloni koja se izvlačila iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine smrtno stradalo šest osoba.
Kukanjac je nabrojao da su stradali: vojnik Zdravko Tomović iz Han Pijeska, pukovnici Miro Sokić, Budimir Radulović i Boško Mihajlović, potpukovnik Boško Jovanić i Nurmela Šuko, žena koja je bila civilno lice na službi u JNA.
BHDINFODESK
