Maćehinski odnos države i ignorantno ponašanje pojedinih predstavnika vlasti ne daju nam za pravo da saradnju ocijenimo pozitivnom, kaže koordinator Inicijative građana van granica BiH
Prim. dr. Nijaz Sofić, koordinator Inicijative građana van granica BiH sa australskom adresom, za Oslobođenje govori o zahtjevima dijaspore upućenim institucijama vlasti naše zemlje, na koje odgovora još nema.
– Potencijal dijaspore je ogroman. Imamo vrhunske svjetske stručnjake iz svih oblasti privrede, nauke i društva. Nažalost, taj ignorantski odnos prema dijaspori, kao i stalna međuetnička previranja i prepucavanja, koja najviše produciraju stranačke vođe, te komplikovane administrativne procedure i nakaradni zakoni, sprečavaju investitore da ulažu u našu matičnu državu. BiH je peta zemlja u svijetu po broju iseljenih građana iz nje, a naša matična domovina još nema ministarstvo za dijasporu, ističe Sofić, uz napomenu da dijaspora želi svog predstavnika u Parlamentarnoj skupštini BiH.
– Unutrašnja i vanjska politika mora da se vodi u državnom Parlamentu, a ne u glavnim gradovima susjednih država, nedavnim presudama Suda u Haagu označenim kao agresorskim na suverenu, nezavisnu i međunarodno priznatu BiH, napominje Sofić, te dodaje da kriterije izbora prema etničkoj i vjerskoj pripadnosti treba što prije napustiti, jer je to BiH stavilo na samo začelje po pitanju Izbornog zakona i izbora kandidata za određene pozicije u organima i institucijama.
– Neophodna je revizija Izbornog zakona, ali on mora biti prilagođen evropskim i svjetskim standardima, smatra Sofić.
Nedavno ste poslali sedam zahtjeva bh. vlastima, među kojima i onaj za što hitnije donošenje zakona o dijaspori. Ima li odgovora?
– Uputili smo svim relevantnim institucijama u državi konkretne i jasne zahtjeve po pitanju odnosa države prema bh. građanima koji danas, iz poznatih razloga, privremeno ili stalno žive i rade izvan granica BiH. Među tim zahtjevima je i zakon o dijaspori.
Da pojasnimo: Većina građana BiH koji se danas nalaze u drugim državama primorani su da se sami snalaze, kako znaju i umiju, boreći se sa rješavanjem problema koji nisu u njihovoj nadležnosti i mogućnosti.
Želimo učestvovati
Dosadašnji maćehinski odnos države prema dijaspori, kao i ignorantno ponašanje pojedinih predstavnika vlasti, ne daju nam za pravo da tu saradnju ocijenimo pozitivnom. Nažalost, niko se dosad od nadležnih, kojima smo uputili zahtjeve, nije oglasio odgovorom ili saopštenjem u javnosti. Podršku našim zahtjevima do sada je dao Nezavisni blok.
Ne čini li Vam se da dijaspora stalno drži ispruženu ruku, a sa druge strane nema nikog ko bi ruku prihvatio?
– Danas u svijetu živi oko dva miliona građana porijeklom iz BiH. Statistički pokazatelji govore da se milijarde KM slijevaju u našu zemlju zahvaljujući građanima koji žive i rade u inostranstvu. Ako se ovome doda i suma novca koja u našu zemlju pristigne načinima koji nisu registrirani preko banaka i drugih institucija, onda je ta cifra mnogo veća. Gotovo svaki građanin BiH koji živi vani ima nekog u domovini koga materijalno pomaže. Dijaspora je uvijek bila ispružene i otvorene ruke, spremna da pomaže matičnoj državi i građanima koji u njoj žive.
S druge strane, odnos državnih institucija prema gotovo 50 posto stanovništva zemlje nije zadovoljavajući. Mnoge asocijacije i savezi na svjetskom nivou su i ranije inicirali ideju o osnivanju ministarstva o dijaspori, međutim, današnja politička garnitura nije do sada imala sluha ni senzibilnosti da pozitivno uzvrati na ponuđenu ispruženu ruku bh. dijaspore.
Smatrate li da bi dijaspora trebala biti zastupljena u Parlamentarnoj skupštini BiH, te kako bi se, po Vašem mišljenju, to moglo postići?
– Svakako! Predstavnici bh. dijaspore moraju biti u Parlamentarnoj skupštini, gdje se donose ključne odluke za našu zemlju, pa i za nas koji živimo i stvaramo izvan nje. Želimo imati aktivno učešće u svim kreativnostima života i odlučivanjima značajnim za našu domovinu, a ne biti pasivni posmatrači nametnutih rješenja tzv. konstitutivnog tronošca, koji kao takav više ne postoji nigdje u svijetu. Nametnuti Dejtonski ustav nije do sada učinio državu BiH funkcionalnom. Ruku na srce, sa takvim ustavom nijedna država na svijetu ne bi mogla funkcionirati.
Dijaspora se danas uvezuje i udružuje na globalnom planu i zalaže se da se vrati na snagu, u Daytonu suspendirani, legalni i legitimni Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Taj ustav je donesen u Parlamentu RBiH za razliku od ovog dejtonskog, koji nikad nije prošao parlamentarnu proceduru. Kad vratimo naš legalni Ustav RBiH na snagu, onda ćemo uraditi temeljnu reformu tog ustava i prilagoditi ga evropskim i svjetskim standardima.
Dijaspora se zalaže za građansku državu i građanski ustav, gdje je u svakoj sferi života u fokusu čovjek-građanin i da se izbor vrši po principu “jedan čovjek, jedan glas”, kao što je to u svim modernim demokratskim državama u svijetu.
Koliko sadašnja rješenja diskriminiraju građane BiH van granica domovine kada je u pitanju pravo na pristup glasanju?
– Dosadašnja, vrlo komplikovana administrativna procedura oko prijava za glasanje i samog glasanja pokazala se kao diskriminatorska, naročito za građane sa pravom glasa koji žive izvan matične države. Indolentno ponašanje članova CIK-a, nemoguća komunikacija sa njima i njihova insuficijentna stručnost uskratili su mnogima želju i građansku dužnost za glasanje izvan granica matične domovine. Dešavalo se da ljudi poštom dobiju formulare za glasanje kad su izbori već završeni ili ih uopće ne dobiju. Nedovoljna zainteresiranost DKP-a i nemogućnost glasanja u njima dodatno djeluje obeshrabrujuće za glasače, tako da broj glasova iz inostranstva na svakim narednim izborima sve više opada. Često se pitamo da mi nismo možda problem nekome, da smetamo i da nas žele eliminirati iz procesa rješavanja svih relevantnih pitanja u izgradnji države i društva. To jednom mora prestati. Dijaspora nije švedski stol pa da se sa njega uzima ono šta se kome sviđa. Dijaspora je integralni dio matične domovine i mora imati mjesto u PSBiH, gdje se odlučuje o svim relevantnim faktorima.
U inostranstvu živi više od 1,6 miliona ljudi rođenih u BiH, a sa drugom i trećom generacijom ima ih više od dva miliona. Šta je Ministarstvo, odnosno Vijeće ministara BiH učinilo na povezivanju iseljeništva i matice?
– Gotovo ništa. Naprotiv, više su nastojali da građane u dijaspori demotiviraju i još više udalje od BiH. Ništa nisu učinili da bi građanima BiH omogućili da imaju dvojno državljanstvo, da mogu nesmetano glasati bez velikih i komplikovanih zahtjeva. Čini se da mnogima nije u interesu da mi u dijaspori budemo dio glasačkog tijela. Kada bi se cijelom iseljeništvu omogućilo da nesmetano glasa na izborima, sigurno bi situacija bila drukčija i povoljnija. Mi već 10 godina tražimo da se osnuje ministarstvo za dijasporu po primjeru demokratskih država, pa i onih u našem okruženju, ali nažalost, sve je do sada ostajalo samo na inicijativi. To djeluje prilično deprimirajuće i obeshrabrujuće.
U dopisu Inicijative građana BiH navedeno je da je dijaspori stalo do napretka i dobrobiti domovine te da želite biti aktivno uključeni u izradu rješenja koja se odnose na vas. O čemu je riječ?
– Mi smo svjesni u kakvom okruženju živimo i koje su naše potrebe. Naš interes je osnivanje odgovarajuće institucije na nivou BiH koja će biti nadležna za sva pitanja koja se odnose na građane koji su van BiH, uključujući stvaranje aktivne mreže privredne diplomatije BiH u svakom DKP-u, u koju će biti uključeni predstavnici dijaspore u skladu sa njihovim kvalifikacijama i pokazanim rezultatima u oblastima u kojima djeluju.
Online glasanje
Tražimo transparentan, novi Izborni zakon, mogućnost online glasanja uz osnivanje posebne izborne jedinice, te direktno biranje predstavnika građana izvan BiH u najviše zakonodavno tijelo BiH – Parlamentarnu skupštinu. Javni školski servis za djecu roditelja porijeklom iz BiH također je jedan od naših interesa. Briga o čovjeku i njegovim potrebama naš je osnovni interes kako u novom odredištu, tako i BiH, na svakom dijelu njene teritorije. Dijaspori je itekako stalo do napretka i dobrobiti domovine i mi gajimo nadu da će naša Inicijativa naići na plodno tlo u ostvarivanju obostranih ciljeva, sve za dobrobit matične domovine i njenih građana kako unutar, tako i izvan njenih granica.
Izvor: EDIN BARIMAC / www.oslobodjenje.ba
