Ova brojka pokazuje znatno veći priliv od prvobitnih procjena, ali zvanična statistika istovremeno otkriva i drugu stranu medalje
Piše: Semira Degirmendžić – Raport.ba
Nakon što je u petak prošle sedmice zvanično istekao krajnji rok za prijem glasačkih paketa iz inostranstva, Centralna izborna komisija BiH ima i podatak o pristiglim glasovima građana koji su na proteklim općim izborima glasali putem pošte.
Kako je potvrđeno Raportu u CIKBiH , do devetog oktobra preuzeto je ukupno 123 vreće glasačkog materijala, unutar kojih se nalazi 33.621 pošiljka građana koji su glasali putem pošte.
“Do 09.10.2026. godine izvršen je prijem ukupno 123 vreća glasačkog materijala glasača izvan BiH koji se nalazio na poštanskom pretincu sa 33.621 pošiljki s tim da je je od toga 13 vreća bilo neuručenih pošiljki”, naveli su iz CIK BiH za Raport.
Ova brojka pokazuje znatno veći priliv od prvobitnih procjena, ali zvanična statistika istovremeno otkriva i drugu stranu medalje. Naime, unutar ovog materijala nalazi se i 13 vreća neuručenih pošiljki. To znači da mnogi glasački paketi nisu ni stigli na adrese bh. građana u dijaspori, pa su se vratile CIKBiH.
Hoće li glasove dijaspore prevagnuti u nekim rezultatima
Svi paketi koji prođu administrativnu provjeru i potvrdu da sadrže važeći poštanski pečat poslan najkasnije na dan izbora, idu na prebrojavanje u Glavni centar u Sarajevu. Zbog preciznosti i kontrole, ovi glasovi će proći kroz optičke skenere, ali i kroz obavezno ručno brojanje radi usporedbe rezultata.
Za glasanje izvan domovine ove godine bilo je registrovano ukupno 48.078 birača, od čega je većina dobila odobrenje za glasanje poštom, dok je manji dio građana iskoristio pravo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
S obzirom na to da su razlike među kandidatima na pojedinim kantonalnim i federalnim listama izuzetno male, upravo bi ove 33.621 pošiljke u kojoj su po četiri listića za različite nivoe vlasti, mogle donijeti prevagu i direktno uticati na formiranje budućih parlamentarnih većina.
Da glasovi iz inostranstva imaju snagu da potpuno prekroje izbornu mapu pokazalo se i na ranijim Općim izborima, kada je dijaspora direktno prelomila nekoliko ključnih utrka.
Glasovi važni za Bošnjake u NSRS i Državnom parlamentu
Najizraženiji primjer bio je izbor za potpredsjednika RS na izborima 2022. godine, gdje je nezavisni kandidat Ćamil Duraković tek nakon dodavanja glasova iz dijaspore preokrenuo rezultat i odnio pobjedu nad Senadom Bratićem.
Na ovogodišnjim izborima, u utrci za potpredsjednika RS trenutno vodi kandidat SDA Ramiz Salkić sa oko 9.500 glasova, dok Ćamil Duraković ima oko 6.200 osvojenih glasova. Iako Salkić ima prednost od 3.300 glasova, prebrojavanje više od trideset hiljada koverata iz inostranstva pokazat će da li će on potvrditi vodstvo ili nas, baš kao i prošli put, očekuje veliki preokret u režiji dijaspore.
Ovi glasovi su od presudnog značaja i za parlamentarni život probosanskih stranaka u RS. Na prošlim općim izborima, dijaspora je bila ključni jezičak na vagi koji je koaliciji Pokret za državu osigurao pet mandata u entitetskom parlamentu, kao i presudni državni mandat za SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
S obzirom na to da u ovogodišnjim preliminarnim rezultatima Koalicija za državu nije prešla izborni prag za ulazak u Narodnu skupštinu RS, a probosanske stranke trenutno nemaju nijednog sigurnog zastupnika iz ovog entiteta u državnom parlamentu, sve oči su uprte u pristigle vreće iz inostranstva.
Pored velikih nacionalnih utrka, pošiljke sa poštanskim pečatima tradicionalno kroje i konačan izgled kantonalnih skupština u Federaciji BiH. Iskustvo iz ranijih ciklusa pokazuje da ovi glasovi redovno pomjeraju kandidate na listama, odlučujući o onim posljednjim, graničnim mandatima koji kasnije diktiraju ko će, s kim i pod kojim uslovima formirati vlast.
