Poučena iskustvom neriješenog graničnog pitanja između Hrvatske i Slovenije, Europska unija upozorila je da više neće uvoziti takve probleme i da ih balkanske zemlje koje joj žele pristupiti moraju prije toga riješiti. Agencija France Presse donosi pregled tih sporova.
Albanija i Grčka
Sporazum iz 2009. između Tirane i Atine o granici na Jonskom moru poništen je iduće godine na najvišem albanskom sudu zbog “kršenja albanskih prava i interesa”. Dvije zemlje nadaju se da će sklopiti novi sporazum u aprilu. U igri su zalihe nafte i plina u tom sektoru, prenosi Hina.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska
Bosna i Hercegovina i Hrvatska dijele granicu dugu 1.000 kilometara. Potpisale su ugovor o granici za vrijeme predsjednika Franja Tuđmana i Alije Izetbegovića. Ugovor je ratifikovan u BiH parlamentu, ali u Saboru nije. Sporno je područje kod Neuma, jedinog izlaza BiH na more. Hrvatska je naknadno pronašla dokumenta koji pokazuju da su dva ostrva, Veli i Mali Škoj, kao i vrh poluostrva Kleka hrvatski, iako su u originalnom dokumentu pripali BiH. Sa BiH je problematična i tačka na Uni kod Hrvatske Kostajnice. Izgradnja Pelješkog mosta ne bi trebala da bude problem jer je Hrvatska 2007. dala garanciju BiH da taj most ni na koji način neće zadirati u njena prava.
Bosna i Hercegovina i Srbija
Sarajevo i Beograd moraju da se dogovore o bosanskoj enklavi kod Ruda na jugu BiH, naseljenoj i veličine četiri kilometara kvadratna, koja ulazi u srbijansku teritoriju. Drugi problem je srbijanski zahtjev za proširenjem teritorija na područje dvije hidroelektrane na Drini. Beograd takođe traži područje oko 12 kilometara duge željezničke pruge koja povezuje Srbiju i Crnu Goru a prelazi preko bosanske teritorije.
Kosovo i Crna Gora
Kosovo i Crna Gora potpisali su 2015. sporazum koji definiše granicu u jednom planinskom području. Crna Gora ga je ratifikovala, ali Kosovo nije zbog protivljenja opozicije čiji su zastupnici u parlamentu zbog toga bacili i suzavac. Predlog zakona ponovno je na dnevnom redu parlamenta.
Crna Gora i Hrvatska
Oko Prevlake, na granici sa Crnom Gorom, na snazi je privremeni režim iz 2002. – kopnena granica je povučena kod mjesta Konfin, tako da “kopno” pripada Hrvatskoj, dok je morska zona uz lijevu obalu Prevlake “mješovita zona”.
Srbija i Kosovo
Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova na čijem sjeveru živi srpska manjina.
Srbija i Hrvatska
Dvije zemlje pokušavaju od 2003. dapostignu dogovor o dijelu granice kod Dunava, nedaleko od Bačke Palanke. Hrvatska se poziva na katastarske granice iz bivše Jugoslavije. Prema katastru, na lijevoj, “srbijanskoj” strani Dunava Hrvatska ima 11.500 hektara, a Srbija na desnoj, “hrvatskoj” strani ima 900 hektara zemljišta. Srbija smatra da granica treba da ide sredinom rijeke. To temelji na argumentaciji da je skupština Vojvodine 1946. donijela privremeni zakon kojim je rekla da granica ide Dunavom.
