Biznis

Zašto su skupe avio-karte sa Sarajevskog aerodroma: Samo takse koštaju 59 KM

Sarajevo ima dvostruko više stanovnika od Podgorice, ali njegov međunarodni aerodrom po broju putnika znatno zaostaje za podgoričkim. Letovi iz Sarajeva najskuplji su u regiji, a čak 59 KM iznose samo takse koje putnik plati uz jednu avionsku kartu.

Za komparaciju aerodroma u Sarajevu (1.046.635 putnika u 2018. godini) odličan je onaj podgorički koji je u prošloj godini imao oko 250 hiljada putnika više. Značajna je to razlika, posebno kada se u obzir uzme da Podgorica ima skoro upola manji broj stanovnika te blizinu odličnog aerodroma u Tivtu koji opsluži više putnika godišnje i od podgoričkog aerodroma (1.245.999 putnika u 2018. godini).

Sarajevski aerodrom svaku godinu ima iskazan porast broja putnika (skoro deset posto u 2018. godini u odnosu na godinu ranije), rast se nastavio i u ovoj godini, ali sve se uklapa u trendove rasta avionskog saobraćaja u regiji. Uvriježeno je mišljenje da bi Međunarodni arodrom u Sarajevu trebao imati i dvostruko više putnika.

Razlozi manjeg broja putnika obično se vide u najskupljim taksama ili naknadama koje ukupno iznose 59 KM. Zanimljivo je da Turskoj, u kojoj cvjeta aviosaobraćaj, aerodromske takse plaćaju samo domaći državljani i one iznose 50 lira (oko 15 KM).

18 eura ostane Aerodromu

Kako su za Klix.ba kazali s Međunarodnog aerodroma Sarajevo, putnički servis ili naknada postoji na svakom aerodromu i isti na MAS iznosi 18 eura i jeste prihod MAS-a, a radi se u suštini o naknadi za korištenje aerodromske infrastrukture, korištenju prostora, instalacija i uređaja putničkog terminala. Izuzetak su djeca do dvije godine.

“Prihode od ove naknade MAS koristi za unapređenje infrastrukture i usluga koje koriste putnici. U vezi s ovim, bitno je napomenuti da se iz ove naknade – putničkog servisa osiguravaju i znatna sredstva za osiguranje MAS-a, napominjući i da većina drugih aerodroma ima posebnu security naknadu u ovu svrhu, dok ista na MAS-u ne postoji. Istovremeno, avioprijevoznici imaju obavezu transfera sredstava po osnovu putničke takse u iznosu od 10 eura po putniku, koju je uvela Vlada FBiH 2005. godine i koja se koristi za razvoj civilnog zrakoplovstva, a ista je u primjeni samo za avionske kompanije koje operiraju s MAS-a. Također, 2017. godine BHDCA je uvela naknadu koju plaćaju avioprijevoznici po prevezenom putniku u odlasku s aerodroma u Bosni i Hercegovini i po toni prevezene robe/tereta u odlasku s aerodroma u Bosni i Hercegovini”, kazali su.

Da zaključimo, naknade koje su uključene u cijenu karte za putnike koji lete sa sarajevskog aerodroma su sljedeće: 35,20 KM – naknada za korištenje aerodromske infrastrukture, 20,00 KM taksa – naknada za razvoj i unapređenje prometa u FBiH i 3,00 KM – naknada BHDCA što sve ukupno iznosi 59 KM.
NAPOMENA: MAS raspolaže isključivo naknadom za korištenje putničke infrastrukture u iznosu od 18,00 EUR, odnosno 35,20 KM.

Za izgradnju drugih aerodroma

Napominju i kako odluku o formiranju cijena karata donose avioprijevoznici isključivo na osnovu svojih internih kalkulacija i procjene tržišta.

“Naime, u cijenu karte ulaze: tarifa prijevoznika, naknade aerodroma, naknade za gorivo i naknade za civilni zračni prevoz, te PDV. Prilikom izračuna cijena, kompanije koriste složene sisteme za upravljanje prihodima. Važno je istaći i to da su naknade fiksne, a tarifa se formira na temelju očekivanog bookinga, trenutnog bookinga na letu, ali i mnogih drugih parametara s ciljem maksimalne popunjenosti aviona i ostvarivanja maksimalnog prihoda”, kazali su za Klix.ba s MAS-a.

Cijene avionskih karata direktno se odražavaju na broj putnika, a time i turista koji na ovaj način stižu u našu zemlju.

Edita Đapo, ministrica okoliša i turizma u Vladi Federacije BiH, za Klix.ba kaže kako bi ona kao resorna ministrica za turizam voljela da tih taksi nema, ali da je to odluka Vlade.

“Tim sredstvima finansira se i gradnja drugih naših aerodroma, a to pitanje treba postaviti premijeru i resornom ministru za saobraćaj”, kazala je za Klix.ba Đapo.

Smanjenje taksi u konačnici vodi do ekonomskog rasta

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako je njegov generalni stav da se takse, ne samo aerodromske, već i druge, kao dio parafiskalnih nameta, trebaju smanjivati. Na taj način, može doći do povećanja prometa, dolaska turista, što je vrlo bitno za povećanje ekonomskog rasta.

“Otvaranje mogućnosti za brži i lakši prijevoz omogućava turističke posjete. Od svakog turiste koji dođe u neku zemlju država ima višestruke koristi. Raste potražnja za hotelskim smještajem, što je signal za nova domaća ulaganja u proširivanje smještajnih kapaciteta, što opet znači otvaranje novih radnih mjesta u uslužnoj djelatnosti. Građevina ima dodatne poslove, koje do sada nije imala, tako da i taj segment ima rast zaposlenih. Pozitivni efekti se ogledaju i u drugim uslužnim djelatnostima, ali najbitniji efekt jeste rast potrošnje”, kazao je.

Nastavlja kako, makroekonomski gledano, što više novca turisti troše, kako za smještaj tako i za hranu i druge aktivnosti, raste potrošnja na nivou ekonomije, koja dovodi do rasta potražnje na tržištu, a koja opet dovodi do otvaranja novih radnih mjesta, proizvodnje, a u konačnici povećanja ponude.

“Država uzima više novca kroz indirektne poreze, konkretno PDV. Iz razloga što je potrošnja glavna stavka u izračunu BDP-a jedne zemlje, rast potrošnje ima pozitivne efekte i na ekonomski rast, tako da kao ekonomija onda napredujemo”, zaključio je Hodžić.

R. D./Klix

Related posts

Bosnu i Hercegovinu je u prvih deset mjeseci ove godine posjetilo skoro 1,3 miliona turista

Direktna strana ulaganja za devet mjeseci 2018. godine iznose 668,6 miliona KM

Povratnik iz Njemačke: Mladi Dobojlija unikatni nakit prodaje širom svijeta

Urednik BiH Info Desk

Leave a Comment

Visit us on Facebook