Društvo

Ajna Jusić jedna je od sedam žena koje svijet slavi u 2020. godini

Ajnu Jusić je životna priča potakla da postane aktivistkinja i bori se za sve ljude koji su kao i ona rođeni zbog rata. Njena borba je svakim danom postajala veća što su uvidjele i organizacije van granica BiH. Tako je ova mlada osoba postala jedna od sedam žena liderica koju svijet treba slaviti u ovoj godini.

Ajnu je britanska agencija Shape History izabrala da stoji rame uz rame s doktoricom Shuping Wang koja je razotkrila aferu u Kini u vezi s krvi zaraženom HIV-om, aktivistkinjom za borbu protiv klimatskih promjena Vanessom Nakate, Luluom Said Ameir koja se zalaže za prava djevojčica na pristup sanitarnim proizvodima, Leahom Sibener koja je osnova fondaciju koja traga za lijekom protiv raka, Barbarom Lee – kongreskinjom koja je podigla svoj glas u Kongresu SAD-a protiv davanja ovlaštenja upotrebe vojnih snaga bez prethodne saglasnosti 2001. godine i Ilwadom Elman koja se bori za ljudska prava u Somaliji.

Ajna Jusić



Nagrada kao inspiracija za daljnju borbu

U razgovoru za Klix.ba Ajna nam je ispričala da se i sama iznenadila kada je čula za ovu nagradu jer je o njoj nije niko obavijestio. S ushićenjem nam je opisala za nju tada nevjerovatan trenutak kada shvatila da je za njeno dugogodišnje zalaganje ova značajna nagrada došla kao kruna.

“Informaciju o toj nagradi sam vidjela na Twitteru i uopće ne znam kako je započeo taj izbor ni otkud ideja da mene izaberu. Shape History je skup mnogih svjetskih organizacija koje rade nevjerovatne stvari te su između sebe napravile dogovor o navedenom izboru. Kada sam im poslala poruku zbog čega me nisu obavijestili rekli su da je ovo bilo iznenađenje u ovom teškom periodu zbog koronavirusa. Zaista je nevjerovatna čast i sretna sam u suštini što je jedna ovakva nagrada došla u BiH jer mislim da ovaj vid priznanja može otvoriti neka nova vrata za naše Udruženje, ali će pomoći i mnogim ljudima da se odvaže i pokrenu istu priču kao i mi u BiH jer problem djece rođene zbog rata ne dešava se samo ovdje nego širom svijeta”, kazala nam je Ajna.

Ajna je predsjednica Udruženja “Zaboravljena djeca rata” koje je osnovano prije dvije godine. Do sada je, kako nam je ispričala, okupio veliki broj ljudi koji imaju istu, ali opet različitu životnu priču i bol. Na početku, kako je dodala, djelovalo je kao da će biti teško uspjeti da se čuje za njih, ali sada je situacija sasvim drugačija.

“Sva aktivnost svodila se nekako na komunikaciju s društvom bilo nam je jako važno podići svijest na nivo da ljudi u što većem broju saznaju da smo s njima i da na taj način spriječimo bilo koju vrstu diskriminacije. Mnogo naših aktivnosti je upravo bilo fokusirano na stigmu i diskriminaciju nad preživjelim ženama. Pokrenuli smo inicijativu “Ime jednog roditelja” gdje smo pokušali i nadam se da smo na dobrom putu na izmjeni i dopuni obrazaca koji zahtijevaju ime oca kao identifikacionu stavku svakog pojedinca jer mi kao udruženje i djeca rođena zbog rata u većini slučajeva nemamo ime oca, a stalno nam se to nameće i traži”, istakla je Ajna.

Bez konkretne podrške države

U posljednje vrijeme, kako nam je ispričala sagovornica, sve aktivnosti su usmjerene na uspostavljanju jedinstvenog zakona koji će govoriti o djeci rođenoj zbog rata.

“Na taj način bi BiH odveli u historiju i poslali poruku da je ova država spremna raditi mnogo pozitivnih stvari i djelovati lokalno, a misliti globalno pri čemu najviše mislim na to da bi bila prva država s takvim zakonom, a koji može biti model drugim državama koje imaju identičan problem s djecom rođenom zbog rata”, pojasnila nam je Ajna.

Međutim, kako bi se sve to postiglo potrebno je razumijevanje i konkretna pomoć države.

“Imali smo nekoliko sastanaka s predstavnicima vlasti što je dobro, međutim, od toga se nijedan dalje korak nije napravio, a sve dok se ne uspostave određene zakonske izmjene i dopune što mi i tražimo. Nažalost za ovu temu imaju više senzibiliteta u drugim državama, ali one nam ne mogu pomoći koliko može BiH. Mogu doprinijeti našem aktivizmu što zapravo i jeste veoma dobra podloga da se sa sistemom lakše borimo”, dodala je Ajna.

A boriti se jeste teško za prava svakog djeteta koje je rođeno zbog rata, kao i za majke koje su pretrpjele i preživjele silovanje, kazala nam je Ajna i dodala da je svjesna da će to sve trajati godinama.

“Ali svaki dan te borbe je jako značajan pogotovo što na taj način ohrabrujemo i naše majke i članove i povećava se nekako i društvena svijest na ovu temu jer kada se sjetim prije dvije godine smo bili na nuli niko nije znao da postojimo, a sada već cijeli svijet zna za nas i bez obzira koliko je nama lično teško govoriti o svemu ovome ova borba zaista vrijedi i mislim iskreno da ćemo uspjeti u ovome”, istakla je Ajna.

Ajna se često suočavala s diskriminacijom i stigmom

U BiH je tokom rata silovano između 20.000 i 50.000 žena i kako nam je Ajna ispričala upravo zbog toga što se smatraju samo brojkama nikada se nisu ohrabrile pričati o svemu onome što su preživjele.

S mnogim vrstama diskriminacije i stigme se i Ajna suočavala, ali kako je ispričala uvijek je, ali i sada savjetuje mladim ljudima da se ne osvrću na takva mišljenja jer, kako je naglasila, nijedno ljudsko biće ne treba nositi obilježje koje mu društvo nametne.

“Mi nismo djeca mržnje već obični ljudi koji zaslužuju jednak tretman kao i ostali. Koliko god da ovaj odnos donosi psihološke poteškoće jer je iza ovog odnosa jedna velika trauma, ali ovo je s druge strane samo čisti majčinski odnos prema djetetu i obrnuto. Ne smiju se majke osuđivati što su davale djecu na usvajanje nakon onog što su proživjele jer tada nisu imale adekvatnu podršku, ali isto tako ni odnos između moje majke i mene nije nije posebno drugačiji zbog toga kao što se cijeli život misli, naša povezanost je čista i iskrena”, zaključila je na kraju razgovora Ajna Jusić.

A. B./Klix.ba

Related posts

Sirene povodom Dana sjećanja na genocid u Srebrenici 11. jula u 12 sati

Editor

Klinika u Linzu preminulog muža Austrijanke “pretvorila” u Bosanca

Ukinut policijski sat i karantin u FBiH

Urednik BiH Info Desk

Leave a Comment