Biznis

Pola postojećih investitora u BiH planira nastaviti projekte započete prije korone

Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA), saopćila je da se pandemija koronavirusa negativno odrazila na strane investicije u BiH zbog čega se njena ekonomija suočava sa mogućom dubokom recesijom. Tek 50 posto investitora će i nastaviti započete projekte.

Evidentno je da je pandemija virusa Covid 19 prouzrokovala turbulencije i posljedice najviše u zdravstvenoj sferi ali posle toga i u svim ostalim sferama društvenog života na cijeloj planeti pa neizbježno i u BiH. Negativan odraz ovakve globalne situacije stvorilo je dugotrajno negativan trend u direktnim stranim investicijama u BiH. Čak i prije izbijanja pandemije Covid 19 direktne strane investicije (DSI) na globalnom nivou bile su u padu zbog nesigurnosti trgovinske politike, pada stope prinosa od DSI te promjene forme međunarodne proizvodnje, saopćeno je iz FIPA-e,

Predviđa se da će globalni tokovi DSI opasti i do 40% u 2020. u odnosu na 2019. kada su iznosili 1,54 triliona US$ i bili veći za 3% u odnosu na 2018. Kada se sve to posmatra u BiH, iznos pasive DSI (prilivi u BiH) u 2019. iznosili su 899 mil. KM što je bilo povećanje za 11,6% u odnosu na 2018. Prije pandemije 79,3% investitora  navelo je da planira nove investicije i reinvesticije  u 2020. u BiH. Tokom maja mjeseca ove godine Agencija je uradila Aftercare online upitnik sa postojećim investitorima i dobila sledeće odgovore:

– Njih 50% potvrđuje nastavak planiranih investicija u BiH koje su dogovorene i prije Covida

– 40% će najvjerovatnije odgoditi planirane investicije

– 2 kompanije planiraju premještaj dijela poslovnih aktivnosti  izvan BiH a, 1 kompanija će potpuno obustaviti investicione aktivnosti.

Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH već u prvom kvartalu 2020. godine registrovano je smanjenje DSI za 3,4% što kao neto finansijska pasiva iznosi  – 243,2 mil. KM.

Ekonomija BiH, koja je i prije Covida 19 bila na putu usporavanja, sada se suočava s mogućom dubokom recesijom. Ako uzmemo u obzir izvještaje međunarodnih institucija o položaju BiH na globalnom nivou i tome dodamo posljedice pandemije, jasno je da će efekti po našu ekonomiju i privredu biti skoro dramatični.

Bosna i Hercegovina  je ponovo prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja pogoršala svoj ranking u odnosu na prošlogodišnji izvještaj, i to za jednu poziciju, te se nalazi se na 90.mjestu. Najslabije smo plasirana država našeg regiona, a među najlošijim u Evropi. Bosna i Hercegovina je najslabije rangirana u oblasti pokretanja poslovanja, gdje smo 184. i u odnosu na prethodnu godinu pogoršali smo svoju poziciju (bili 183. na svijetu). Bosna i Hercegovina je takođe loše plasirana u oblasti dobijanja građevinskih dozvola, gdje zauzima 173. mjesto (bili 167. u svijetu). Za dobijanje građevinskih dozvola potrebno je proći 17 procedura i čekati 180 dana, troškovi su 20.3% vrijednosti objekta. BiH je značajno poboljšanje postigla u kategoriji dostupnosti električne energije gdje smo na 74.mjestu (u prethodnom izvještaju 130.), a za dobijanje elektične energije potrebno je 5 procedura i 69 dana. Već godinama smo loše plasirani i na osnovu plaćanja poreza, a prema posljednjem izvještaju smo na 141. poziciji.Za plaćanje poreza su navedene čak 33 procedure i potrebno je odvojiti 411 sati u toku godine.

Prema objavljenom Globalnom izvještaju konkurentnosti 2019 Svjetskog ekonomskog foruma, Bosna i Hercegovina se nalazi na 92. mjestu od ukupno rangirane 141 države, te je za jednu poziciju lošije pozicionirana u odnosu na prethodni izvještaj. U poređenju sa državama našeg regiona i Evrope, Bosna i Hercegovina je i u ovogodišnjem izvještaju najslabije rangirana.

Prema Indeksu ekonomskih sloboda  2019, Bosna i Hercegovina se nalazi na 83. mjestu od ukupno 180. zemalja svijeta (na 37 mjestu od 44 zemlje u Evropi). U odnosu na prošlu godinu, kada je naša zemlja zauzimala 91.mjesto, ostvaren je izvjestan napredak, te se zadržala u grupi „ekonomski umjereno slobodnih“ država. 

Prema Forbsovom izvještaju o najboljim državama za poslovanje iz decembara 2018, Bosna i Hercegovina je tek na 98. mjestu, te je najslabije rangirana država našeg regiona.

Na osnovu ovih izvještaja  jasno je da slika poslovnog ambijenta BiH nije pozitivna. Uobičajeno smo posljednji u odnosu na zemlje regiona i druge evropske zemlje. 

Glavni ekonomski prioriteti BiH svakako bi morali biti:

– Ubrzanje integracija u EU

– Jačanje finansijskog sistema

– Reforma javne uprave

– Osiguranje ekonomskog rasta podsticanjem dinamičkog i konkurentskog privatnog sektora.

Sporost ili zastoj u otklanjanju poslovnih barijera i loša pozicija BiH u izvještajima međunarodnih institucija, otežavaju predstavljanje BiH kao pozitivne destinacije za ulaganje i privlačenje stranih investicija. No i pored evidentnih teškoća i objektivnih prepreka izazvanih pandemijom želimo istaći da Agencija za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) i dalje radi na realizaciji postojećih i pribavljanje novih projekata koji bi mogli biti interesantni za potencijalne strane investitore u BiH. Trenutno je u fazi razrade 285 „FIPA projekata“ i to:

– Poljoprivredno-prehrambeni sektor – 72 projekta

– Metaloprerađivački sektor – 17 projekata

– Energetski sektor – 52 projekta

– Turizam – 51 projekat

– Drvni sektor – 11 projekata

– Nekretnine – 22 projekta

– Tekstilni sektor – 5 projekata

– Sektor inovacija – 20 projekata

– Drugi sektori – 35 projekata

Pored ovih u realizaciji su i prioritetni projekti Vlade Republike Srpske (66 projekata) i Vlade Federacije BiH (112 projekata).

Sigurno je da bi realizacija bar većine od ovih projekata značajno doprinijela poboljšanju ekonomskog i privrednog ambijenta i imidža BiH kao i njenom privrednom rastu koji bi se potvrdio najprije kroz zapošljavanje ljudi.

Ono što je izvjesno u ovom trenutku kao važno uporište za privredni oporavak od posljedica pandemije jeste pomoć od strane Vijeća EU koje je u okviru iznosa za pomoć zemljama Zapadnog Balkana predvidjelo i 250 mil. eura za BiH.

Fipa

Related posts

Tuzlanka Zerina Gegić ručno izrađenu obuću izvozi širom svijeta

Editor

Gastarbajteri zarađuju puno manje od Njemaca

Editor

Kompanija FTM d.o.o. Novi Travnik – pozitivan primjer saradnje bh. dijaspore i realnog sektora

BHD Info Desk Administrator

Leave a Comment

Visit us on Facebook