BiH dijaspora

(Video) Alma Zadić – Lice i naličje austrijskog sna

banner

Na čelu Ministarstva pravosuđa Austrije je od prošle godine Alma Zadić, prva ministrica u istoriji ove zemlje migrantskog porijekla. Za LIMITless DW-a govori o pozitivnim i negativnim stranama austrijskog društva.

Ti to ionako ne možeš“, bile su riječi koje je učiteljica uputila devetogodišnjoj Almi Zadić nakon što ju je zamolila da joj objasni što treba uraditi na testu iz matematike. Zadić u tom trenutku nije imala problem sa znanjem matematike, nego sa nerazumijevanjem njemačkog jezika. Upravo je naime s obitelji, kao izbjeglica, stigla u glavni grad Austrije. U tom trenutku Zadić je jedina migrantkinja u razredu i jedina koja ne govori njemački. Bilo je to prvi put, rekla je Zadić jednom prilikom kasnije, da je osjetila da je drugačija.

Ironija je da je Zadić u Beč upravo stigla iz društva u kojem su ljudi u tom trenutku doslovno gubili život jer su bili drugačiji. Zadić je rođena u Tuzli, koju je napustila s porodicom u vrijeme rata u BiH.

„Što bi bilo da nisam promijenila školu?“

Nakon nesretne epizode sa učiteljicom Zadić uskoro, kako je sama kasnije jednom prilikom rekla, „na sreću“ mijenja mjesto stanovanja u Beču, a time i školu. U novoj školi je puno djece-migranata među kojima su i oni koji znaju, ali i oni koji tek uče njemački. Učiteljice također imaju više iskustva u radu s migrantskom djecom. Njemački savladava brzo, ali što je još važnije počinje „osjećati da je kod kuće“. 

„Šta bi bilo da nisam promijenila školu“, zapitala se Alma Zadić godinama kasnije u svom govoru za TED Talk.

Šta bi bilo ne znamo, ali znamo što jest bilo: Zadić je završila studij prava na Univerzitetu u Beču, magistrirala i doktorirala pravo na istom Univerzitetu, godinu dana boravila na Columbia University u New Yorku gdje je dobila zvanje „master of laws“.

YouTube

Najvažnije pitanje: Odakle si?

Zadić, nakon završetka studija, najprije kao odvjetnica radi za međunarodnu advokatsku kancelariju, a onda se odlučuje započeti političku karijeru i pridružuje se Listi Pilz: „U momentu kada sam otišla u politiku u tom momentu sve drugo je otišlo u pozadinu i najvažnije pitanje je bilo: odakle je, kad je došla u Austriju, kako je došla? Sve se fokusiralo na to pitanje“, kaže Zadić u ekskluzivnom intervjuu za LIMITless Deutsche Welle-a. 

Sa Listom Pilz Zadić ulazi u Nacionalno vijeće Parlamenta Austrije. Pitanje odakle je i tu nastavlja igrati važnu ulogu. Tokom jedne debate o sigurnosti u Austriji, dok izlaže za govornicom, jedan od poslanika joj dobacuje: „Nije ovo Bosna“. U replici Zadić reagira vrlo emotivno i pomenutom poslaniku poručuje: „U debati zasnovano na činjenicama Vi niste iznijeli argumente, Vi ste se pozvali na moje porijeklo i to porijeklo upotrijebili protiv mene, reducirali ste me na moje migrantsko porijeklo i ja Vas pitam zašto“, rekla je Zadić, a onda i postavila pitanje: “Kada se postane Austrijanac?”. Odnosno: “Što je potrebno učiniti da bi neko bio prihvaćen kao Austrijanac?”.

To pitanje će se tek postaviti relevantnim nakon što nastavi svoj politički angažman i ispiše doslovno istoriju. Zadić naime nakon članstva u Listi Pilz mijenja politički dres i prelazi u Zelene s kojima naravno ima i veću šansu za politički napredak što se upravo i događa: Zeleni početkom 2020. prvi put u svojoj istoriji ulaze u austrijsku Vladu, a Zadić postaje prva ministrica u istoriji Austrije migrantskog porijekla.

Desetine hiljada prijetnji

No od trenutka kada postaje ministrica pravosuđa Austrije napadi na nju postaju češći i brutalniji. Do oktobra 2020. godine registrirano je oko 28 000 kazneno-pravno relevantnih prijetnji koje je Zadić dobila od kako je postala ministrica. Prijetnje su dovele do toga da je dobila 24-satnu policijsku zaštitu. „Puno te mržnje koju sam dobila je bilo u nekoj jakoj formi jer sam ja u javnosti. Međutim dosta naših ljudi i ljudi koji imaju migrantsku pozadinu imaju ista iskustva“, kaže Zadić.

Ona međutim kaže da je paralelno s prijetnjama naišla i na veliki talas solidarnosti. Kaže da je veliki broj građana Austrije zvao u Ministarstvo kako bi joj dali podršku: „Ima mali broj ljudi koji misli da to što neko ima migrantsku pozadinu ne može postati ministar u Austriji, ali velika većina misli drugačije“, kaže ona. 

Hoće li uvesti šerijat, glasila je jedna od provokacija koja aludira na to da je Zadić u relgijskom smislu muslimanka. Njena stranka je međutim već nakon prvih napada požurila saopćiti da Zadić nije muslimanka. Je li to bio pravi odgovor, pitamo. Zašto je to pitanje relevatno? Zadić kaže da se slaže da to pitanje ne bi trebalo biti relevantno: „U pravoj sekularnoj državi kao što je Austrija ili kao što su države EU to ne treba biti ni problem, ni relevantno pitanje“.

Zadić je napustila jednu zemlju bježeći od rata i razaranja, bježeći od činjenice da su u to vrijeme ljudi ubijani zbog drugačijeg imena i prezimena. No godinama kasnije u demokratskoj, industrijski razvijenoj zemlji se susreće sa tim da ponovo ne biva prihvaćena (pa makar bila i u pitanju, kako kaže, manjina građana) upravo zbog drugačijeg imena i prezime, porijekla, nacije, vjere,… „To frustrira, to veoma frustrira“, kaže Zadić. 

Bolan kompromis ili …

No to nije jedini razlog za frustraciju: Bivša izbjeglica danas je u vladi sa koalicionim partnerom koji vrlo jasno odbija prijem izbjeglica u Austriju. Kancelar Sebastian Kurz vrlo jasno kaže da je izbjeglička politika iz 2015. bila pogrešna. Koliko je bolan bio kompromis za ulazak u vladu, pita li smo Zadić. „Ne bih to nazvala kompromisom“, kaže ona. „Kada smo u koaliciji imamo i mogućnost nešto promijeniti, kada smo u opoziciji ne možemo ništa promijeniti“. Ne zvuči uvjerljivo, ali zato paralela koju pravi sa sadašnjim i nekadašnjim izbjeglicama, među kojima je i sama bila, zvuči isto:

„Puno toga što se dešava sa sadašnjim izbjeglicama se prije 25 godina dešavalo sa nama“, kaže Zadić i dodaje kako se i tada govorilo da je Austrija puna i postavljalo pitanje zašto se primaju izbjeglice.

Kada je riječ o tome gdje je domovina Zadić kaže da je također imala krizu identiteta i da je odgovor zapravo pronašla tokom boravka u New Yorku: „Tu sam vidjela da se čovjek ne mora odlučiti. Ne moram reći: Ja sam Austrijanka, nisam Bosanka, nego sam oboje. To što sam rođena u Tuzli je isto tako dio mene kao i to što sam što sam odrasla u Austriji“, kaže Alma Zadić, bivša izbjeglica iz BiH, koja je u Austriji dobila 24-satnu policijsku zaštitu nakon prijetnji koje je primila od kako je prije nepunu godinu dana postala ministrica pravosuđa u toj zemlji. 

Zorica Ilić (DW)

Link: Alma Zadić – Lice i naličje austrijskog sna | Politika | DW | 11.01.2021

Related posts

SAD: BiH pisac Aleksandar Hemon jedan od scenarista novog nastavka “Matrixa”

Uprkos restrikcijama, Bosanci i Hercegovci u Skandinaviji pronašli način kako da obilježe Dan državnosti

Urednik BiH Info Desk

DINO REDŽIĆ I NICK KRKUTI DOSTAVILI HRANU ZA DOKTORE I BOLNIČKO OSOBLJE “METROPOLITAN HOSPITAL” U NEW YORKU

Urednik BiH Info Desk

Leave a Comment