BiH dijaspora

Göteborg: Dr. Majda Mehmedović, ponos BiH

banner

Nakon što se, zahvaljujući našoj današnjoj sagovornici, bh. zastava zavihorila ispred Medicinskog fakulteta Sahlgrenska Akademin u Göteborgu, uslijedilo je oduševljenje Bosanaca i Hercegovaca

Zastava Bosne i Hercegovine istaknuta ispred univerziteta u Göteborgu privukla je pažnju bosanskohercegovačke javnosti. Na ovom divnom prizoru koji je mnoge obradovao možemo zahvaliti dr. Majdi Mehmedović, Zvorničanki koja je prije nekoliko dana odbranila doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu Sahlgrenska Akademin u Göteborgu.

RADOZNALA NARAV

Željela sam saznati više o Majdi, njenom porijeklu, odrastanju, obrazovanju…, a ona je pristala svoju životnu priču podijeliti sa nama i vama.

– Mama, mlađi brat i ja smo iz Zvornika izbjegli u Austriju početkom rata u BiH, odakle smo se preselili u Njemačku. Sa ocem, koji je u međuvremenu bio u logoru Batković kod Bijeljine, konačno smo se spojili 1996. godine u Švedskoj. Odrasla sam u Örebrou, a trenutno zbog završetka doktorata živim u Göteborgu, priča nam Majda koja za sebe, s obzirom na to da je živjela u nekoliko zemalja, kaže da je svjetsko dijete. Međutim, mir i sigurnost je porodica Mehmedović osjetila tek dolaskom u Švedsku.

– Djeca k’o djeca – lako smo se navikli na nove okolnosti, ali roditelji su se pitali kako odgojiti djecu u novom i tuđem svijetu. Ipak, divno smo se uklopili u društvo i nije nam ništa falilo. Roditelji su se borili da nam pruže sve što mogu i da nas izvedu na pravi put, i u tome su uspjeli. Nije ništa bajno, naravno. Mada često pomislim kako bi bilo da smo ostali dolje, da nije bio rat. Ali, nema smisla o tome razmišljati. Život koji imamo ovdje je sve što znamo i divan je, kaže naša sagovornica.

Znanje i školovanje su najbitniji, govorili su mama Rizafeta i babo Alija svojoj djeci, a s obzirom na to da su izbjeglice, morali su se dodatno boriti. Srećom, u Švedskoj to i nije teško jer ova država pruža besplatno školovanje svim svojim građanima. Tako je i Majda ostvarila svoj san.

– Ja sam radoznale naravi, i još kao djevojčica u Zvorniku sam željela da budem ljekar. Ovaj cilj se održao kroz školovanje, pa je tako moja ljubav prema hemiji i biologiji u gimnaziji ojačala. Za mene je priroda i porijeklo života na našoj planeti veliko čudo koje želim da shvatim. Svaki detalj me interesuje – kako to da mi dišemo, da živimo, kako to da DNK odlučuje sve, priča dr. Mehmedović koja je izabrala studij molekularne biologije na Lund Univerzitetu u južnoj Švedskoj.

Stekla je ogromno znanje studirajući medicinske predmete, biohemiju, celularnu biologiju, molekularnu i tumor biologiju, itd. Međutim, magistrirati nije bilo dovoljno – naša sagovornica je odlučila i doktorirati. Tako je Majda stekla 12 godina radnog iskustva i pet godina studiranja.

– Medicina je ogromno područje nauke. Da bismo mi imali prednost koju danas imamo u liječenju raznovrsnih bolesti, prije svega moramo razumjeti procese iza njih. Jer lijeka nema bez istraživanja i nauke, ističe ona, pa dodaje:

– Tokom studiranja, radila sam u dvije različite grupe istraživanja. Na Univerzitetu Lunda sam radila magistarski rad u grupi koja je imala interes za malariju i afričku bolest spavanja, na odjeljenju molekularne biofizike. Poslije toga sam provela nekoliko mjeseci u Južnoj Africi, gdje sam radila eksperimente s raznovrsnim potencijalnim lijekovima. Nastavila sam studije još jednu godinu u laboratoriji na Stockholm Univerzitetu, na odjelu biohemije i biofizike, i odradila još jedan magistarski rad. Cilj je bio biohemijski istražiti koji proteini postoje u rodu bakterija mikroplazme, kao što je tuberkuloza, da bi se mogli naći potencijalni lijekovi za njih.

DNK U ORGANELI MITOHONDRIJE

Na kraju sam svoj doktorat upisala na Medicinskom fakultetu Sahlgrenska Akademin Univerziteta Göteborg, na odsjeku Medicinske biohemije i celularne biologije, u oblasti Medicinske nauke.

Doktorsku disertaciju je radila u grupi profesorice Marie Falkenberg (Maria Falkenberg), koja djeluje u polju razumijevanja organizovanosti i funkcionisanja DNK u organeli mitohondrije. Za portal Moja BiH objasnila je temu svog istraživačkog rada.

– Svaka ćelija ima DNK u nukleusu, takozvane hromosome, koje nasljeđujemo od roditelja – jedna kopija od mame, druga od oca. A imamo i drugi tip genetike u sebi koji nasljeđujemo samo od majke, tzv. mitohondrijalna DNK koja u ćelijama može biti u velikim brojevima, čak do 10.000. Ovaj DNK je ostatak evolucije koja je prije otprilike dvije milijarde godina nastala između bakterije i praćelije, koje su zajedno napravile ćelije današnjih kompleksnih organizama. U mitohondrijama se nalaze kompleksi proteina tzv. respiratorni lanac, koji pretvara energiju koju primamo kroz ishranu u ATP molekule, što ćelija koristi za raznovrsne procese poput hodanja, pumpanja krvi iz srca, čišćenja tijela od jetre, itd. Mitohondrijalni DNK (mtDNK) ima gene koji su dio tog lanca i bez kojeg mi ne možemo da živimo. Kada nešto nije uredu sa mašinom koja održava mtDNK ili samom DNK molekulom, onda se stvaraju različite tzv. metabolične bolesti, poput slabosti mišića, nervnog sistema, pa čak i Parkinsonova ili Alzheimerova bolest, karcinomi… Stoga, tema i naslov mog doktorskog rada je “Regulation of Human Mitochondrial DNA Replication and Transcription” – Regulacija humane mitohondrije DNK replikacije i transkripcije, otkriva nam Majda.

Mnogo je toga nepoznato o sistemu u mitohondrijama, ističe naša sagovornica, ali ogromno zadovoljstvo bilo je raditi sa profesoricom Falkenberg koja je u ovoj branši izuzetno uspješna.

Put do disertacije bio je dug i bolan, s obzirom na to da je u procesu njene izrade Majdin otac izgubio bitku protiv karcinoma…

– Bilo je teško, ali kao što mi je babo uvijek govorio: Uporni završavaju, njegove riječi su me držale i gurale naprijed. Ne treba se predati, treba biti uporan i tvrdoglav u svom cilju, kaže dr. Mehmedović, a sudeći po zastavi koja se u njenu čast zavihorila u Göteborgu – u tome je i uspjela! Oba Majdina identiteta – i švedski i bosanskohercegovački – predstavljena su ovim činom, na što je i sama jako ponosna, a da će reakcija javnosti biti kakva je bila, apsolutno nije očekivala. Ovim putem zahvalila je svim Bosancima i Hercegovcima na toplim riječima podrške.

Kada je riječ o planovima za budućnost i profesionalnim ambicijama, dr. Mehmedović nam otkriva kako je otvorena za različite opcije.

– Dvoumim se da li da nastavim sa istraživanjem u akademskom smjeru ili da idem putem industrije. Ako izaberem akademiju, onda bih željela da nastavim istraživanje u smjeru liječenja karcinoma. S druge strane, mogu nastaviti istraživanje u industriji, recimo, u Astra Zeneci, Pfizeru, Moderni, koje su sada široj javnosti poznate kao proizvođači vakcina protiv Covid-19. Ostaje da vidimo, otkrila nam je Majda, istovremeno i Bosanka i Šveđanka, što dokazuje i dvojno državljanstvo koje posjeduje.

KORIJENI VUKU

Ljubav prema domovini nije prestala, pa je kao dijete pohađala Bosansku školu u Švedskoj, kulturno-umjetničko društvo u bh. udruženju u Örebru i hor ilahija i kasida u Islamskoj zajednici Örebro.

Ističe kako jako voli Švedsku, zemlju koja je njoj i njenoj porodici otvorila vrata, ali uprkos činjenici da je u domovini živjela samo sedam godina – krv je vuče domovini i duša zna odakle je.

– Imam želju da na nekoliko mjeseci preselim u BiH. Želim upoznati svoju domovinu, porijeklo, historiju i kulturu na domaćem području, obići naše gradove, planine, jezera. Ponosna sam na svoje porijeklo, moju lijepu i prkosnu BiH, zaključila je dr. Majda Mehmedović, PhD za Moja BiH.

EMA DŽANANOVIĆ

Related posts

Ambasadorica BiH u Češkoj: Pregovaramo o uspostavi direktne aviolinije Sarajevo-Prag

BHD Info Desk Administrator

Bajden na udaru kritika jer mu je u timu “Erdoanov” Bošnjak

BHD Info Desk Administrator

U kojim zemljama važe bosanskohercegovačke vozačke dozvole

Leave a Comment