BiH dijaspora

Riad Hajdarević je naučnik iz BiH koji radi u Norveškoj: Istražuje nove metode liječenja kancera

banner

Naučnik Riad Hajdarević iz Bosne i Hercegovine radi u najvećem centru za liječene kancera u Skandinaviji gdje se bavi najmodernijom tehnologijom za liječenje kancera.

Hajdarević je zaposlen na Institutu za istraživanje kancera u bolnici Radium u Oslu, koja ima dugu tradiciju u liječenju i istraživanju kancera. Rad u centru PRIMA (Precision Immunotherapy Alliance) ovom naučniku omogućava dodatne kolaboracije s najprestižnijim centrima u Evropi i Americi.

Završio je doktorat iz oblasti imunologije na temu autoimunih oboljenja i to iskoristio kao osnovu za svoj prvi postdoktorat kad je istraživao glibolstom, jedan oblika kancera mozga. Trenutno radi kao istraživač/naučnik uz povremene angažmane kao vanjski saradnik u BiH i inostranstvu.

O posljednjim inovacijama i doprinosima u liječenju kancerogenih bolesti naučnik Hajdarević govorio je za portal Klix.ba.

“Donedavno, koncept liječenja nehirurškim metodama kancera je bio relativno jednostavan – uništiti što više ćelija kancera a da se pritom uništi ili ošteti što manji broj zdravih stanica. Svima su poznati izrazi ‘kemoterapija’ i ‘zračenje’. Međutim, svako zna da oboje nose nekada ogromne posljedice za pacijenta u pogledu kvaliteta života, a i u nekim slučajevima su direktan razlog smrti. Baš zbog toga se traže nove terapije koje bi mogle zamijeniti standardni tretman”, naznačio je.

Za jedan takav pristup Hajdarević izdvaja imunoterapiju, koja je, kako kaže, kolektivni naziv za upotrebu imunog sistema i molekula imunog sistema u borbi protiv kancera.

“Imunoterapija ima mnogo vrsta, od liječenja monklonskim antitijelima (kao što je rituximab) do ćelijske terapije gdje se dizajniraju posebne imune stanice u laboratoriji, umnože i ubrizgaju se nazad u pacijenta u nadi da će se tijelo tako izboriti bolje sa oboljenjem. Taj vid ćelijske terapije (CARTcell therapy) je veoma uspješan kod nesoldnih tumora, ali zbog dosta kompleksnije slike intratumorlanog prostora kod solidnih tumora one su manje efikasne”, razjasnio je.

Šta je zapravo imunoterapija i kojim pacijentima se ona daje te kako se razlikuje od hemoterapije, objasnio je Hajdarević za Klix.ba.

“Imunoterapija je vrsta liječenja raka koja pomaže imunološkom sistemu tijela da se bori protiv kancera. Imunološki sistem, koji pomaže vašem tijelu da se bori protiv infekcija i drugih bolesti, sastoji se od bijelih krvnih ćelija i tkiva i organa limfnog sistema. Neki oblici imunoterapije povećavaju sposobnost imunološkog sistema da otkrije i uništi stanice kancera. Drugi oblici imunoterapije mogu ciljati određene dijelove celija raka ili signale koji pomažu rastu tumora”, objasnio je.

Navodi da su hemoterapija i imunoterapija dva različita pristupa liječenju raka, svaki sa svojim mehanizmima djelovanja i profilima nuspojava.

“Hemoterapija koristi hemikalije za ubijanje brzorastućih ćelija u tijelu, uključujući stanice kancera. Ne cilja specifično ćelije kancera, što znači da također može oštetiti zdrave ćelije koje se brzo dijele, kao što su ćelije u kosi, koži. S druge strane, imunoterapija potiče ili pomaže imunološkom sistemu tijela da prepozna i uništi stanice kancera. Može ciljati specifične markere na stanicama kancera ili modulirati opću aktivnost imunološkog sistema kako bi poboljšala njegovu sposobnost borbe protiv kancera. Režimi liječenja kancera su nekada veoma složeni tako da ćete nerijetko vidjeti više različitih tretmana istodobno ili u nizu”, napomenuo je.

Hajdarević i njegova grupa odlučili su vještački dizajnirati podtip T ćelija koji se zove T regulatorne ćelije.

“Pokušavamo odgonetnuti sta to T regulatorne stanice zapravo rade i kako kontrolišu T efektorske stanice i kako da nas to znanje dovede do kontrole ubijanja ćelija kancera. Da bi to uradili koristimo CRISPR modifikacije tako što selektivno ubacujemo ili izbacujemo gene iz tih T regulatornih stanica za koji imamo sumnju da vrše značajnu funkciju na imunosupresivnost koji pokazuje T regulatorne stanice. Nakon toga, vještački induciramo rak u miševima i ubrizgamo im te modifikovane T regulatorne stanice i posmatramo kako se stanje mijenja iz dana u dan”, opisao je.

Hajdarević se nada da će uspjeti da proizvede terapiju koja će biti podnošljiva, efikasna i univerzalna.

Smatra da je nezahvalno reći bilo šta o budućnosti liječenja kancera.

“Pojavljivanjem vještačke inteligencije na sceni u svim sferama života mnogo toga će se kretati brže nego očekivano. Osobno smatram da će najbolji lijek biti prevencija u obliku novih tehnologija za vakcinaciju”, tvrdi on.

Osim toga, Hajdarević je naznačio da su pojedine bolesti kao što su gojaznost, visok pritisak, dijabetes zapravo oboljenja koja su odraz modernog društva.

“Nisam neko ko bi branio ljudima bilo šta da rade šta žele u bilo kojem pogledu. Svako ima pravo da jede ili radi bilo šta. Međutim, nedostatak adekvatnog vida informisanja kroz internet i medije me strašno iritira, a i pomalo plaši”, istaknuo je.

Upitan kako ocjenjuje zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine u usporedbi s norveškim, Hajdarević je rekao da je sistem prosto neuporediv.

“Ne pričam samo o resursima i novcu koji posjeduje Norveška. Primjerice radi, Kuba je jako siromašna zemlja pa ima jako dobar zdravstveni sistem. U Norveškoj je sve digitalizirano, ali su ljudi jako ugodni i topli u svim zanimanjima u kojima vam treba pružiti pomoć. Također, svako se drži svog zanimanja i sposobnosti. Ako vam treba dermatolog neće se imunolog usuditi da vam da savjet, a kamoli medicinska sestra. Nije sramota ne znati kao u našem društvu. Kompjuteri i priručnici se koriste u svakom trenutku jer su svjesni da arogancija i deluzija da neko može znati sve o nečemu košta ljudske živote”, naglasio je.

Klix

Related posts

Ambasador Makarević video porukom animira dijasporu za izlazak na izbore

Amerikanci neće moći u zemlje EU?

BHD Info Desk Administrator

Evo koje TV kuće prenose utakmicu BiH : Grčka

Editor

Leave a Comment