Pogledi

Za nepoštovanje države BiH i žrtava genocida odgovornost tražiti s ove strane Drine

banner

Kritike za one preko Drine, prije kritika i utvrđivanja odgovornosti s ove strane Drine, su neodgovoran čin. Prebacivati odgovornost na drugog ili tražiti odgovornost u drugom predstavlja bježanje od odgovornosti.

Za NAP piše: Sifet Kukuruz, pravni ekspert

Dolazak i boravak pripadnika Vojske Srbije na teritoriji Bosne i Hercegovine izazvali su brojne reakcije u domaćoj javnosti. Kritike i osude su uglavnom usmjerene preko Drine, s obzirom na činjenicu da se taj čin tumači, prije svega, kao jedna od faza realizacije zaključaka s nedavno održanog “svesrpskog sabora”. Istovremeno, nisu izostale ni prozivke i pozivanje na odgovornost domaćih političara. Međutim, ovaj čin se ipak primarno smatra napadom susjedne države na teritorijalni integritet države BiH i njen suverenitet.

Ukoliko se kao istinit prihvati stav da boravak pripadnika Vojske Srbije na teritoriji Bosne i Hercegovine predstavlja realizaciju zaključaka s nedavno održanog “svesrpskog sabora”, onda se sam po sebi nameće zaključak da u toj realizaciji sudjeluju i domaći političari koji su izdali odobrenje, odnosno donijeli odluku kojom se dopušta prisustvo pripadnika Vojske Srbije na teritoriji BiH.

Slijedom takvog, logički korektnog stava, proizilazi i zaključak da se radi o antidržavnom djelovanju prije svega “s ove strane Drine” i to predstavlja suštinu cijelog problema. Pripadnici Vojske Srbije, zasigurno, bez dozvole ne bi stupili na teritorij države BiH, što je ustvrdio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Ako je to već tako, a mnogo toga govori da jeste, onda je potpuno jasno da se izvor problema nalazi, ne preko, nego s ove strane Drine. I s ovom činjenicom se moramo suočiti.

Dakle, pripadnici Vojske Srbije nisu neovlašteno i bez odobrenja došli u BiH, već im je to omogućila i dopustila država BiH, odnosno oni koji u ime države BiH obnašaju vlast. Ako je to tako, onda se boravak pripadnika Vojske Srbije teško da može smatrati i pravno kvalificirati agresijom i povredom suvereniteta BiH. Međutim, to nikako ne znači da je donošenje takve odluke u interesu države BiH. Naprotiv, takva odluka je u direktnoj suprotnosti s interesima države BiH i njenih građana i zbog podrivanja takvih interesa krivca treba tražiti, prije svega, unutar granica BiH.

Zašto i pod kojim uslovima je izdato odobrenje za boravak pripadnika Vojske Srbije na teritoriji BiH? Zašto je taj boravak u interesu BiH? Posebno je važno utvrditi razloge zašto je takvo odobrenje dato u mjesecu julu koji ima višestruki značaj za građane BiH, a posebno za preživjele žrtve genocida.

Dati odobrenje za boravak pripadnika vojske koja je, prema pravosnažnim presudama Haškog tribunala, imala sveukupnu kontrolu nad onima koji su izvršili genocid predstavlja krajnji izraz nepoštovanja žrtava genocida i svih onih koji su, milošću Božijom, uspjeli da izbjegnu sudbinu više od osam hiljada ubijenih žrtava genocida.

Onaj ko je odgovoran za donošenje odluke o boravku pripadnika Vojske Srbije na teritoriji BiH je neodgovoran i zbog toga treba snositi odgovornost. I tu odgovornost, zbog poštovanja prema ubijenim i preživjelim žrtvama genocida, treba hitno utvrditi. Oni koji su nadležni, a propuštaju da utvrde takvu odgovornost, također iskazuju nepoštivanje ubijenih i preživjelih žrtava genocida. Naravno, odgovornosti se ne mogu osloboditi ni oni koji imaju političke i pravne mogućnosti da zahtijevaju pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti, a to ne čine.

Kritike za one preko Drine, prije kritika i utvrđivanja odgovornosti s ove strane Drine, su neodgovoran čin. Iako je primarni interes Srbije, zbog presuda Haškog tribunala i zbog izgradnje međudržavnih odnosa zasnovanih na međusobnom poštovanju, trebao i morao biti suzdržavanje od svega što može uznemiriti javnost u BiH, ipak to ne može i ne smije usmjeriti potragu za odgovornima u pogrešnom pravcu.

U nemogućnosti suočavanja i utvrđivanja odgovornosti s ove strane Drine, nije produktivno insistirati na odgovornosti preko Drine, jer izvor sve odgovornosti leži, prije svega, u onima koji u institucijama BiH obnašaju vlast. Posebno je pitanje za čiji račun i u čijem interesu ti i takvi vrše vlast?

Odgovor na ovu dilemu zasigurno bi ponudio ishod postupka utvrđivanja odgovornosti za ovu, najblaže kazano, gnusnu i amoralnu, ako ne pravno nedopuštenu dozvolu boravka pripadnika Vojske Srbije na teritoriji BiH.

Pripadnici Vojske Srbije ne bi trebali biti prisutni na teritoriji BiH jer je ta vojska prema presudama Haškog tribunala imala sveopštu kontrolu nad snagama koje su izvršile zločin genocida u BiH. Onaj ko je, bez obzira i na zakonsku mogućnost, odobrio boravak pripadnika Vojske Srbije u BiH u mjesecu u kojem preživjele žrtve genocida ukopavaju pronađene dijelove ubijenih u genocidu, trebao bi biti lišen mogućnosti da obnaša političku ili bilo kakvu javnu dužnost.

U suprotnom, ne može se isključiti scenarij prema kojem će sljedeća faza u nepoštivanju države BiH i žrtava genocida biti donošenje odluke kojom će pripadnici vojske Srbije biti zaduženi da osiguravaju “Marš mira” i ukop žrtava zločina genocida ili da obezbjeđuju Memorijalni centar Srebrenica – Potočari.

Iako djeluje nemoguće i nestvarno, to uskoro, pod ovakvim okolnostima, može postati itekako moguće i surova realnost.

Related posts

Milorad Simić načelnik Općine Derventa: Investitore privlače poštenje i iskrenost

Fikret Hodžić: Prije četiri godine ova seoska varalica bila je u centru skandala, ali tada s majicama koje je…

Editor

POGLED IZ AMERIKE: KONTINUITET BESPOŠTEDNE PLJAČKE BOŠNJAČKE IMOVINE

Editor

Leave a Comment