“Alija Isaković i bosanski jezik” naziv je zbornika radova koji je danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu predstavio Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu.
U kontekstu jezika te lika i djela Alije Isakovića govorili su promotori zbornika profesori Dževad Jahić, Alen Kalajdžija, Uzeir Bavčić i Alija Pirić, koji su rekli da je Alija Isaković kao pisac, kulturni radnik i književni historičar intuitivno shvatio temeljne stvari vezane za jezik Bosne.
– On je vrlo rano shvatio da historijski složen prostor kakva je BiH, ne može biti a da nema i svoj slojeviti jezik, jezik Bosne, odnosno, bosanski jezik koji je istorija nazvala tako. Niko od nas nije izmislio taj naziv nego ga mi samo nasljeđujemo – kazao je Jahić.
Promotori su bili svjedoci zanemarenosti istaknutog bh. književnika Alije Isakovića, prije i poslije agresije na BiH, kada se nauka nalazila na raskršću, ali danas se bez ikakvog glorificiranja, pretjerivanja, može ukazati realno šta je Isaković uradio za svoga života i na šta je ukazivao.
Posljednjih 20 godina Bosnistika intenzivno istražuje bosanski jezik, a zbornik će široj čitalačkoj publici otkriti pojavu koja je teorijski i lingvistički zanimljiva.
– To je da su pisci neraskidivo vezani sa samim jezikom, a tu vezu je osjećao i živio Alija Isaković, čovjek koji je duboko spoznao Bosnu kao kulturno-historijski prostor i obrazlagao na koji način taj prostor ima svoje reflekse u jeziku i književnosti – naglasio je Jahić.
Alija Isaković je govorio: “Naš jezik je naš moral i ne trebamo govoriti o tome šta je to bosanski jezik”. Stoga, kako je obrazložio profesor Kalajdžija, u jeziku su pohranjena sva naša znanja, iskustva, jezik je intelektualna arheologija zajednice koja se služi tim jezikom.
– Zbornik radova Alije Isakovića će pomoći u razumijevanju statusa i položaja bosanskog jezika i njegove važnosti za državu BiH i govornike bosanskog jezika, pa bilo da se oni nalaze u BiH ili drugim državama, rasuti diljem svijeta – rekao je Kalajdžija.
Prvi dio zbornika odnosi se na odnos Alije Isakovića i jezičke politike, drugi dio govori o Aliji Isakoviću i rječniku karakteristične refleksije bosanskog jezika, treći dio se odnosi na jezik i stil, odnosno stavove i sjećanja na Isakovića, a svaki od tih aspekata tretiraju problematiku vezanu za sociolingvističke aspekte jezika, leksikografske obrade jezika, jezika i stila Alije Isakovića, ali zbornik ima i poseban odnos o Aliji Isakoviću kao čovjeku.
FENA