Zapad je zaboravio na Balkan, ali još uvijek ima puno posla, pogotovo u Bosni i Hercegovini, zato mi je drago da je vladi preporučeno da se uključi, kazao je za Al Jazeeru bivši visoki predstavnik u BiH i član Doma lordova Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Paddy Ashdown komentirajući izvještaj Odbora za vanjske poslove britanskog Doma lordova o stabilnosti na Zapadnom Balkanu i britanskim interesima, u kojem britansku vladu pozivaju da, uprkos Brexitu, održi i poveća svoj utjecaj u regiji.
Ashdown kaže da je riječ o jednoj preporuci, a ne o službenoj politici Velike Britanije.
Na pitanje koliko Rusija destabilizira Zapadni Balkan, napose Bosnu i Hercegovinu, Ashdown je odgovorio kako će „Rusija nanijeti štetu gdje god to može“.
„Za Bosnu i Hercegovinu je problem što je ostala u vakuumu koji postaje sve veći ako izostaje vladavina prava i efektivna pomoć Evropske unije“, smatra.
„Rusija nije zainteresovana za BiH, ali jeste zainteresovana da stvori poteškoće za Zapad. BiH je na neki način postala pijun u ruskoj igri u kojoj nastoji i dalje širiti destabilizaciju na zapadne demokratije“, kazao je Ashdown u ragvoru za All Jazzeru Balkans.
“Riječi su uredu, ali iza njih trebaju slijediti djela, ne sudimo ljudima prema onome što kažu nego prema onome što rade, nadam se da ovo označava početak jedne promjene. Bosna i Hercegovina ima problem jer su stvari otišle unazad, u vrlo opasnom smjeru, umjesto prema EU-u, ako Velika Britanija to može promijeniti, to pozdravljam. S tim ciljem, odbor primjećuje da je Brexit imao utjecaj na Zapadnom Balkanu, te da je shodno tome potrebno ponovno potvrditi britansku posvećenost toj regiji”, tvrdi Ashdown.
Dodaj je da je Bosna i Hercegovina dosta nazadovala, ali da ne ide u konflikt, jer, kako kaže, nema volje za to.
“Ne mogu reći šta se može desiti ukoliko se dogodi nešto nepredviđeno, ipak ne vidim neko alarmantno stanje koje bi vodilo u konflikt. To nije opasnost, ali je opasno što BiH ostaje jedna crna rupa zbog disfunkcionalnosti, korupcije i destabilizacije, to znači da BiH ne može ići naprijed u takvom stanju. Dvije stvari se moraju desiti da se to promijeni: narod BiH mora reći da to više neće trpjeti i na ovaj način ne možemo graditi budućnost i napredak za našu djecu; moraju ukloniti te političare, odnosno one koji pokušavaju destabilizirati BiH; u tome mora pomoći međunarodna zajednica, pogotovo EU i Washington”.
Velika Britanija, navode u izvještaju, mora pronaći nove modalitete saradnje sa zemljama Evropske unije kako bi se održao i povećao napredak postignut u regiji nakon ratova 90-tih.
Samit zemalja Zapadnog Balkana u Londonu šalje upravo takvu poruku i potrebno ga je iskoristiti za uspostavu modela britanskog prisustva na Balkanu nakon Brexita.
Odbor je saglasan s podrškom britanske vlade zemljama regije u njihovim naporima za učlanjenje u NATO i Evropsku uniju.
Navodi se da destabilizirajući vanjski faktori, s posebnim naglaskom na Rusiju, moraju biti snažno i uporno suzbijani.
Britanija mora podržati zemlje regije u njihovim internim nastojanjima za osnaženje demokratskih institucija, borbi protiv korupcije, rukovođenju migracijama te stvaranju pozitivne ekonomske klime.
S.B.
PROČITAJTE IZVJEŠTAJ LORDOVA O ZAPADNOM BALKANU: Pominju se samo dva političara u BiH – Milorad Dodik i Dragan Čović
Britanski lordovi u svome Izvještaju Bosnu i Hercegovinu nazivaju potencijalnom kandidatkinjom za članstvo u Evropskoj uniji. Razmatrano je i pitanje kako okvir procesa proširenja, koji nudi EU, utječe na regiju zapadnog Balkana, ali i na Bosnu i Hercegovinu.
Objavljen je danas prvi Izvještaj Komiteta za međunarodne odnose Kuće lordova pri britanskom parlamentu o zapadnom Balkanu za predviđeni period 2017.-2019. godine.
U Izvještaju pod naslovom “Ujedinjeno Kraljevstvo i budućnost zapadnog Balkana” poimenično se pominju samo dva političara iz Bosne i Hercegovine – predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, prenosi BHRT.
Izvještaj se, uz ostalo, bavi uticajem Republike Hrvatske i Republike Srbije na dešavanja u regionu zapadnog Balkana, s posebnim naglaskom na utjecaj na Bosnu i Hercegovinu. Interesantno je da je ocjena utecaja Srbije na Bosnu i Hercegovinu mnogo blaže ocijenjena od utjecaja Hrvatske.
Utjecaj Hrvatske i Srbije na BiH i secesionističke politike
Ocjenjuje se da je utjecaj Hrvatske u Bosni i Hercegovini značajan, te se konstatuje kako Hrvatska vodi politiku koja dopušta bilo kojem Hrvatu iz drugih zemalja da traže državljanstvo Republike Hrvatske što im, na taj način, otvara pristup zemljama Evropske unije.
U Izvještaju se, u ovom kontekstu, citiraju ocjene iz svjedočenja generala Majka Rouza (Sir Michael Rose) pred Komitetom za međunarodne odnose Kuće lordova pri britanskom parlamentu, ali i dijelovi iz izvještaja visokog predstavnika u BiH Valentina Incka (Inzko) pred Vijećem sigurnosti Ujedinenih naroda (UN).
“General Majk Rouz kaže da, ukoliko entitet Republika Srpska izglasa nezavisnost od Bosne i Hercegovine, ‘mi ćemo završiti sa hrvatskim elementom koji će težiti da se spoji sa Hrvatskom i Evropa će morati da očuva malu, neizvodljivu muslimansku državu u sredini’, nešto što je on opisao kao ‘nezamislivo’. U svom izvještaju UN-u iz 2017. godine, visoki predstavnik dr. Valentin Incko pozvao se na hrvatske političare koji zagovaraju reorganizaciju zemlje po etničkim crtama, uključujući i stvaranje Hrvatske Republike “Herceg-Bosne”.
Pitanje samouprave bosanskih Hrvata pojavilo se nekoliko puta od potpisivanja Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine. Neki političari bosanskih Hrvata tražili su formiranje ‘trećeg entiteta’, gdje bi Hrvati bili većina. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a u Bosni i Hercegovini, tvrdio je da sadašnji sistem uređenja sa dva entiteta znači da su bosanski Hrvati lišeni temeljnih prava i podložni asimilaciji unutar Federacije (jednog od dva entiteta u Bosni).”
Utjecaj Srbije na Bosnu i Hercegovinu u Izvještaju lordova o zapadnom Balkanu veže se i za personalne odnose između predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
“Srbija je, na Balkanu, veoma posvećena jačanju regionalne saradnje. Predsjednik Vučić već je posjetio Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Srbija snažno podržava akcioni plan za formiranje regionalne ekonomske regije, koja je usvojena na Samitu zapadnog Balkana u Trstu. Vlada (Srbije) želi da Bosna i Hercegovina bude jedinstvena, stabilna država – ne postoji interes u podržavanju srpskih separatista u entitetu Republika Srpska. Ne postoji indikacija da su predsjednik Vučić i Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska, bliski”, navodi se u Izvještaju.
Sigurnost i stabilnost regiona i BiH
Konstatuje se da stabilnost na zapadnom Balkanu ne treba biti posmatrana pojedinačno po državama, nego da mora biti sagledana na regionalnoj bazi zbog jakih prekograničnih veza.
“Naprimjer, Behar Sadriju (Sadriu) iz SOAS-a neriješeno pitanje Srbija-Kosovo vidi kao rizik za cijeli region. Što to pitanje duže ostane neriješeno, to je veći rizik da se pitanja granica u regionu ponovo otvore: ‘To bi izvršilo značajan udarac, da počnemo sa njom, na Bosnu, ali također i na bivšu jugoslovensku republiku Makedoniju i eventualno – kako se to dešavalo ’90. godina – i šire”, stoji u Prvom Izvještaju Komiteta za međunarodne odnose Kuće lordova pri britanskom parlamentu o zapadnom Balkanu za predviđeni period 2017.-2019.
Svaki pristup, kada je u pitanju zapadni Balkan, mora biti regionalan, a ne pristup prema pojedinačnoj državi ili analizirajući samo dešavanja u pojedinačnoj državi, stava je nekadašnji visoki predstavnik u BiH, lord Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) koji je također svjedočio pred Komitetom za međunarodne odnose Kuće lordova.
“Ako u Bosni krene po zlu, po zlu će krenuti i u ostatku Balkana”, rekao je Ešdaun, svjedočeći pred Komitetom, prenosi se u Izvještaju.
Navodi se i to da su reakcije na provostepenu presudu generala bosanskih Srba Ratka Mladića za ratne zločine i samoubistvo generala bosanskih Hrvata Slobodana Praljka “primjeri nastavka naslijeđa ratova iz ’90-ih godina.
“Naša oprezna procjena je da je regija postigla spor napredak. Iako je neposredna opasnost od sveobuhvatnog sukoba daleka, nedostatak političkog napretka i duboki problemi nacionalizma, neuspjeh u suočavanju s prošlošću i endemska korupcija čine regiju sklonu nesigurnosti. (…) Svjedoci su zabrinuti za stabilnost u regionu. Cilj Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, u svjetlu regionalne ‘krhke stabilnosti’ je da ‘pomogne zapadnom Balkanu da postane više stabilna i elastična regija’. Profesor Džejms Kerlindsi (James KerLindsay) opisuje zapadni Balkan kao ‘izvor nestabilnosti u Evropi’. General Majkl Rouz razmišlja o Bosni i Hercegovini kao o ‘državi koja je u opasnosti da bude neuspješna’. Iako su se mnogi složili da je Dejtonski mirovni sporazum ‘vrhunski sporazum za okončanje rata, ali veoma loš sporazum za uspostavljanje države’ i da nije ostavio državu sa Ustavom koji pravilno funkcionira, mogućnost da ona postane neuspješna država snažno je odbijena od strane onih sa kojima smo se susreli u regionu”, stoji u Izvještaju Komiteta za međunarodne odnose Kuće lordova pri britanskom parlamentu.
O aspiracijama BiH za članstvo u NATO-u i EU
Britanski lordovi u svome Izvještaju Bosnu i Hercegovinu nazivaju potencijalnom kandidatkinjom za članstvo u Evropskoj uniji. Razmatrano je i pitanje kako okvir procesa proširenja, koji nudi EU, utječe na regiju zapadnog Balkana, ali i na Bosnu i Hercegovinu.
“Za neke, ta ‘kutija koja otkucava’ sa strane Evropske unije pogoršava sumnje da je opredjeljenje lokalnih političara za članstvo u EU mlak. U Bosni i Hercegovini nam je rečeno da, iako se većina političara zalaže za članstvo u EU, borba protiv prevara i korupcije, stvaranje slobodnog sudstva i vladavine zakona može znatno potkopati njihovu sposobnost da koriste vlast na način na koji su to navikli. Jedan učesnik na okruglom stolu koji smo održali rekao je da svaki političar u Bosni i Hercegovini ima ‘oko sedam rečenica’ o Evropskoj uniji koje ponavlja po potrebi, ali da njihova predanost nije otišla dublje.”
Kada je riječ o članstvu u NATO savezu, u Izvještaju se konstatira da je podrška tom članstvu jaka u entitetu Federacija BiH, ali ne i u entitetu Republika Srpska. Članstvo u NATO savezu nazvano je “formalnom ambicijom zemlje”, pa čak i politikom koja razdvaja.
“Dakle, iako je članstvo bilo formalna ambicija zemlje, to je bila razdvajačka politika. Ovo je naglašeno kada je Narodna skupština entiteta Republika Srpska 17. oktobra 2017. usvojila proglašenje vojne neutralnosti s posebnim osvrtom na vojne saveze. Ova podjela zaustavila je napredak na jednom od ključnih zahtjeva koje je odredio NATO prije nego što se pristupi Akcionom planu za članstvo u savezu (MAP) – na registraciji nepokretne odbrambene imovine (kasarne). Šezdeset i tri njih ostalo je neprijavljeno ili registrovano na nekadašnju SFRJ, budući da su postojali sporovi o tome treba li se ta imovina registrovati na jedan ili drugi entitet ili državu. Međutim, zamjenik ministra spoljnih poslova BiH Josip Brkić rekao nam je da ne postoji ‘plan B’ za priključenje NATO-u”, konstatuje se u Izvještaju.
Islamska radikalizacija i druge forme ekstremizma u BiH
Mišljenja eksperata iz regiona koja su objedinjena u Izvještaju britanskih lordova o zapadnom Balkanu, a koja se tiču islamske radikalizacije, nisu usaglašena. Tako se navodi stav dr. Vesne Bojičić-Dželilović, koja kaže da prisustvo vehabija i selefija raste u posljednjih 25 godina.
“Prisustvo vehabija i selefija, posebno u Sandžaku, kao dijelu Srbije, i u Bosni i Hercegovini raslo je u posljednjih 25 godina i njihov uticaj doseže i preko religijske sfere. Oni pružaju različite javne usluge… Njihovo prisustvo je također uticajno kada je riječ o društvenim normama. To se manifestuje na način da veći broj žena slijedi islamski način oblačenja, zabrana točenja alkohola prisutna je na mnogim javnim mjestima, kao i kroz važnost prikaza vjerskih obreda u javnosti, što je svakodnevni poziv na molitvu”, navodi se u Izvještaju.
Za razliku od Vesne Bojičić-Džellilović, u stanovištu Marka Preleca sa centralnoevropskog univerziteta iz Budimpešte, koje se također prenosi u Izvještaju, preovladava mišljenje da se prijetnja od islamskog radikalizma “preuveličava, ako se ne i izmišlja”.
“Imate, u nedostatku preciznijih riječi, male džepove selefističke i vehabijske prakse različitih vrsti na cijelom zapadnom Balkanu – u Bosni, Makedoniji, na Kosovu i, u manjoj mjeri, u Albaniji. To obično ljuti ljude, jer su oni vrlo različiti – to su načini življenja koji su u suprotnosti s tradicionalnim načinima življenja, koji se odnose na segregaciju i pokrivanje žena. Neki od tih ljudi praktikuju izolacionizam živeći u izdvojenim selima u Bosni, gdje žive sami i neprijateljski su raspoloženi prema strancima… Međutim, čini se da ne postoji veza između tih grupa i nasilnih ekstremista. Marko Prelec je zaključio da je veliki dio priče o opasnostima od islamske radikalizacije zapravo dio ‘duge i dobro dokumentovane istorije preuveličavanja, ako ne i izmišljanja, islamske prijetnje’ u političke svrhe. Na primjer, on je vidio upozorenja iz Hrvatske o islamističkoj radikalizaciji u Bosni i Hercegovini kao ona koja su proizašla iz želje da se podstakne ‘sumnja na bosanske političke aktere’.”
U Prvom Izvještaju Komiteta za međunarodne odnose Kuće lordova pri britanskom parlamentu o zapadnom Balkanu za predviđeni period 2017.-2019. pominju se i druge forme ekstremizma u Bosni i Hercegovini.
“U Bosni i Hercegovini Bosanski pokret nacionalnog ponosa formiran 2009. godine nacionalistička je i sekularna organizacija čija je ideologija potkrijepljena uvjerenjem u superiornost Bošnjaka i uvjerenje da samo oni trebaju vladati Bosnom i Hercegovinom. Ostale ekstremističke grupe u Bosni i Hercegovini uključuju Ravnogorski četnički pokret u entitetu Republika Srpska i hrvatske ekstremiste u zapadnoj Hercegovini.
Slične tendencije postoje i u Hrvatskoj koja je, kao zemlja članica Evropske unije, bila izvan opsega našeg istraživanja. Reakcije u Hrvatskoj, uključujući i preovlađujuću politiku i medije, na samoubistvo bivšeg generala bosanskih Hrvata Slobodana Praljka u Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju dokazuje opstanak takvog nacionalizma”, navodi se u Izvještaju britanskih lordova.
