Bosanskohercegovačkog državljanstva od 1995. godine do danas odreklo se 99.972 građana, pokazuju posljednji podaci Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
Ako pogledamo po godinama, možemo vidjeti da je rekordna ona iz 2003. kada se bh. državljanstva odreklo 9.128 osoba. Loše je bilo i godinu ranije kada se državljanstva odreklo 8.346 osoba.
U posljednjih 10 godina brojke se kreću između 2.000 i 4.500 godišnje, a posljednja godina pokazuje blagi pad sa 2.147 osoba koje su se odrekle bh. pasoša. To je za oko 500 osoba manje nego 2022. godine i oko 1.000 manje u odnosu na također pandemijsku 2021.
“Administrativna taksa za odricanje od državljanstva iznosi 800 KM, a za odricanje radi sticanja/posjedovanja državljanstva neke od država EX SFRJ taksa iznosi 200 KM. Taksa je propisana TAR. broj 25. Tarifa administrativnih taksi, Zakona o administrativnim taksama, u skladu sa Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, o smanjenju administrativnih taksa za prestanak državljanstva Bosne i Hercegovine, izjavom o odricanju od državljanstva Bosne i Hercegovine”, naveli su nam iz Ministarstva civilnih poslova kao odgovor na pitanje koliko košta odricanje od državljanstva.
Kako nam kažu, u postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju, ili da im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.
“U neformalnim razgovorima najčešće navode kao stvarni razlog povoljniji radno-pravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu itd.”, dodali su iz Ministarstva.
Nažalost, vlasti u BiH i dalje novac koji naplate od građana koji prekidaju formalni odnos s državom tretiraju u budžetu kao prihod. Tako je BiH vjerovatno jedina zemlja koja zarađuje na tome što joj je knjiga državljana sve tanja.
BHDINFODESK
