Urnebes u Banjoj Luci priredio je Milorad Dodik, bivši predsjedavajući član Predsjedništva, i sada samo član kada je prošao veto za Pelješki most. Opozicija mu je poručila da je Dodik ‘pričuvni hrvatski član Predsjedništva BiH’.
No, posljednji potezi samo su začinili sve ono što je Dodik zadnjih osam mjeseci u mandatu predsjedavajućeg radio. Prošlo je devet bučnih mjeseci uz nacionalističku retoriku i dokazivanje da je Dodik predsjednik zemlje koju ne priznaje i ne voli.
To je najbolje opisao Christian Schwarz-Schilling, bivši visoki predstavnik u BiH kazavši da sam Dodik otvoreno kaže da se ne osjeća kao predsjednik Bosne i Hercegovine, koja za njega u stvarnosti uopće ne postoji, već da samo zastupa interese srpskog naroda.
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u sazivu izabranom na oktobarskim izborima prvu sjednicu održali su tek u decembru 2018. godine i to u sjedištu državnog vrha u Sarajevu te samo uz istaknutu zastavu i grb BiH, iako se tome ranije odlučno protivio predsjedavajući Milorad Dodik, koji je inzistirao da se u dvoranu u kojoj se održavaju sjednice obvezno postavi zastava Republike Srpske.
To su bili prvi zadaci Dodika kada je došao na mjesto predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Od izbora u oktobru do decembra svoj mandat predsjedavajućeg potrošio je u pitanje zastave i njegovog osiguranja.
Milorad Dodik prve sate u Predsjedništvu BiH potrošio je i na probleme oko svog osiguranja.
On je tražio da pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske koji se u njegovom osobnom osiguranju nalaze više od desetljeća budu uz njega, ali trebalo je riješiti njihov profesionalni status, odnosno gdje će biti zaposleni.
Trzavice su trajale mjesecima dok nije postignut dogovor između MUP-a RS i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH. Mirsad Vilić, direktor Direkcije ostao je ustrajan u poštivanju Zakona. Decidno je slao obavijesti Službi za zajedničke poslove institucija BiH u kojima je navodio da, osim službenika Direkcije, u Dodikovoj pratnji ne mogu biti druge naoružane osobe.
I tako je došao kraj godine, a dvije teme su bile u fokusu, zastava RS-a i osiguranje. Bližio se i januar i to 9.
Ustavni sud BiH je 26. novembra 2015. godine utvrdio da je neustavan 9. januar kao dan RS, a Komisija za provođenje referenduma je 25. septembra 2016. godine provela referendum o 9. januaru, iako je Ustavni sud BiH zabranio njegovo održavanje i zatim poništio rezultate izjašnjavanja građana.
Dodik je otišao korak dalje, najavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH da će zatražiti od komande Trećeg pješadijskog (RS) puka Oružanih snaga BiH da na sljedećem obilježavanju više od polovine puka bude obučeno u uniforme bivše Vojske RS, jer je to njihov dan!
Dodik je označen i kao glavni kočničar za formiranje vlade tako što je odluku jednog od svojih prethodnika Nebojše Radmanovića proglasio nevažećom i prevaziđenom. Riječ je o Godišnjem nacionalnom programu (“Annual National Programme”), koji je preduvjet za put u NATO. Partneri SNSD-a ne žele govoriti o formiranju vlasti dok se ANP ne usvoji, a spremni su na eventualne izmjene u njemu.
Milorad Dodik nalazio se i u diplomatskim skandalima. Odbio je ugostiti njemačku ambasadoricu. Razlog – radila je protiv srpskog naroda!
S mjesta predsjedavajućeg Predsjedništva Dodik je navijao da policija RS zbog važnosti borbe protiv terorizma treba rezervni sastav policije. Pod pritiskom stranaca jasno je da su vlasti odustale, ali su mjesecima vođene polemike.
Građani BiH, uključujući sve nacionalnosti nisu imali nikakve koristi od Dodikove politike, a blokade su i dalje na snazi. Zahvaljujući SNSD-u ni Parlament BiH ne funkcionira jer ne žele dostaviti imena članova za stalne komisije bez kojih Parlament ne može raditi.
Piše: A. Čorbo-Zećo/Patria
