Zanimljivosti

Slatko ćoše – najslađe sarajevsko raskršće

banner

Krajem 19. stoljeća sa Austro-Ugarskom je došla i modernizacija, novi običaji i nova arhitektura. Uz orijentalnu Baščaršiju, punu stoljetnih monumentalnih objekata i dućana sa ćepencima, formirana je ulica Ferhadija u potpuno novom, zapadnom stilu.

I upravo na tom mjestu, gdje su se sreli i zagrlili Istok i Zapad, otvoreni su prvi moderni slastičarski obrti u Sarajevu. Na sva četiri ćoška raskršća ulica Ferhadija, Sarači i Gazi Husrev-begova su u nekom trenutku vremena djelovale slastičarne, pa upravo po tome to mjesto, ta glavna kapija Baščaršije dobi i svoje neformalno ime – Slatko ćoše.
Prvi je, još 1892. godine, na sjevernom ćošetu Gazi Husrev-begove i Ferhadije slastičarnu otvorio Rifat Bin Šaban.Taj dućan 1955. naslijeđuje porodica Demirović i u njihovom vlasništvu je i danas. Već decenijama Demirovići sa koljena na koljeno prenose recepte domaćih slastica, a i ukus tradicionalnih pića – boze i salepa – u ovoj slastičarni već desetljećima je isti.

Tačno preko puta, na uglu Gazi Husrev-begove i Sarača, 1912. slastičarski obrt je pokrenuo Nezir Nezirović, a danas je slastičarna Ramis već četiri generacije u vlasništvu porodice Nezirović.
Starije Sarajlije još uvijek se sjećaju čuvenog vrućeg salepa kojeg su Nezirovići kuhali u bakarnom loncu i služili u malim staklenim šoljama sa ručkom, a po vrhu posipali cimetom. Slavne su i Ramisove baklave, tufahije, tulumbe, kadaif s orasima i hurmašice, ali i žito sa šlagom i torte.

Na sjeveroistočnom uglu Gazi Husrev-begovog bezistana 1920. je otvorena slastičarna Orient u vlasništvu porodice Arifović.Pred rekonstrukciju Bezistana, slastičarna je 1954. godine premještena u Gazi Husrev-begovu (Zlatarsku) ulicu. Potom su 1968. godine Arifovići na tom mjestu otvorili buregdžinicu, a kada je pred Olimpijadu onaj dio Gazi Husrev-begove uz Bezistan postao namijenjen isključivo za obavljanje zlatarsko-filigranske djelatnosti, oni u dućanu pokreću zlataru. Danas Arifovići ugostiteljsku tradiciju nastavljaju kroz caffe Bar Code, kojeg drže na istom mjestu.
Arifovići su držali i tvornicu u kojoj su se proizvodili bomboni, keksi, rahatlokumi i tahan-halva. Uvezli su i prve industrijske mašine za pravljenje i hlađenje slatkiša, a gradske slastičarne opskrbljivali su i slatkim kornetima. Izbijanjem Drugog svjetskog rata, tvornica je prestala sa radom, a nakon rata su njihove mašine konfiskovane i prebačene u novopokrenutu državnu fabriku slatkiša Zora.

Na mjestu caffea Slatko ćoše, posljednjem u ovom nizu „slatkih radnji“, do XIV Zimskih olimpijskih igara je bila prodavnica voća. Potom je u tom dućanu otvorena UPI-jeva prodavnica slatkiša, a caffe Slatko ćoše je sa radom započeo sredinom ’90-ih.

Premda se u tom objektu danas ne služe slastice, upravo taj dućan od zaborava čuva ime Slatko ćoše.

S.G.

Related posts

Fuad Halilović: Pobijedio karcinom, a danas pravi perike za bolesnu djecu

Urednik BiH Info Desk

Bosanka pronašla britanskog vojnika koji joj je prije 25 godina poklonio plišanog medvjedića

Usljed mortaliteta i iseljavanja: Bugarska svakog mjeseca s karte “izbriše” jedno selo

BHD Info Desk Administrator

Leave a Comment