Potpisivanjem Opšte deklaracije o ljudskim pravima po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato je pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika i pri tome udaren kamen temeljac za Međunarodni dan ljudskih prava. Opšta skupština UN-a proglasila je 10. decembar kao Dan ljudskih prava, kako bi se usmjerila pozornost naroda svijeta na Opštu deklaraciju o ljudskim pravima kao zajedničko mjerilo postignuća za sve narode i države.
Ljudska prava su osnova slobode i mira, razvoja i pravde i predstavljaju centralni dio rada Ujedinjenih nacija. Svuda u svijetu ljudska prava i pravna država su na udaru. Obaveza svih članica UN je da štite osnovna ljudska prava i slobode, da spriječe kršenje ljudskih prava, te da stvore uslove u kojima će se poštovati prava svih građana.
Agresija i genocid u BiH su bili, jesu i bit će još dugo strašna kušnja za načela upisana u Povelju Ujedinjenih nacija. Agresija i genocid u BiH su pokazala da su ljudska prava kršena i ugrožena, te da ne postoje adekvatni mehanizmi za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima Ujedinjene nacije su prihvatile stajalište da su ljudska prava univerzalna vrijednost i nisu uslovljena nacionalnom, vjerskom ili nekom drugom pripadnošću.
Bošnjaci kao jedini narod u Evropi koji je u modernom dobu preživio genocide, danas, 25 godina poslije agresije i genocida, su izloženi nedopustivoj diskriminaciji u procesu obrazovanja, slobodi kretanja, izboru mjesta boravka i prebivališta, povratu privatne imovine. Iako su po Dejtonskom ustavu, koji je najveća barijera i blokada u zaštiti ljudskih prava i sloboda u BiH konstitutivan narod, Bošnjaci su obespravljeni na svim poljima društvenog života u manjem bosanskohercegovačkom entitetu.
Na Dan ljudskih prava, Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK} posebno ističe da je jako važno da BiH dobije zakon o zabrani negiranja genocida koji je mnogo puta do sada odbačen u Parlamentarnoj skupštini BiH. To je minimum koji treba uraditi prema žrtvama. Političke snage koje negiraju genocid, koje veličaju zločince ne dozvoljavaju da se to uradi u parlamentarnoj proceduri. Zbog toga IGK još jednom poziva Visokog predstavnika da proglasi taj zakon. IGK se obratio i Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija sa zahtjevom da se takav zakon u BiH hitno donese.
Pozivamo Viskog predstavnika da se pridruži glasu civiliziranog svijeta i proglasi taj zakon jer je negacija genocida negacija države BiH, negacija međunarodne pravde i prava, međunarodnih sudova i Ujedinjenih nacija. Nemogućnost usvajanja toga zakona u Parlamentarnoj skupštini i pasivnost Visokog predstavnika po ovom pitanju je dokumentirano svjedočanstvo o beščašću, moralnom i intelektualnom kolapsu kako dejtonske države BiH, tako i međunarodne zajednice. Tom anticivilizacijskom pasivnošću se ovjerava djelo negatora genocida koji daju podršku srpskome i hrvatskom ekstremizmu čiji je cilj Velika Srbija i Velika Hrvatska na račun uništenja države BiH. Pasivnost dehumanizira žrtve genocida.
IGK takođe podržava prijedlog Zakona u Skupštini Crne Gore o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti. Tražimo da Skupština Crne Gore usvoji navedeni zakon kako bi u budućnosti eliminsala svaki pokušaj negacije i manipulacije žrtvama holokausta ili genocida. Crna Gora kao članica NATO i kandidat za članstvo u EU treba navedeni zakon. Bez toga zakona Crna Gora se ne može priključiti savremenoj civilizaciji.
Oni koji ugrožavaju ljudska prava i slobde, posebno oni koji negiraju odluke internacionalnih sudova, koji narušavaju internacionalno pravo, pravdu i istinu, koji pokušavaju revidirati historiju u ime ekstremizma pripadaju neljudskom odpadu protiv koga se na žalost i danas još više trebamo boriti. IGK poziva na buđenje u poremećenom svijetu koji razara ljudski duh i svijest, ostavljajući ljude u konstantnom strahu, gdje neljudi vladaju i laž proglašavaju istinom, zločin smatraju dobrom.
Kad je život boraca za ljudska prava ugrožen, onda smo svi ugroženi. Kad glasovi boraca za ljudska prava zašute, pravde nema, krivda vlada. Na Dan ljudskih prava neka nam svima budu inspiracija, borci i aktivisti za zaštitu ljudskih prava koji svojim radom čine naš svijet ljepšim, mirnijim, slobodnijim. I ne zaboravimo da svako od nas može biti borac za ljudska prava i slobode. Koristite svoju slobodu za promociju sloboda drugih. Samo zajedno možemo spriječiti nove genocide. IGK odaje počast svim ljudima i organizacijama koji neumorno rade na promoviranju ljudskih prava i sloboda. Posebno odajemo počast aktivistima i braniocima ljudskih prava koji neumorno rade za istinu o agresiji i genocidu u BiH i pravdi za žrtve tih zločina.
Institut za istraživanje genocoida Kanada {IGK/IGC}
