Govor zemlje moje

Tereza Djedović: Njegovanje maternjeg jezika važno za očuvanje kulturnog identiteta

Tereza Djedović rođena je i živi u Austriji, po ocu je porijeklom iz BiH, po majci iz Hrvatske. Zbog dvojezičnog odgoja njene djece, nastave maternjeg jezika i vlastitog iskustva u svakodnevnom životu poraslo je njeno interesovanje za objavljivanje vlastite radne knjige koju je nazvala jednostavno ‘Moja škola – Meine Schule’.

Radna knjiga za nastavu maternjeg jezika bosanski/hrvatski/srpski namijenjena je učenicima 4./5. razreda osnovne škole, a cilj je da prošire svoj vokabular. Ta knjiga obrađuje sve teme iz austrijskog nastavnog plana i programa – od ljudskog tijela do autohtonih biljaka, ali i hobije, zanimanja….

– Tokom rada primijetila sam da im nedostaju osnovne riječi. Učenici su ih znali samo na njemačkom jeziku. Teme su iste kao u austrijskom planu učenja biologije, geografije itd. Radna knjiga sadrži sva tri službena jezika Bosne i Hercegovine, tako da svako dijete ima istu šansu da proširi i usavrši znanje iz bosanskog, hrvatskog ili srpskog. Knjiga se može naručiti i koristi se od prošle jeseni – kazala je.

Tereza Djedović rođena je 1979. godine u Vöcklabrucku u Austriji, kao dijete stranih radnika. Njemački je naučila u vrtiću, u dobi od četiri godine. Kod kuće su govorili samo na maternjem jeziku. Poslije gimnazije upisala je pedagoški fakultet u Linzu (Gornja Austrija), tamo je studirala engleski jezik i geografiju – nastavni smjer. Nekoliko godina predavala je i maternji jezik (bosanski/hrvatski/srpski) u austrijskim školama. Majka je dvoje djece i s njima govori samo na maternjem jeziku.

U razgovoru za Fenu Tereza Djedović ističe značaj maternjeg jezika i multilingvizma te kaže da je jezik simbol zajednice, simbol pripadnosti i ličnog identiteta. U slučaju djece porijeklom iz BiH koja žive u inozemstvu, po njenom mišljenju, ključnu ulogu imaju roditelji koji moraju imati dovoljno vremena za svoju djecu i za stimulaciju maternjeg jezika.

– Ako to izostane često se dešava da razvoj govora kod djece bude usporen, nijedan jezik ne nauče dovoljno dobro. To u praksi izgleda tako da će dijete, dok govori na jednom jeziku, koristiti riječi iz drugog jezika, bit će nesigurno prilikom korištenja gramatičkih oblika ali i prilikom izgovora sličnih glasova – ističe.

Zato Djedović preporučuje da roditelji što više razgovaraju sa djetetom, da mu postavljaju pitanja, čitaju priče i prepričavaju. Od pomoći su i medijski sadržaji na maternjem jeziku.

– Nažalost, često su pedagozi u inozemstvu, kao u Austriji 90-tih godina prošlog stoljeća, pravili grešku kad su zahtijevali od roditelja da pričaju s djecom kod kuće njemački. Isto tako su pojedini roditelji smatrali da se njihovo dijete, čestom upotrebom maternjeg jezika, neće dobro snaći u državi u kojoj žive. Godinama je problem da djeca, baš iz tih razloga, imaju poteškoća u maternjem jeziku također i u njemačkom jeziku jer im nedostaje gramatička struktura maternjeg jezika koja je važna za ovladavanje drugim jezicima. A greške u njemačkom jeziku automatski su preuzeli od roditelja, koje su poslije teške za popraviti – naglasila je.

Istraživači su, kaže, utvrdili da su najveće prednosti djece, koja usvajaju više jezika, brže učenje novih riječi. Oni lakše uspostavljaju komunikaciju, i sa vršnjacima i sa širim okruženjem, brže i lakše uče. Stalno su u situaciji da prelaze s jednog jezika na drugi, razvijajući tako više kognitivne procese.

Stoga je za sve mlade ljude, ne samo za bh. građane u inozemstvu, važno da njeguju maternji jezik jer ni kultura ni jedan narod nisu potpuni ako ne njeguju maternji jezik.

– Njegovanje maternjeg jezika je važno za očuvanje kulturnog identiteta jednog naroda. Da bismo sačuvali naš jezik od nestajanja, moramo o njemu brinuti i s ponosom ga govoriti, ni jedan jezik ne može zamijeniti maternji. Maternji jezik u dijaspori također znači i održavanje odnosa sa porodicom u Bosni i Hercegovini i razumijevanje kulture porijekla. Lično sam primijetila, kod nas u Austriji, sve više djece miješa dva jezika (njemački i bosanski/hrvatski/srpski). Maternji jezik treba njegovati iako smo možda kilometrima daleko, u nekoj drugoj državi, bilo gdje na ovom svijetu, jer na taj način ostajemo povezani sa svojom kulturom, svojim korijenima, sa samim sobom. Isto tako moramo biti tolerantni prema drugim jezicima i njegovim govornicima – naglasila je Tereza Djedović.

Fena

Related posts

New York: Učenici iz BiH Na Genius olimpijadi osvojili četiri medalje

Literarni konkurs za djecu povratnika u RS: “Kazivala mi nana”

Prof. Dr . Elbisa Ustamujic: BOSANSKI JEZIK – POVIJESNA PARADIGMA KONTINUITETA KULTURNE I NACIONALNE SAMOBITNOSTI BOŠNJAKA

Leave a Comment