Pogledi

Pogled iz Amerike: Slučaj Kajmaković uzdrmao javnost, ali ne i bh. pravosuđe

Bh. pravosuđe mora prozračiti svoje prostorije, otvoriti svoje prozore i pustiti da kroz njih uđu zrake jutarnjeg sunca, koje se vidi na obzorju. 

Vrijeme je da se ponovo zapitamo da li su američka podrška pravosuđu BiH i sankcije upozorenja izrečene  pojedincima i organizacijama u BiH za kriminal i korupciju uzaludni?! U BiH Tužilaštvu i dalje šute, ne oglašavaju se, a kriminal korupcija desetljećima razaraju društveni, politički i privredni život Bosne i Hercegovine. Smišljeno i planski, uz sve rašireniji kriminal i korupciju, po startegiji iz 90-ih, nastavlja se sa podrivanjem i rušenjem državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine. I sve prolazi nekažnjeno, naročito za političke aktere, otvorene neprijatelje BiH, sve aktivnije podržavane iz susjedstva, ali i od nekih iz EU.

Američke sankcije zamjenici Glavnog tužioca Tužilaštva BiH Dijani Kajmaković

Prije dva dana američko Ministarstvo finansija izdalo je saopštenje u kojem se navodi da su zamjenici Glavnog tužioca Tužilaštva BiH Dijani Kajmaković uvedene američke sankcije zbog kriminala i korupcije i da je stavljena na “crnu listu” zbog kontinuiranog podrivanja demokratije i vladavine zakona u BiH. Uz to se navodi da je Dijana Kajmaković tipičan primjer korumpiranog državnog tužioca BiH, povezanog sa kriminalnim  radnjama. A samo nekoliko dana ranije Kajmakovićka je uz vršioca dužnosti glavnog tužitelja Milanka Kajganića i Miroslava Janjića ušla u uži izbor kao kandidat za Glavnog tužioca Tužilaštva BiH. 

Samo dan nakon što je primljeno saopštenje Ministarstva finansija SAD da je Dijana i Kajmaković, zamjenik Glavnog tužilaca u Tužilaštvu BiH, stavljena na američku “crnu listu”, iz VSTV- su se oglasili sa izjavom da “ne postoji zakonski osnov da se Kajmakovićeva udalji sa mjesta tužioca”. U  toj izjavi se kaže da “kancelarija disciplinskog tužioca VSTV-a BiH nema saznanja da se protiv Dijane Kajmaković vodi istraga u krivičnom postupku, niti postoji drugi zakonski osnov za privremeno udaljavanje sa položaja koji zauzima”. Pri tom se dodaje da će VSTV-e istražiti da li je Kajmakovićeva kršila dužnost pri obavljanju funkcije tužioca i razloge zbog kojih se našla na listi Ureda za kontrolu stranaca ( OFAC-a). A zar to nije trebalo već ranije učiniti, jer bilo je ozbiljnih indicija?

Iz BiH tužilaštva ne javljaju se po deset dvadeset godina kada treba da procesiraraju krupne ribe za kriminal i korupciju, o kojima i ptice na grani pjevaju, a kada treba da brane osumnjačene is prvosuđa za kriminal, korupciju i rad protiv države javljaju se promptno i negodiju u roku od 12 sati. Nismo i ne možemo nikad zaboraviti kako je ne tako davno izazovno i provokativno, sa podsmijehom, iz prostorija Tužilaštva BiH izlazio član Predsjedništva BiH Mirorad Dodik, osumnjačen za antidržavno djelovanje i korupciju. Umjesto da sagne glavu, on je još više podigao.

I bomba kad eksplodira ima slabiji odjek od saopštenja koje je jučer povodom slučaja Kajmaković mogla čuti bh. javnost iz VSTV-a, u kojoj se kaže da “nema saznanja o istrazi protiv Kajmakovićeve ni zakonskog osnova za njenu suspenziju”, mada je Dijana Kajmaković, zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva BiH, samo dan ranije zbog sumnje na učešće u kriminalu i korupciji stavljenja na “crnu” listu Kancelarije za kontrolu imovine stranaca (OFAK) i  Ministarstva finansija SAD (VSTS).

Umjesto odbranaškog stava, bilo bi primjernije da je VSTV-e sa uvažavanjem i uz dužnu zahvalnost za primljene podatke odmah kontaktiralo nadležne službe SAD-a i na osnovu tih i drugih poznatih činjenica razmotrilo slučaj i zauzelo stav, koji je u naboljem smislu trebao biti uzdražanost i odgoda imenovanja glavnog tužioca BiH tužilaštva.

Niko ne očekuje da se Dijani Kajmaković ili bilo kome zbog toga sječe glava, ali nije ni za tako bezočan odbranaški i zaštitnički stav vrhovnog organa BiH pravosuđa, koje mora znati da američke sankcije nisu izrečene neosnovano, naročito kad se zna da od ranije postoje osnovane sumnje na upletenost Kajmakovićeve u koruptivne radnje. Možda bi kao takva i mogla da ostane na random mjestu dok joj se ne dokaže krivica ili nevinost, ali ne i na mjestu zamjenika Glavnog tužioca BiH pravosuđa.

Zbog svega toga, postoje indicije da će konkurs za izbor glavnog državnog tužioca biti poništen, dok se neke stvari ne izvedu na čistac, obzirom da se jedan od kandidata za tu funkciju Dijana Kajmaković našla u aplikaciji Sky, koja je predmet brojnih istraga. 

Slučaj Kajganić jeste i nije iznenađenje

Slučaj Dijane Kajganić za BiH građane nije neko veće iznenađenje, jer se zna da već 15 godina u bh pravosuđu dobo škripi. Sve manje se govori o onima koje treba procesuirati, a sve više o onima koji ih štite i prikrivaju njihove kriminalne i korupcijske radnje. Da se u bh. pravosuđu može svašta nekažnjeno raditi najbolje ilustruje slučaj bivšeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, koji je  istisnut sa funkcije predsjednika VSTV-a, ali se nakon toga više nego dobro pozicionirao za savjetnika člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, što u BiH i nije nikakvo iznenađenje.  

Kad Neprijatelj BiH br. 1 Milorad Dodik može biti predsjednik države, kad Neprijatelj BiH br. 2, čelni čovjek HDZ BiH i HNS-a Dragan Čović, sumnjačen za sve i svašta, može biti alfa i omega za Hrvatsku i neke u  EU, pa čak uvažavan od Visokog predstavnika Christian Schmidta, zašto da VSTV-e i BiH provosuđe ne mogu i dalje voditi osobe u najmanju ruku sumnjive prošlosti i sadašnjosti?

Sve više bh funkcionera na američkoj “crnoj listi”

Naravno, Dijana Kajmanković nije jedina koja se našla na američkoj “crnoj listi”. Na istu listu je 5.1.2022.g. stavljen Milan Tegeltija , bivši predsjednik VSTV-a, jer je “učestvovao u koruptivnim radnjama koristeći položaj i politički uticaj za ostvarivanje lične koristi”, zbog čega mu je zabranjen ulazak u SAD-e.

Prema riječima poznatog bh. sudije Branka Perića, povodom slučaja Tegeltija, “bh pravosuđe je amnestiralo Milana Tegeltiju i pokazalo da sistem nije u stanju da se bavi korupcijom u pravosuđu, a kamoli korupcijom u društvu. I ovaj put, čuli smo od američke administracije ono što i sami znamo, naše politike su srušile državne institucije i postale kriminalne organizacije. Društvo se održava na korupciji, korupcija je opšte mjesto bh. društva”

Na američku crnu listu stavljena je i bivša Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić “ zbog korištenja pozicije glavne tužiteljice u Tužiteljstvu BiH za “promicanje vlastitih ličnih i porodičnih interesa”.

Od septembra 2018.g.na američkoj “crnoj listi” je i Nikola Špirić, zamjenik Predsjedavajućeg u Domu naroda, član Dodikovog SNSD-a. Pa ipak, to mu nije nimalo smetalo 

da 22.9.2020.g. bude imenovan na period od 4 godine u parlamentarnu Komisiju za izbor i praćenje rada (ni manje ni više) Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Zar životna ironija može biti veća?! A to mu dođe kao lopova unaprediti u ober lopova i postaviti ga da nadzire lopovluk.

Zbog uključenosti u korupciju na američku “crnu listu” u 2020.g. dodat je je i Amir Zukić, generalni sekretar SDA.

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, ponovo je od 5.1.2022.g. na listi osoba američkog ministarstva finansija zbog koruptivnih radnji, od kada su stavljeni pod iste sankcije Dodikov pravni savjetnik Milan Tegeltija, raniji Predsjednik VSTV-a i Mirsad Kukić, poslanik Pokreta demokratske akcije (PDA). Proširene sankcije Dodiku su  uvedene za djela korupcije. Tada su uvedene sankcije i Alternativnoj televiziji Banja Luka zbog povezanosti sa Miloradom Dodikom.

U aprilu 2022.g. SAD-e su uvele sankcije za još 7 osoba sa Zapadnog Balkana, među njima Asimu Sarajliću, bivšem potpredsjedniku SDA i bivšoj glavnoj tužiteljki Tužilaštva BiH Gordani Tadić, koja je koristila svoj položaj za promociju ličnih i porodičnih interesa i zaštitu svojih političkih poltrona od krivičnog gonjenja. Sarajlić je sankcionisan što je bio uključen u korupciju visokog nivoa, što uključuje zloupotrebu položaja i trgovinu uticajem.

Podsjećamo da se o uvođenju sankcija Miloradu Dodiku i još nekima mjesecima raspravljalo u EU, ali nije postignut konsenzus. Ono što nije uspjela EU uradila je Velika Britanija. Sankcionisala je člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednicu Republike srpske Željku Cvijanović, zbog pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost BiH.

Sankcije jedan od važnijih alata u borbi protiv korupcije

Na redovnoj press konferenciji u Washingtonu održanoj prije par dana potparol State Departmenta Edward “Ned” Price je komentarisao sankcije uvedene Dijani Kajmaković i rekao da sankcije ostaju jedan od najvažnijih, ali ne jedini alat koji će SAD koristiti na Balkanu u cilju uklanjanja i iskorjenjivanja korupcije. Pri tome je istakao “da je Kajmakovićeva pomagala u skrivanju dokaza , sprečavanju krivičnog gonjenja i na drugi način pomagala kriminalne aktivnosti u zamjenu za ličnu korist.Takođe je pokušala da blokira istragu o svojim očiglednim kriminalnim vezama”

Slučaj Dijane Kajmaković uzdrmao BH javnost, ali ne i bh. pravosuđe

Slučaj Dijane Kajmaković je dobio veliki odjek u bh. javnosti. Isti dan po primljenom saopštenju iz SAD oglasili su se i brojni mediji. 

Povodom sankcija Dijani Kajmaković među prvima se  oglasila Ambasada SAD-a u BiH : “Kajmakovićeva je odličan primjer zašto je povjerenje građana u sposobnost pravosudnog sistema BiH da se izbori sa endemskom korupcijom na istorijski niskom nivou. Vrijeme je da bh. Pravosuđe počisti svoju kuću”. 

Na stanje u bh. pravosuđu ukazao je američki ambasador Michael Murphy kazavši da VSTV-e, čelnici sudova i brojni glavni tužitelji izjegavaju slučajeve visoke korupcije, ne podržavaju procesuiranje tzv. “velikih riba”, već se bave isključivo manjim slučajevima.

Koliko je slučaj Dijane Kajganović zatalasao bh javnost potvrđuju i brojni komentari na FB. Navodimo samo neke od njih.

“Tužiteljica veći kriminalac od onih koje šalje u zatvor. Stigla je kletva…ja ne mogu pojesti janje, a ona pojede deset ovnova”.

“Lopovi na vlasti postavljaju lopove, a u sudstvu ih štite. Zahvaljujući takvom odnosu u pravosuđu kriminal i korupcija su za neke postali hobi”. 

“Vrijeme je da tužioci i sudije i advokati, notari gruntovnice…počnu sjediti u zatvoru”.

Korupcija istinski narušava ekonomski rast, olakšava organizovani kriminal i podriva povjerenje u demokratske procese.

Američke sankcije su upozorenje svima koji su prijetnja stabilnosti Bosne i Hercegovine

Američke sankcije su zasnovane na američkoj Uredbi o sankcijama prema pojedincima i kompanijama iz država Zapadnog Balkana. Uredbu je 2001.g. donio predsjednik SAD- a Georg Bush mlađi i već je na snazi preko 20 godina. Uredba ima poseban značaj za BiH. U jednom od ranijih saopštenja iz Vlade Sjedinjenih država je rečeno da su sankcije upozorenje svima koji bi mogli biti prijetnja stabilnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine zbog ličnih ili političkih ciljeva.

Do sada su SAD-e izrekle sankcije protiv više od 190 osoba, grupa i organizacija s područja Zapadnog Balkana. Na području BiH do 24.1.2021.g. sankcionisano je 115 osoba i pravnih lica. Među ranije sankcioniosanim su Milorad Dodik, Ante Jelavić, Nikola Špirić, Momčilo Mandić, Biljana Plavšić, Amir Zukić…Tihomir Blaškić, Milan Lukić, Ratko Mladić… Neki od sankcionisanih su na listi “Balkan” koja sadrži 105 fizičkih i pravnih lica iz BiH. Sankcije uvode: Ministarstvo finansija, Ministarstvo trgovine, State Department…U praksi su to zabrane putovanja, blokiranje imovine u SAD ili zabrana poslovanja sa američkim firmama i državljanima. 

Efekti sankcija će se tek osjetiti

Prema iskustvu Bosne i Hercegovine iz proteklih 30 godina, zbog  pasivnosti bh pravosuđa i nedosljednog i neprincipijelnog odnosa Međunarodne zajednice, u političkom društvenom životu najbolje prolaze i prosperiraju oni najodgovorniji. Ma šta rade, ostaju nedodirljivi za policiju i pravosuđe. To nedvojbeno potvrđuju nebrojeni slučajevi. Ako to nije tačno uvjerite se kroz trenutni status Milorada Dodika, Dragana Čovića, Milana Tegeltije, Gordane Tadić, Nikole Špirića…i sada kako “krem na tortu” Dijane Kajmaković.

Naravno uvedene sankcije opsobama u BiH, ma koliko bitne za društveni status i moral, za život i egzistenciju, u političkom smislu nisu skoro nikom ozbiljnije naškodile, barem ne na kraći rok. Nikom od sankcionisanih do sada nije falila ni dlaka na glavi. Neki su postali još veći i uticajniji. Ali i lija dolija. Efekti sankcija će se tek osjetiti. Možda će neki oćelaviti kasnije, ali će to tada biti manje bitno za sve nas iz BiH i u BiH koji pravdu čekamo već 30 godina. Ne želimo je čekati više ni dan. Pravdu želimo i tražimo još da nas! 

Bh. pravosuđe mora prozračiti svoje prostorije, otvoriti svoje prozore i pustiti da kroz njih uđu zrake jutarnjeg sunca, koje se vidi na obzorju. 

Burlington, 28.9.2022                 Zijad Bećirević

Related posts

Sin ratnog zločinaca Ratka Mladića potvrdio da je on u Hagu proslavio rođendan RS

Urednik BiH Info Desk

MUP RS jeste/nije postavio punktove na međuentitetskoj liniji

Editor

Istraživanje: Više od 50% mladih želi napustiti državu

Editor

Leave a Comment