Svijet

TRAGOVI ŽIVOTA ISPOD RUŠEVINA

banner

Nakon razornih zemljotresa, koji su pogodili Tursku i Siriju, ostali su samo tragovi života ispod ruševina, koje su samo nekoliko dana ranije bile stambeni blokovi u kojima su živjeli ljudi i gradili svoju životnu sreću. Spasilačke ekipe pristigle su iz svih dijelova svijeta i zajedno sa preživjelim očajnički se trude da pronađu ljude ispod ruševima i udahnu im novi život. Dani, sati, minuti stravično brzo prolaze, a traganje za životom se nastavlja. Pomognuti s psima tragačima spasioci očajnički osluškuju svaki zvuk života ispod ruševina. Među spasiocima su i spasilački timovi iz Bosne i Hercegovine, koji su se među prvima uputili u postradala područja. 

Razorni potresi pogodili Tursku i Siriju 

Dva snažna potresa prvi 7,8 a drugi 7,6 po Richteru, a potom i više naknadnih, 6.2.2023.g. pogodili su južnu i središnju Tursku i sjevernu i zapadnu Siriju. U području Turske pogođenom zemljotresom živjelo je 23 miliona stanovnika, a dva puta je veće od Bosne i Hercegovine.  Epicentar je bio 34 km zapadno od turskog grada Gaziantepa na dubini 20 km. Život je izgubilo 29.880, a ozlijeđeno 87.560. Žrtve su pronađene čak 250 km od epicentra, u sirijskom gradu Hami.

Prema posljednjim podacima u Turskoj je život izgubilo 24.610, ozlijeđeno je 80.720, evakuisano 90.000 osoba, a srušeno je preko 6.500 objekata. U Siriji je 5.270 poginulih, 7.280 ozlijeđenih, a preko 5 miliona raseljenih. Potres je izazvao štete i u Izraelu, Libanonu i Kipru.

Po riječima koordinatora UN u Siriji je zemljotresom pogođeno 10,9 miliona ljudi, 5 miliona je ostalo bez krova nad glavom, a prije zemljotresa već ih je bilo 15,3 miliona kojima je zbog višedecenijskog građanskog rata potrebna humanitarna pomoć. Zbog nedostatka teških mašina spasavanje postradalih je znatno usporeno i otežano.

Potres u Siriji najviše je pogodio sjeverozapad zemlje, koji kontrolišu pobunjenici. Nakon što su raseljeni zbog građanskog rata, mnogi su po drugi put ostali bez krova nad glavom. 

Po mišljenju  britanskog profesora Kashanija, ovdje se radi o “plitkom potresu”, u kojem se sudar tektonskih ploča dogodio bliže površini zemlje, čineći udar mnogo jačim, nego da se sudar dogodio u dubini.

Bilans žrtava raste iz sata u sat, iz dana u dan. Osmi dan nakon razornog potresa broj poginulih je u Turskoj 29.605, u Siriji 4.574, a pretpostavlja se da će broj žrtava biti 45.000, a 80.000 je povrijeđenih.

Predsjednik Turske Erdogan proglasio je sedmodnevnu nacionalnu žalost i tromjesečno vanredno stanje u 10 pokrajina pogođenih potresom. U svom obraćanju najavio je obnovu za godinu dana, a početak obnove kroz par sedmica..

Ovaj potres je drugi i najači, najsnažniji i najsmrtonosniji u istoriji Turske, nakon potresa koji je 1668.g. pogodio Anatoliju, potresa 1822. kod Alepa u Siriji i potresa 2010. na Haitiju. U potresu koji se dogodio 1939.g. stradalo 30.000 ljudi. Potres jačine 7,2 stepena 23.10.2011. pogodio je istočnu Tursku, oko 1000 km od Ankare, u kojem su 604 osobe poginule, a 4.152 ozlijeđene. U novembru 2022.g. potresom jačine 6,0 oštećeno je 2.000 zgrada u na sjeveru Turske u Duzceu.

Uzroci velikih stradanja i razaranja

Vjeruje se da je uzrok vekih razaranja i stradanja to što su dva zemljotresa, prvi 7,8 a drugi 7,6 po Richteru bila previše snažna, a dogodila se u kratkom vremenskom razmaku. Većina zgrada teško može podnijeti toliko snažne udare. 

Iako je pores bio izuzetno jak, mnogi misle da je do velikih razaranja dovela nekvalitetna gradnja. U lučkom gradu Iskenderunu srušen je blok u kojem su neke građevine sagrađene 2019.g. Kamere su zabilježile rušenje zgrade u Gaziantepu, kao je pala kao kula od karata. 

Naviše su stradali gradovi Kahramanmaras u Turskoj i  Jindiris u Siriji.

Po izjavi turskog ministra pravde Bekira Bozdaga zbog odgovornosti za izgradnju zgrada porušenih u potresu 134 osobe su pod istragom, 7 je pritvoreno, a 3 su uhapšene.

Rigorozni bezbjedonosni građevinski standardi uvedeni su nakon potresa 1999.g. kada je zemljotres jačine 7,6 pogodio regiju Marmara na sjeverozapadu, u kojoj je stradalo 17.500 ljudi. Tim povodom Turska je uvela porez zemljotres.

Spašavanje postradalih ispod ruševina

Po riječima predsjednika Erdogana na terenu je angažovano preko 141.000 spasilaca. 

Već osmi dan spasioci iz 65 država, među kojima iz BiH, tragaju za preživjelim. Sve zemlje regije poslale su spasilačke ekipe. U traganju za postradalim pomažu psi tragači.

Po riječima potpredsjednika Fuata Oktaja iz ruševina je do sada izvučeno 8.000 ljudi, a 380.000 je sklonjeno u skloništa, hotele, džamije, socijalne ustanove, na stadione, tržne centre, dok mnogi još provode noći napolju oko vatri, umotani u ćebad…

Emine Murat spašen je nakon 128 sati…Raban nakon 120, a ranije spasen njegov otac i sestra, dječak i njegova majka izvučeni ispod ruševina nakon 100 sati; kopanjem golim rukama spasene 2 djevojčice, a za samo jedan sat  50 tijela doneseno na groblje da se ukopaju… 

U gradu Gaziantepu nakon 62 sata ispod ruševina izvučene sestre Fatma i Merva Demir…Izvučena i prodilja mrtva, a beba spasena…I nakon 150 sati spasen mladić…

Nakon 5 dana u gradu Nurdagi ispod ruševina izvučena petočlana porodica, trogodišnja djevojčica i njen otac spaseni u gradu Ilahije; nakon 132 sata u pokrajini Hataj spasena sedmogodišnja djevojčica…i izvučen dječak Jagiz star samo 10 dana…Spasena tek rođena djevojčica, kojoj su dali ime Aja (koje na arapskom znači “znak od Boga”), kojoj su stradali majka i ostali članovi porodice.

Šesti dan nakon potresa u pokrajini Hatay izvučeni su ispod ruševina otac i kći, jedno malo dijete i desetogodišnja djevojčica.

Nakon prvog potresa 23-godišnja medicinska sestra Rukiya ušla je u bolnicu da pomogne evakuaciju pacijenta, nakon čega se dogodio drugi potres i zgrada srušila…

Ispod ruševina spasena dva mjeseca stara beba i sedamnaestogodišnji mladić .. Mnoga od tih spasenja pozdravljena su aplauzom spasilaca…

I osmi dan se pronalaze preživjeli u ruševinama.. Malikovih 30 članova je zatrpano…Hasan čeka pred srušenom kućom s nadom za barem jedno od četvoro djece…Povrijeđene voze helikopterima u druge gradove…

Od broja dana i sati koji brzo promiču veća je nada da će ispod ruševina izvući žive svoje najdraže…Malo nade, puno očaja…

Spasilačke operacije traju, broj mrtvih raste. Ulica za ulicom, kvart za kvartom…Leševi pod ruševinama.. 

Razmjere razaranja su zapanjujuće…Potraga za preživjelim je sve užurbanija…Preživjeli se vade iz betona golim rukama. Mladić izvučen nakon 160 sati. Sina su spasili nakon 170 sati, a majku nije mogao izvući. A kako vrijeme odmiče sve je manje nade da se pod ruševimana nađu živi…

U sirijskom gradu Jablehu nakon 110 sati ispod ruševinama spaseno troje ljudi…

Teška je sudbina sirijskih izbjeglica u Turskoj, koji su ovdje preko 5, neki 10 godina…Tijela sa stradalim Sirijcima prevoze se u domovinu…Pobjegli od rata i godinama sanjali povratak kući, ali ne ovakav…

U Siriji je mnogo teže. Zgrade urušene u male komadiće. Građanski rat otežava dostavu pomoći postradalim. 

Nema spasilačkih ekipa. “Za nas nikog nije briga” – govore stradali u očajanju.

Za preživjele od zemljotresa opasno je vratiti se u oštećene kuće, a napolju je veoma hladno. Žrtve i spasioci bore se i sa hladnoćom. Niske temperature..i do 10 C ispod nule..

Razmjere razaranja su zapanjujuće…Spasilačke operacije traju, broj mrtvih raste.. Potraga za preživjelim je sve užurbanija…Preživjeli se vade iz betona golim rukama. Kako vrijeme odmiče sve manje nade da se pod ruševimana nađu živi…

Cijeli svijet se moli za Tursku i Siriju!, 

Pomoć postradalimn stiže sa svih strana

Humanitarna pomoć iz svih država svijeta stiže u postradala područja. Šalju je države, humanitarne i dobrovoljne organizacije. 

Kina je poslala 53 tone šatora, pokrivača…Katar je najavio dostavu 10.000 kontejnera i mobilnih kuća, koje su korištene tokom Svjetskog prvenstva u fudbalu. SAD su donirale $ 30 miliona. Njemačka je postradalim ponudila privremeni boravak. A prije nekoliko dana stigao je u Siriju  prvi konvoj pomoći UN-a.

Nepoznati donator iz Pakistana predao je u Tursku ambasadu 30 miliona dolara.. 

Solidarnost građana BiH sa stradalima je na zavidnoj visini…Ekipe za pomoć su odmah otputovale, a prikupljanje i dostava pomoći traje u kontinuitetu…BiH je među najagilnijim. Među prvima se uključilo Merhamet,  Udruženje.ba,…i studenti iz Turske- pomažu i u prevođenju..

Privremeni smještaj hitno potreban za veliki broj onih koji su ostali bez svojih domova. Beskućnici se smještaju u hotele, motele, turistička odmarališta, studentske domove…Vlasnici motela i hotela u Anataliji, Alanji, Marmarisu, Fetiji…stavili su na raspolaganje svoje objekte za preživjele… Šatori za smještaj preživjelih podižu se na stadionima, u gradskim centrima… i u blizini oštećenih domova…Potrebni su šatori, deke, grijalice, higijenske potrepštiune, ljekari, prevodioci…..

Zemljotresi su realnost na koju se mora računati 

Potres / zemljotres je oslobađanje kinetičke energije na nekom nebeskom tijelu. Uzroci potresa na zemlji ne  moraju biti istog porijekla kao na drugim nebeskim tijelima.

Potres je podrhtavanje tla. Jačina potresa mjeri se Richterovom skalom.

Vanjski dio Zemlje sastoji se od vanjskog sloja – litosfere (kora i čvrsti dio plašta) i asthenosphere, koja je ispod litosfere. Litosfera je razlomljena u litosferne- tektonske ploče, kojih ima 7 glavnih i više znatno manjih. Duž granica tih ploča, koje se pomiču brzinom 0,66 do 8,50 cm godišnje, oblikuju se u okeanske jaruge, pa se događaju potresi i vulkanske aktivnosti. 

Potresi na zemlji događaju se u zemljinoj litosferi ili astenosferi (koja je ispod) i plaštu, koji čini većinu Zemljine mase. Dio kinetičke energije koji se rasipa putem litosfere naziva se seizmička energija, koja se mjeri seizmološkim stanicama. Oslobađanje energije može biti kontinuirano i trajati godinama. 

Mega potresi su kad se Zemljina tektonska ploča podvuče pod drugu, pa zbog sudara ploča, snaga raste. Kad se ploče razdvoje stvara se ogromna pukotina koja oslobađa energiju u obliku rušilačkih seizmičkih valova.

Neki od najjačih i najrazornijih potresa u svijetu

Ovo je trenutak kada se podsjećamo na neke od najačih i narazornijih potresa koji su zadesili čovječanstvo.

Najstrašniji potres koji je pogodio čovječanstvo dogodio se  23.januara 1556.g.u kineskoj provinciji Shaanxi, a odnio je 830.000 života.

Jedan od najrazornijih potresa u Evropi dogodio se 1.12.1775.g. Potpuno je sravnio portugalski grad Lisabon. Život je izgubilo od 70.000 do 100.000 ljudi. Vatra  i tsunami u narednih 5 dana uništili su sve što je potresom ostalo pošteđeno.

Razoran zemljotres sa epicentrom u Rimi 1950. pogodio je Tibet. Život je izgubilo 1.526 ljudi, a nanesena je velika materijalna šteta. 

Zemljotres jačine 9,0 magnitude 4.11. 1952. pogodio je Kamčatku. Epicentar je bio u Indijskom okeanu na dubini 30 km, 200 km od obale. Za samo nekoliko minuta srušen je grad Severo-Kurilsk sa 6.000 stanovnika. Poginulo je 2.336, a po nekim procjenama 8.000, a oko 2.000 su bila djeca školskog uzrasta. 

Avgusta 1957.g. zemljotres jačine 8,6 stupnjeva pogodio je otočje Andreanof. Uzrokovao je valove visine 16m i erupciju vulkana. Srušene su mnoge zgrade, ali nije bilo većih ljudskih žrtava.

Najveći potres u historiji jačine 9,5 stupnjeva dogodio se se 22.5.1960. na području Valdivija u Čileu. Osjetio se u cijeloj Južnoj Americi. Izazvao je tsunamije sa valovima preko 10m na dužini od 8000 km, koji su teško pogodili Havaje, Japan, Filipine, SAD, Australiju i Novi Zeland. Pukotina koja je izazvala ovaj potres bila je duga blizu 1.000 km. Život je izgubilo preko 6.000 ljudi, na hiljade je ranjeno, 2 miliona je ostalo bez svog doma, a materijalna šteta je procijenjena preko 550 milijuna dolara. Dva dana nakon potresa eruptirao je vulkan Puyehue.

Potres jačine 9,2 pogodio je 28.3. 1964. Aljasku. Trajao je 4 minute. Život izgubilo 128 osoba, a šteta 311 miliona dolara. Osjetio se u Kanadi, čak do Havaja. Najveću štetu imao grad Anchorage, 120 km udaljen od epicentra.

U februaru 1965. zemljotres jačine 8,7 stepeni pogodio je otočje Rat, što je uzrokovalo sunami sa valovima višim  od 10 m.

Jedan od najvećih potresa jačine 9,3 dogodio se 26.12. 2004.g. a pogodio je Sumatru u Indoneziji. Život je izgubilo 227.900 ljudi, a raseljeno 1,7 milijuna u 14 zemalja južne Azije i istočne Afrike. Epicentar je bio 250 km od grada Nasnd Achea na dubini 30 km. Nekoliko dana kasnije u blizini grada Baratanga proradio je vulkan. Sumatra je pogođena potresom jačine 8,7 stepeni i 2005.g., u kom je poginulo oko 1.300 ljudi.

Potres jačine 8,8 pogodio je 2010.g. Čile, a osjetio se u Argentini i Peruu. Uzrokovao je tsunami koji je uništio mnoge čileanske gradove, a život izgubilo preko 500 ljudi.

Godine 2011. potres jačine 9,0 pogodio je Tohoku – Japan. Izazvao je valove 40,5 m. Život je izgubilo 15.000 , a povrijeđeno 30.000 ljudi. Srušeno je stotina tisuća zgrada.

Potresi su bili razorni i česti i na području Balkana.

Najjači potres u Hrvatskoj dogodio se u Dubrovniku 6. Aprila 1667.g. Bio je jačine 7,6, a oštetio je veliki dio grada. Dubrovačko područje zahvaćeno je potresom jačine 6,0  i 1996.g.

Potres jačine 6,3 pogodio je Zagreb 1880. Poginulo je dvoje ljudi, a dobar dio grada je razrušen.

Po dva razorna potresa Hrvatska pamti i 2020.godinu. Prvi  u Zagrebu 22. Augusta jačine 5,5, a drugi u Petrinji 29. Decembra jačine 6,2 po Richteru, koji se osjetio i u Kostajnici i Bosanskoj Dubici (BiH). U zagrebačkom  potresu poginula je jedna, a u Petrinjskom 7 osoba.

Makarsku je 7. Januara 1962. pogodio zemljotres jačine 6,3 po Richteru. Porušene su mnoge kuće u gradu i pod Biokovom.

Snažni potresi dogodili su se 1986. u Kninu i 1996. u Stonu.

Potres jačine 6,1 pogodio je 26.7. 1963. Skoplje i sravnio grad. Uništeno 80% grada. Poginulo je 1.070 stanovnika, a 3.000 ozlijeđeno, porušeno 15.800 stanova, a oštećeno 28.000.

Banja Luka i Bosanska Krajina pogođeni su potresom jačine 6,4 po Richteru 26 i 27. Oktobra 1969.g. Podrhtavanje tla trajalo je dva dana. Epicentar je bio ispod grada na dubini 20 km. Potpuno uništeno 86.000 stanova. Pored ovog Banja Luku su pogađali potresi 1888, 1935, 1981.g.

Crnu Goru je 15. Aprila 1979. pogodio potres jačine 7.0 stepeni. U Budvi je samo 8 zgrada ostalo neoštećeno, a velika oštećenja su se dogodila u Herceg Novom, Baru, Ulcinju. 450 sela je sravnjeno sa zemljom. Život je izgubila 101 osoba. Ovaj potres pogodio je i Albaniju, gdje je život izgubilo 35 osoba, a 100.000 ostalo bez krova nad glavom. Zemljotres jačine 6,4 pogodio je Albaniju i 26. Novembra 2019.g., u kom je poginula 51, a ranjeno 3.000 osoba. Hoteli na morskoj obali Drača sravnjeni sa zemljom.

Najjači potres u Srbiji jačine 6 stupnjeva dogodio se u 1922.g. u Lazarevcu, a 3.11.2010. potres jačine 5,4 pogodio je Kraljevo.

Predviđanje zemljotresa

Predviđanje zemljotresa jedan je od glavnih ciljeva seizmologije od njenog nastanka i san većine seizmologa. 

Za razliku od drugih vremenskih nepogoda, kao što su uragani, oluje, poplave…potresi ne mogu da se uoče i unapred snime nikakvim uređajem prije nego se dogode.

Predviđanja potresa trebalo bi da imaju vrijeme, mjesto i jačinu potresa.

Predviđeni potres je onaj za koji unaprijed kažemo gdje će se dogoditi, kada će se dogoditi  i kolika će mu biti magnituda.

Razvila se cijela naučna oblast koja se bavi procjenama rizika od zemljotresa, ali do sada ne postoji metoda kojom se može odrediti tačno kada, gdje i koliko jako će udariti naredni zemljotres.

Razlikuju se kratkoročne, srednjeročne i dugoročne prognoze potresa. 

Kratkoročna prognoza treba da izrazi vrijeme sa tačnošću jednog dana, mesto i jačinu zemljotresa. 

Srednjoročna prognoza odnosi se na manje teritorije, kako što su zone tektonskih rasjeda u kojima se kroz period od godinu do 10 mogu očekivati veliki zemljotresi. Za područje Balkana još nema ni jedan projekat takve prognoze zemljotresa.

Dugoročnom prognozom se definišu oblast i povratni periodi ponovnog događanja razornih i katastrofalnih zemljotresa u većem regionu, a predstavljaju se na seizmološkim kartama, koje prikazuju različite zone sa različitim stepenima intenziteta zemljotresa, koji će se kroz 50 ili više godina dogoditi na tom prostoru.

U novije vrijeme razmatraju se geodetska GPS – mjerenja, sa kojima se  još 70-tih godina p.v. vjerovalo u skoru u mogućnost predviđanja zemljotresa. 

Neki ljudi vjeruju da potrese mogu predvidjeti neke životinje, kao ptice i žabe.. kao i to da pun Mjesec uzrokuje potrese, ali sve to nije znansveno potvrđeno.

Predviđanja holanđanina Frank Hoogerbeetsa 

Ovih dana Frank Hoogerbeets iz Harlema u Holandiji izazvao je veliku pažnju jer je 3. 2. 2023.g. tri dana prije potresa u Turskoj i Siriji objavio na Tviteru da će “Tursku i region prije ili kasnije pogoditi zemljotres jačine oko 7,5 stepeni po Richteru”. Pri tom je naveo da će do prirodne katastrofe doći u južno-centralnom dijelu Turske kod Sirije, Libana i Jordana. Svoje predviđanje zasnovao je na kretanju planeta. Prema nekim navodima njegov Tvit je imao preko 34 miliona pregleda. 

Prema objavi brojnih medija Frank Hoogerbeets je istraživač Istraživačkog instituta za praćenje geometrije između nebeskih tijela u vezi sa seizmičkom aktivnošću – System Geometry Survey Solar (SSGEOS). 

I krajem decembra 2018.g. Hoogerneets je predvidio zemljotres jačine 8+ stepeni, koji je osporen.

Prethodni signali koji ukazuju na mogućnost potresa

Seizmologija je prevencija

Prema hrvatskom seizmologu dr. sc. Josipu Stipčeviću ključna uloga seizmologije je prevencija. Problem seizmologije je što se mjerenja ne mogu vršiti izravno, već se rade posredno.

Seizmologija i ostale geofizičke znanosti mogu nam reći na koji način se potres događa, koja će područja biti ugoženija i kako će potres uticati na ljude i građevine u kojima stanuju. 

Seizmolozi imaju cijeli set jednadžbi kojima bi mogli raditi predviđanja, da su matematički i fizikalno dobro naoružani.

Prethodnio signali koji ukazuju na mogući potres  su: prtethodni potresi, povećana koncentracija plina radona, emisija elektromagnetskih zračenja, promjene u elektromagnetnom svojstvimna stijena, svjetlosni signali, promjene u sastavu podzemnih voda, promjene u brzini seizmičkih talasa zbog izmjene gustine stijenskih masa, promjene u nivou bušotina, zbog pojave mikropukotina  u stijenama, promjene poroznosti tla, sadržaja vode, fluktuacija gravitacionog i geomagnetskog polja u regionu, pojva više manjih ili većih zemljotresa u periodu od nekoliko dana prije glavnog zemljotresa, nagle promjene nivoa podzemne vode, ponašanje nekih životinja… 

Neki od pokretača zemljotresa su: Sile plime i oseke unutar Zemlje, kada su rezultat promjene geometrije u odnosu na druge planete, Lunarne plime unutar Zemlje…

Jedini do sada uspješno kratkoročno prognoziran zemljotres dogodio se 4.2.1975. u kineskoj provinciji Liaoning jačine 7,3, u kojem stradalo oko 2.000 ljudi, ali je spašeno evakuacijom oko 400.000. Nažalost, već sljedeće 1976. godine zemljotres jačine 7.6 u samo 400 km udaljenom gradu Tangshanu, za koji nije bilo upozorenja, odnio 242.000 ljudskih života.

Nakon zemljotresa u L’Akvili u Italiji, koji se dogodio 6.4.2009.g., a poginulo 309 osoba, suđeno je šestorici seizmologa (ali su oslobođeni) jer na osnovu podrhtavanja tla koja su prethodila velikom potresu nisu najavili da će nakon serije manjih uslijediti razoran zemljotres.

Posmatranjem povšine zemlje može se vidjeti koja su potresna područja najaktivnija. Seizmolozi mogu izračunati neki povratni period u kojem se potresi mogu dogoditi i silu koja može djelovati na građevine.

Sa potresima moramo naučiti živjeti

Sa potresima moramo naučiti živjeti. Jedno od ključnih rješenja je građenje objekata otpornih na potrese. U Japanu i nekim drugim seizmički aktivnim područjima, gdje su ljudi konstantno pod prijetnjom potresa, ljudi grade građevine koje mogu izdržati takve potrese.

Rana upozorenja koriste se u Japanu, Meksiku, SAD.. 

Najviše uspijeha u ranom upozoravanju na mogući potres ima Japan (koji koristi podatke preko 4000 seizmografa) kako bi se na vrijeme uputila upozorenja.

Godišnje se dogodi oko 900.000 potresa magnitude do 2.5 po Richteru, a najjači potresi su rijeđi i pojavljuju se svakih 5 do 10 godina, a najviše pogađaju Čile, Japan i Indoneziju…

Bosna i Hercegovina se nalazi u Alpidskom trusnom pojasu, kao i druge zemlje Balkanskog poluostrva. Zemljotresi u BiH se najviše dešavaju u južnim dijelovima, duž Sarajevskog tektonskog rasjeda u pravcu prema Krajini, te Banjalučkog tektonskog rasjeda okomitog na Sarajevski.

Potresi koji su 6.2. 2023.g. tako razorno i posljedično pogodili Tursku i Siriju uznemirili su i podigli na noge cijeli svijet. Uprkos velikim iskušenjima današnjice, stalnim sukobima na Bliskom Istoku, ratu koji bijesni u Ukrajini i podriva mir na Zapadnom Balkanu, najveći dio svijeta izražava visok stepen solidarnosti u nevolji koja je zadesila narode Turske i Sirije i ujedinju se u težnji da se i ova katstrofa što prije i što lakše sanira i prebrodi. Turski predsjednik Erdogan je najavio obnovu stradalih područja za jednu godinu. Budimo mu ohrabrenje i aktivna podrška. U muci se poznaju junaci!

Burlington, 13.2.2023                  Zijad Bećirević

Related posts

Umro britanski princ Philip, suprug kraljice Elizabete

BHD Info Desk Administrator

Izrael zbog lošeg vremena privremeno odgodio kopnenu ofanzivu na Gazu

BHD Info Desk Administrator

Velika Britanija uvela sankcije Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović

BHD Info Desk Administrator

Leave a Comment